Arbitraža će odlučiti koliki je rast BDP-a?

Državni zavod za statistiku službeno je odgovorio Ministarstvu rada i ustvrdio da je prosječna stopa rasta BDP-a za protekla dva kvartala bila 1,99948. Slijedom toga, danas će se u Vladi održati sastanci s vodstvima sindikata javnih i državnih službenika, njih ukupno 15-ak, kako bi obje strane zajednički utvrdile što to točno znači: zaokružuje li se ova stopa, izražena na velik broj decimala, na 2 te se stječu uvjeti da se već od siječnja povećaju plaće za 240.000 javnih i državnih službenika ili je rast manji od propisanih minimalnih dva posto.

Različita tumačenja

- Prvo se moramo usuglasiti koliki je prosječni rast BDP-a, a onda vidjeti koji su uopće mogući daljnji koraci s obzirom na to da pregovaramo s tehničkom Vladom koja ima zadani proračun i koja ne može donositi nikakve strateške odluke - kaže Siniša Kuhar iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.

Ističe kako sindikalisti u prvom redu traže da se ispoštuje potpisano i da zaposlenici u javnom sektoru dobiju dogovoreno sporazumima potpisivanima s Vladom između 2006. i 2012. godine. Isto ponavlja i ministar rada Mirando Mrsić, koji je jučer bio u Bruxellesu na sastanku ministara rada EU, a koji je više puta istaknuo da je “sporazum na snazi i sporazum treba poštivati”. Međutim, iako govore isto, svaka strana misli upravo suprotno, tumačeći različito prosječnu stopu rasta. Sindikat će danas vjerojatno tvrditi da je DZS, koji nikad ranije nije stopu BDP-a izrazio na više od jedne decimale, u svojem redovnom priopćenju objavio da je stopa rasta za drugo tromjesečje bila 1,2, a za treće 2,8 te je jasno da je prosjek 2, a Vlada će pokazivati dodatni izračun DZS-a na najmanje pet decimala i tvrditi da je aritmetička sredina manja od minimalno propisanih 2 posto.

Privremeni proračun

Ne budu li se mogli složiti oko ovog osnovnog pitanja, sazvat će se arbitraža koja će odlučiti kako tumačiti formulacije iz sporazuma i brojke koje je prezentirao DZS. Arbitražno vijeće, sukladno sporazumu, sastoji se od pet članova koje treba imenovati u roku od tri dana: po dva člana imenuje svaka strana, a petog, predsjednika vijeća, imenuju dogovorno. Ako se ne uspiju dogovoriti oko zajedničkog člana, imenovat će ga predsjednik Županijskog građanskog suda u Zagrebu, također u roku od tri radna dana. Svoju odluku arbitraža je dužna donijeti u roku od petnaest dana od dana imenovanja predsjednika, a odluka je obvezatna za obje strane.

Ako se Vlada i sindikati danas dogovore - ili arbitražno vijeće u narednom periodu presudi - da je prosječna stopa rasta manja od dva posto (točnije, 1,99948 posto), sindikati će morati prihvatiti da od siječnja neće biti povišice.

Ako odluka bude da se radi o rastu od dva posto, Vlada bi morala automatski isplatiti povišicu, no nije sasvim jasno kako će to učiniti. Naime, do 31. ožujka sljedeće godine na snazi je privremeni proračun koji se, prema zakonu, ne smije mijenjati niti se novac unutar njega smije preraspodjeljivati, a tim privremenim proračunom nije predviđen novac za povišicu javnom sektoru.

Treće rješenje

Ministar Mrsić najavio je kako će od ukupne mase plaća moći isplatiti povišicu u siječnju i veljači, ali bi tada plaće u ožujku bile bitno manje. Taj bi se manjak mogao nadoknaditi u travnju, kad će na snagu stupiti redovni proračun. Međutim, stručnjaci upozoravaju da bi isplata nižih plaća bila protuzakonita.

Postoji i treće rješenje - da se utvrdi da je rast BDP-a prosječno bio dva posto, ali da Vlada i sindikati ipak dogovore odgodu povišice.

- Teško je pregovarati s tehničkom Vladom koja ne može ništa ponuditi. Osim toga, sporazum ima snagu kolektivnog ugovora i vodstvo sindikata ne može ni na što pristati samostalno, za sve mora dobiti podršku članstva - kaže Kuhar.