Pozivajući se na sastanak s bankama, Marica Vidaković iz Kraša obavijestila je dobavljače da tijekom trajanja postupka izvanredne uprave u Agrokoru, do sklapanja nagodbe, banke neće pokretati postupke prisilne naplate prema regresantima. Obveza regresnog dužnika ostaje, ali “povjerenik će prioritetno raditi na rješenju” za namirenje tog duga bankama, čiji je izvorni dužnik Agrokor.
- Svaki regresni dužnik treba riješiti pitanje usklađivanja relevantnih podataka, dokumentacije i dinamiku rješavanja problema sa svojom bankom - poručila je Vidaković. U rješavanje problema s malim bankama i faktoring kućama dobavljači će nastojati uključiti i regulatora, a Vidaković se nada da će dogovor postići do petka, 14. travnja. Kako su se našle u opasnosti da im padne adekvatnost kapitala, male banke i dalje iskaču iz dogovora i pokušavaju se naplatiti.
Plaćanje faktura
Banke i dobavljači dotaknuli su i pitanje plaćanja faktura koje su dospjele nakon stupanja Zakona na snagu i nastojat će “da ta plaćanja idu u valuti kao nova potraživanja”.
Regulatori, odnosno HNB i Hanfa, još nemaju konkretnu brojku o tome koliko iznose regresne mjenice, podaci dobavljača govore da je riječ o iznosu od 3,2 milijarde kuna.
Uz to što je, makar privremeno, riješeno pitanje regresnih mjenica, povjerenik Ante Ramljak obavijestio je javnost da je s pet domaćih banaka uspio dogovoriti kredit od 80 milijuna eura koji bi se već sutra mogao sjesti na račune dobavljača. No, prije toga peteročlano privremeno vjerovničko vijeće morat će potvrditi njegov prijedlog isplate duga dobavljačima.
Kredit je odobren na rok od 15 mjeseci, uz kamatu “znatno nižu” od prosječne efektivne kamatne stope koju je Agrokro imao do sada, a to je 9,5 posto.
Premda je dan prije najavljen iznos klupskog kredita od 150 milijuna eura, on je prepolovljen jer Ramljak nije pristao na uvjet ruskih banaka da se njihovom ranije odobrenom kreditu od 100 milijuna eura također da status starije tražbine koju, prema Zakonu o izvanrednoj upravi, imaju novi krediti Agrokora. Osim što je taj kredit realiziran prije donošenja Zakona, Ramljak je pojasnio da nije bilo vremena za obradu tako kompleksnog zahtjeva. No, vrlo je zadovoljan reakcijom domaćih banaka, a sadašnjoj četvorki (Zaba, PBZ, Erste i RBA), pridružila se i peta, čije ime zasad ne želi otkriti.
- Sredstva su odobrena u rekordnom roku, a reakcija svih bila je izvanredna. Sada smo ušli u mirniju fazu, tako da ćemo u idućih mjesec dana moći postići dogovor za odobravanje većih sredstava - rekao je Ramljak. Ne strahuje da će interes banaka izostati, ističući da ima i stranih financijskih institucija koje bi htjele ući ako bi dobile status starije tražbine.
Imajući u vidu činjenicu da su sve kreditne obveze Agrokora trenutačno u stanju mirovanja, kao i očekivani priljev novca na račun Konzuma, postavlja se pitanje u kojoj su mjeri doista nužna nova zaduživanja.
Bolje od očekivanja
Na oba “dnevna briefinga” Ramljak je rekao da je stanje na Konzumovu računu nakon deblokade puno povoljnije nego što je mislio. Dnevni promet Konzuma kreće se od 25 do 30 milijuna kuna, ali prema riječima menadžera dobro upoznatog sa situacijom u Agrokoru, uoči blagdana, kao i tijekom turističke sezone, tjedni priljev novca na račun tvrtke doseže i 400 milijuna kuna.
- Ako povjerenik namjerava plaćati samo tekuće troškove, on će plivati u novcu - kaže optimistično menadžer s kojim smo razgovarali. Pritom se poziva i na jedno od prethodnih izvješća kreditne agencije Moody’s, koja je likvidnost tvrtke za ovu godinu ocijenila zadovoljavajućom. Problematičnim su smatrali otplatu obveza u idućoj godini, prije svega PIK obveznica. U svakom slučaju, Konzum bi jednog dana trebao opet biti u stanju iz tekućih prihoda sam isplaćivati potraživanja dobavljača, pa i regresne mjenice.
