DŽABE SU RADILI

APSURDNA RUPA U ZAKONU Umirovljenici moraju platiti mirovinsko, ali im to ne diže mirovinu

Marko Pavić
 Goran Mehkek / CROPIX

Svu apsurdnost zakonske odredbe prema kojoj se od početka prošle godine mirovinski doprinosi moraju platiti i na dodatnu zaradu osoba koje već primaju mirovinu, ovih je dana spoznala gospođa Mirjana, koja posljednjih pet godina, kao umirovljenica, dodatno radi poslove sudskog tumača.

Prema odgovoru koji je primila od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, tisuće kuna koje su u protekle gotovo dvije godine za nju uplaćene na ime mirovinskog doprinosa, može zaboraviti jer, kako kažu u HZMO-u, ne postoji nikakva zakonska osnova da joj se ponovno izračuna iznos mirovine i da se uveća za dodatne uplate.

Uzaludan trud

- Ovo je potpuno nevjerojatno. Jednostavno ne mogu shvatiti da je zakonodavac ovako nešto propisao. Nas, umirovljenika koji dodatno radimo, ima jako puno, ne samo sudskih tumača, nego i novinara, umjetnika, raznih drugih struka - govori gospođa Mirjana (podaci poznati redakciji), inače po struci pravnica.

Čim su s prvim danom prošle godine stupile na snagu nove zakonske odredbe po kojima se na svaki tzv. drugi dohodak moraju uplaćivati doprinosi, gospođa Mirjana krenula se raspitivati što to znači za umirovljenike i zbog čega se uopće na njih odnosi ovakav propis. U resornom Ministarstvu rada tada je od službenice koja joj se javila na telefon dobila tek konstataciju - “Dobro pitanje”. Nekoliko dana kasnije odgovorila joj je da se raspitala i da gospođa Mirjana nema razloga za brigu, jer će joj se, nakon što joj ukupna zarada dostigne iznos bruto prosječne godišnje plaće, upisati jedna dodatna godina staža te će joj se sadašnja mirovina uvećati.

- Prije mjesec dana moja je zarada prešla spomenuti iznos te sam uputila zahtjev HZMO-u da mi ponovno izračunaju mirovinu. Ostala sam iznenađena kad su mi rekli da to nije moguće - objašnjava.

HZMO vezan zakonom Isti je odgovor HZMO dostavio i nama. Naime, prema postojećem Zakonu o mirovinskom osiguranju, mogućnost za ponovno izračunavanje mirovina predviđena je odredbom članka 100., a jedan od obaveznih preduvjeta je da je zaposlenje odnosno obavljanje djelatnosti za koju su uplaćivani dodatni doprinosi prestalo ili je obustavljeno.

- Budući da korisnicima mirovina koji ostvaruju drugi dohodak ne prestaje zaposlenje odnosno obavljanje djelatnosti, za sada ne postoji zakonska mogućnost za ponovno određivanje mirovine - potvrđuju u HZMO-u. Dodatni posao sudskog tumača, objašnjava gospođa Mirjana, nije trajno zaposlenje s početkom i krajem, pa ne može reći kad će prestati.

- Unatoč tome, moje uplate za mirovinsko osiguranje su itekako konkretne i smatram da bih od njih morala imati koristi - kaže.

Budući da je zakonska situacija takva, pokušali smo u resornom Ministarstvu rada ministra Marka Pavića saznati koja je onda svrha uplata za mirovinsko osiguranje već postojećim umirovljenicima. No, kao što je to postala praksa u tom Ministarstvu, na naš upit nisu odgovorili ništa.

Mogu otići i u minus

- Ovo je potpuno nelogično i neprihvatljivo - kaže Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika, koji nije znao za problem. Dobra je vijest, kako su nas izvijestili iz HZMO-a, da je Konačnim prijedlogom novog Zakona o mirovinskom osiguranju predviđena izmjena te se propisuje mogućnost da se korisniku mirovine odredi novi iznos mirovine i ako je umirovljenik ostvario najmanje jednu godinu staža osiguranja po osnovi drugog dohotka, poput onog ostvarenog putem autorskog honorara ili ugovora o djelu.

- To je dobra vijest. No, što je s mojim uplatama ostvarenima tijekom protekle dvije godine? Koliko vidim u prijedlogu novog zakona, nigdje se ne predviđa da se zakon primijeni i na uplate ostvarene prije njegova stupanja na snagu, koje je predviđeno za 1. srpnja 2019. godine - pita se gospođa Mirjana.

U resornom Ministarstvu odgovor nismo dobili. Naš sugovornik u HZMO-u pak ukazuje na još jedan mogući apsurd. Budući da se iznos mirovina, ugrubo, izračunava uzimajući u obzir zarađenu plaću u odnosu na prosječnu plaću pojedine godine, a da se kod ponovnog izračuna mirovine uzima prosječna plaća, može se dogoditi da se osobama koje su tijekom radnog vijeka imale prihode bitno više od prosječne plaće mirovina u konačnici - smanji.

- U konačnici bi dodatne uplate zapravo mogle smanjiti mirovinu. Takvih osoba sigurno nema puno, ali u teoriji to se može dogoditi - kaže. Zastupnik Hrelja pak vjeruje da do takvog ishoda ni za koga neće doći, jer bi dodatna godina staža naprosto morala povećati konačni iznos penzije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 01:02