BANKE DO SRIJEDE DAJU 250 MILIJUNA EURA, NAKON TOGA JOŠ GOTOVO POLA MILIJARDE Todorićev odlazak otvorio put za nužnu financijsku injekciju

Nakon što je Ivica Todorić predao upravljanje nad Agrokorom državi, zapravo je samo jedno od teških pitanja dobilo svoj odgovor. Da, Ivica Todorić odlučio se skloniti u stranu jer je izgubio povjerenje financijera te je bilo izvjesno da Agrokor neće uspjeti skupiti niti za plaće svojih zaposlenika, a kamoli za dobavljače i kreditore. Međutim, ostalo je neodgovoreno barem pet pitanja od krucijalne važnosti.

Kada će i tko će osigurati likvidnost kako bi zaposlenici dobili plaće, a dobavljači Agrokora novac za svoje usluge? Predstavnik jednog od najvećih Agrokorovih dobavljača danas nam je ispričao kako ga je vrlo ugledni domaći bankar uvjeravao da nastavi isporučivati robu Konzumu jer će do srijede sigurno doći 250 milijuna eura, a kasnije dodatnih 400-450 milijuna eura nužnih za financijsku stabilizaciju konzorcija. Za trajanja lex Agrokor, odnosno dvije godine, sav novi novac trošit će se prema obećanjima iz financijskog sektora, prije svega na zaposlene i dobavljače. Međutim, do trenutka zaključenja ovog teksta nije bilo poznato tko će koliko i u kojem točno iznosu osigurati toliki novac, ali se pretpostavlja da je riječ o više puta spominjanoj grupi šest velikih kreditora. Tijekom dana pojavili su se za priču o Agrokoru već karakteristični i pomalo nevjerojatni tračevi o velikim investicijskim bankama te fondovima rizičnog kapitala koji su spremni uložiti milijarde. Bilo kakvih službenih potvrda tih informacija, naravno, nije bilo.

Drugo ključno pitanje jest kako će na novonastalu situaciju reagirati Agrokorovi vjerovnici. Valja znati da je aktiviranjem lex Agrokor trenutačno dospio sav Agrokorov dug. Nejasno je kako će sada reagirati vlasnici obveznica i tzv. PIK togglea koji dosad i nisu bili uključeni u pregovore o osiguravanju Agrokorove likvidnosti, ali je jasno da će ih ubuduće morati uključiti u cijelu priču. Ti razgovori bit će osjetljive prirode jer će Hrvatsku staviti pod posebno povećalo svjetske investicijske zajednice. Lex Agrokor omogućuje da se ovo pitanje ne rješava kao prioritetno, ali i na njega će se morati dati odgovori koji sigurno neće biti laki.

Treće: Tko će na sebe preuzeti odgovornost govorenja istine o pravom stanju u Agrokoru. Previše smo slušali priče o skupini vrijednih i dobrih kompanija, a imamo situaciju da je ta nakupina "jako dobrih tvrtki" i "vrijedne imovine" u tehničkom bankrotu. Lex Agrokor možda štiti dobavljače i plaće zaposlenih, ali netko će morati donijeti pred javnost loše vijesti i reći sve o nužnosti rezova. Što je sve u Agrokoru neprofitabilno? Alvarez je, primjerice, poručio da je pola Konzumovih prostora neprofitabilno. Znači li to da ih možda može preživjeti tri četvrtine, i što to znači za zaposlene? Što prije dobijemo odgovore na takva pitanja, to će Agrokorov sustav imati više šanse za ozdravljenje.

Kao četvrto valja postaviti pitanje tko će postati Vladin supermen; povjerenik koji će upasti u Agrokor, imenovati svoj savjetnički tim supermena-pomagača i početi koordinirati upravljanje izuzetno kompleksnim sustavom uz usporednu razradu dužničkog, vlasničkog i općeg poslovnog restrukturiranja koncerna. Tu je glasina toliko da ozbiljan medij do službene potvrde u njih neće ulaziti.

I zaključno, peto, valja naglasiti da je Ivica Todorić prepustio trenutačno upravljanje Vladinu povjereniku, ali to ne znači da su poništene njegove vlasničke pozicije. Kako će završiti proces pretvaranja starog ili novog duga u vlasništvo i kako će to sve skupa ići, još je pitanje bez odgovora.