No, prema prvoj procjeni Ramljaka, za normalno funkcioniranje kompanije neće biti dostatan ni najavljeni kredit banaka od 150 milijuna eura. S tim iznosom “tek ćemo dobiti na vremenu da počnemo pregovarati za puno veće iznose, kojima bismo osigurali mir u kompaniji”. Prema gruboj procjeni bit će potrebno još 300 milijuna eura, pa se nova zaduženja penju na iznos od 450 milijuna eura. Kako sada stvari stoje, taj bi iznos ipak mogao biti manji, što zbog odbijanja ruskih banaka da nastave kreditirati Agrokror, što zbog tekuće likvidnosti bolje od očekivane.
Injekcija
Kao što je to Zakon propisao, uz suglasnost vjerovnika, povjerenik će isplatiti prioritetne dobavljače. Sva njihova dospjela potraživanja za robu isporučenu Agrokoru procjenjuju se na 200 do 300 milijuna eura, ali nije poznato uključuje li taj iznos i dio spornih regresnih mjenica. Neovisno o tome, pojedini konzultanti procjenju da bi injekcija svježe likvidnosti od oko 450 milijuna eura mogla doista biti optimalna.
Jedan od razloga toga, kako navodi Hrvoje Japučić iz konzultantske kuće Decentia Advisory, jest činjenica da Agrokor u drugom kvartalu ima velike potrebe zbog pripreme turističke sezone. Usto je radni kapital kompanije posljednjih mjeseci prilično je iscrpljen.
Ipak, mogu se čuti i razmišljanja da ponovno, široko otvaranje vrata kreditorima baš i nije osobito mudra strategija. A ako je suditi po informacijama koje su se pojavile u javnosti, mnogi su opet spremni uložiti stotine milijuna eura, uključujući imatelje PIK obveznica. Kako sada stvari stoje, oni čak nemaju ni predstavnika u vjerovničkom vijeću. Prema Ramljakovim riječima, oni nisu posudili novac Agrokoru, nego Ivici Todoriću. Vrlo vjerojatno, izgubili su novac, odnosno bit će zadnji u redu za naplatu.
Ruske banke se povlače, ne žele sudjelovati u novom kreditiranju
Dvije ruske banke, Sberbank i VTB, do prije nekog su dana slovile za glavne igrače u rješavanju slučaja Agrokor, ali proteklih dana vidljivo je njihovo povlačenje. Za sudjelovanje u novom kreditiranju koncerna Rusi su tražili da se “stabilizacijski kredit” od 100 milijuna eura, koji su odobrili ranije ove godine, tretira kao najstarija tražbina.
- Da nije bilo našeg kredita, situacija bi u ovom trenutku bila puno teža i već bi nastupio kolaps. Ako uvjet koji postavljamo ne bude prihvaćen, naše sudjelovanje bit će neznatno - izjavio je za Bloomberg prvi zamjenik predsjednika Sberbanka Maksim Poletajev. No, Vladin povjerenik nije prihvatio zahtjev ruskih banaka.
U vijeće vjerovnika, koje treba potvrditi Trgovački sud, ruske su banke ušle kao “neosigurani vjerovnici” jer, kako je rekao povjerenik Ante Ramljak, nemaju kolaterala za svoje kredite. Oni iznose ukupno 1,45 milijardi eura. Prema podacima Zagrebačke burze, krajem prošle godine Agrokor je za novi zajam ruskim bankama kao jamstvo dao tvrtku Ledo.
K tome, za posljednji kredit, od 100 milijuna eura, založeno je 18 posto dionica Mercatora, kao i dio privatne imovine obitelji Todorić. Unatoč tome, prema riječima Ante Ramljaka, krediti Sberbanku i VTB-u uglavnom su nepokriveni kolateralima. U privremenom vijeću vjerovnika ruske banke predstavljat će Sergej Volk, osigurane vjerovnike, odnosno domaće banke, predstavljat će predsjednik Uprave Zagrebačke banke Miljenko Živaljić, imatelje obveznica zastupat će Martin Gudgeon iz Knightead Capital Managementa, male dobavljače predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić, a velike dobavljače prokuristica Kraša Marica Vidaković.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....