VLADA ODLUČILA: IDE SE U MONETIZACIJU

AUTOCESTE IDU U KONCESIJU NA 50 GODINA! 'Stanje je neodrživo, samo 2014. na naplatu sjeda 6,6 milijardi kn dugova'

Koncesionar će morati održavati autoceste i naplaćivati cestarinu na njima. Na dijelovima autocesta s osobito velikim prometom gradio bi i treću prometnu traku
 CROPIX

ZAGREB - Kako bi pokrila državne dugove, koji sve više rastu, Vlada je danas odlučila dati u koncesiju autoceste u Hrvatskoj.

Radi se o ukupno 1.024 kilometara izgrađenih autocesta, kojima upravljaju HAC i ARZ, te o još 30 kilometara autocesta čija je izgradnja pri kraju. Od davanja tih brzih prometnica u koncesiju, država bi jednokratno trebala ubrati između 2,4 i 3,2 milijarde eura, koje će iskoristiti za otplatu državnih dugova, ponajprije dugova HAC-a i ARZ-a.

Time bi se trebao smanjiti i ukupni javni dug, koji se već sada kreće oko maastrichtske granice od 60 posto BDP-a, čime postaje sve veći uteg Hrvatskoj u ostvarenju cilja uvođenja eura.

Prema riječima ministra prometa Siniše Hajdaša Dončića, konačno davanje autocesta u koncesiju uslijedilo bi u razdoblju od devet do 12 mjeseci. Naime, do kraja ove godine trebali bi završiti preliminarni razgovori s potencijalnim koncesionarima, nakon čega slijedi faza podnošenja neobvezujućih ponuda, pa pregovori, i potom podnošenje obvezujućih ponuda.

- Ovdje se ne radi ni o kakvoj prodaji, taj je model odbačen, nego o koncesiji, ustvrdio je Hajdaš Dončić na konferenciji za novinare.

Autoceste bi u koncesiju trebale otići na 30 do 50 godina. U igri je, kaže ministar, davanje u koncesiju svih prometnih pravaca kojima upravljaju HAC i ARZ, a ne samo onih profitabilnih. Koncesionar bi upravljao autocestama i održavao ih i za to bi ubirao cestarinu, koja bi se ubuduće obračunavala po drukčijoj formuli nego što je sada slučaj, no kako točno, još se ne zna. Ono što je već sada izgledno, to je da bi se ona usklađivala i s inflacijom, mada u nešto manjem iznosu od samog rasta opće razine cijena na malo. Hajdaš Dončić uvjerava da se neće dogoditi velik rast cestarina.

Koncesionar bi bio dužan izgraditi i treću prometnu traku na dijelovima autocesta s najgušćim prometom. To se ponajprije odnosi na dionicu A1 od Zagreba do Karlovca.

Eventualni prihod od značajnijeg rasta prometa u odnosu na sadašnji prosječni dijelili bi država i koncesionar, no slična formula je izgledna i za pad prihoda u slučaju manjeg prometa, što znači da bi dijelili i rizik. U Vladi se nadaju da bi koncesionar u razdoblju od dvije do pet godina zadržao i zaposlene. Tvrde i kako se u ovom slučaju ne bi preslikao model koncesije koju nad istarskim ipsilonom ima BINA Istra, ili, pak, koncesije nad Autocestom Zagreb Macelj jer se ovdje radi o koncesiji nad već izgrađenim autocestama.

Hajdaš Dončić je upozorio kako HAC-u i ARZ-u sljedeće godine na naplatu dolazi 6,6 milijardi kuna dugova. Ukupno zaduženje tih državnih tvrtki doseže četiri milijarde eura i to je za državu neodrživa situacija. S druge strane, država mora smanjiti javni dug, pa je davanje u koncesiju autocesta za to najbolje rješenje.

- Ni jedan euro, odnosno kuna, neće otići na financiranje tekuće potrošnje, kazao je Hajdaš Dončić nakon sjednice Vlade.

Državi bi ostala i trošarina od 0,60 kuna na litru goriva jer ona nije predmet koncesije. Taj bi novac Vlada potom iskoristila za gradnju i obnovu „običnih“ cesta, te željeznica.

Banski su dvori model koncesije autocesta odabrali na prijedlog savjetnika Erstea i Deloittea. Oni su, naime, za Vladu analizirali pet modela monetizacije autocesta. Pritom je kao najbolji model ocijenjena koncesija.

U posao se uključuju i hrvatska mirovinska društva

Iako se još ne zna tko bi mogao uzeti u koncesiju autoceste u Hrvatskoj, Hajdaš Dončić je priznao da za tim projektom vlada velik interes, kako u zemlji, tako i u inozemstvu. Dosad je nekakav interes za tim pokazalo 47 društava – investicijskih i mirovinskih fondova, ali i društava za upravljanje autocestama.

Zanimljivo je da interes za uzimanjem autocesta u koncesiju iskazuju i hrvatska mirovinska društva, koja bi se udružila u konzorcij.

Cijena prolaska kroz tunel Sv. Ilija nije previsoka

Cijena prolaska kroz tunel Sv. Ilija nije previsoka, smatra Hajdaš Dončić. Naime, vozači koji imaju ENC uređaj, korištenje tog tunela plaćaju samo osam kuna, dok je cijena za ostale 20 kuna.

Hajdaš Dončić je pritom podsjetio da se cijelo vrijeme promovira korištenje ENC-a kao jednostavnijeg i jeftinijeg načina plaćanja cestarina.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 21:25