Svoju veliku otpornost na šokove hrvatski bankarski sustav potvrdio je najprije u vrijeme financijske krize, a potom kroz uspješno apsorbiranje troška konverzije kredita u švicarskim francima. U trenutku velike neizvjesnosti u vezi s načinom razrješavanja priče oko Agrokora, prema kojem je značajno izložen velik broj domaćih banaka, neminovno se nameće pitanje bi li tako uspješno podnijele i treći šok.
Hrvatska narodna banka, kojoj je stabilnost financijskog sustava u opisu posla, naravno, pozabavila se i hipotetskim pitanjem što bi najgori scenarij za Agrokor značio za bankarski sustav. Samu analizu HNB-a nije moguće dobiti, ali u središnjoj banci nisu previše zabrinuti zbog mogućih reperkusija.
Prema riječima guvernera HNB-a Borisa Vujčića, opasnost od takvog scenarija nije velika jer “jednokratni šok koji bi se mogao dogoditi nije značajan”. Međutim, kako je rekao, prihodi dijela banaka mogli bi se smanjiti, a to bi moglo nametnuti potrebu za dokapitalizacijom ili promjenom njihova poslovnog modela.
Osobita pozornost
Kako pojašnjavaju u HNB-u, u proteklom razdoblju posvetili su osobitu pozornost nadzoru povezanih rizika i poštivanja odredbi o velikoj i najvećoj dopuštenoj izloženosti. - Zato je naše viđenje, uz naglasak na rezervi da HNB može prepoznati gospodarsku povezanost samo temeljem podataka koje su prikupile banke za svoje potrebe, da aktiviranje niti jednog pojedinačnog rizika koji proizlazi iz skupine povezanih osoba ne bi ugrozilo stabilnost i sigurnost financijskog sustava - ističu u centralnoj banci te upozoravaju kako bi, međutim, puno aktiviranje najvećih prepoznatih rizika moglo dovesti do znatnih gubitaka u pojedinim institucijama, smanjujući u nekima kapital ispod razine dostatne za ispunjavanje regulatornih zahtjeva. Uz to, naglašavaju, znatno bi im smanjilo prihode. Znači, te bi banke bile primorane prikupiti novi kapital i izmijeniti poslovni model kako bi opstale na tržištu.
Ipak, u financijskim krugovima može se čuti da mnogo više od prvog, jednokratnog šoka HNB brine “drugi ešalon” mogućih žrtava. Među njima su manje banke koje nisu tako dobro kapitalizirane, a pitanje je i što bi se dogodilo za sustav u slučaju da se veći broj dobavljača Agrokora nađe u situaciji da više ne može redovno servisirati svoje obveze.
Činjenica jest da se većina Agrokorova duga odnosi na inozemne vjerovnike.
Zakonski limiti
Od oko 24 milijarde kuna duga, procjenjuje se da na domaći bankarski sustav otpada oko 20 posto (oko pet milijardi kuna). Prema propisima, izloženost banke prema jednom klijentu može iznositi najviše 25 posto njezina kapitala. Kod većeg broja domaćih banaka Agrokor je već iskoristio mogućnost zaduživanja. To i jest jedan od razloga zašto je u posljednje vrijeme koncernu bilo teško realizirati neki kreditni aranžman na domaćem tržištu. Prema informacijama iz poslovnih krugova, zbog toga su se neke domaće tvrtke, njegovi dobavljači, u zadnjih nekoliko mjeseci zadužile. Među onima koji su navodno digli kredite za Agrokor bili su Vindija, Klara i Franck.
Traže mjesto
Međutim, ono što je sigurno, domaći su bankari itekako zabrinuti zbog neizvjesnosti oko naplate ranije odobrenih kredita. Nakon što su podnijeli gubitke vezane uz konverziju i u trenutku kada su se počeli smanjivati loši krediti, inozemnim vlasnicima banaka ne bi dobro sjelo još jedno suočavanje s nenaplativim kreditima. Stoga na sastancima kojima je tema nalaženje rješenja za Agrokora svoje mjesto za stolom traže i domaće bankari. Ne samo zbog sebe, nego i zbog svojih klijenata koji su dobavljači Agrokora.
Obveznice pale 40 posto u tri mjeseca
Tri Agrokorove obveznice, dvije u eurima i jedna u dolarima, pale su na Berlinskoj burzi za oko 40 posto u zadnja tri mjeseca. Cijena obveznica strmoglavila se jer su ulagači zabrinuti može li najveća hrvatska privatna kompanija uredno podmirivati svoje obveze. Ulagači se što prije žele riješiti tih “toksičnih” obveznica, prije nego što njihova cijena još više padne.
Zaključujući prema sličnim slučajevima u prošlosti, obveznice se od takvog udara investitora uglavnom ne oporavljaju. No, to nisu jedini problemi za hrvatskog prehrambenog diva.
U svibnju 2014. Agrokor je lansirao “PIK toggle” zajam u vrijednosti 485 milijuna eura kako bi preuzeo Mercator. Vrijednost toga zajma pala je prošli mjesec na čak 25 centi jer je nestalo povjerenje ulagača da će kompanija uspjeti otplatiti taj zajam, objavio je Reuters.
PIK obveznica tip je dužničkog instrumenta koji, za razliku od drugih obveznica, ulagačima do dospijeća ne isplaćuje kamatu u novcu. Najčešće se glavnica uvećava za kamatu, ali vlasnik obveznice može dobiti i dionice kompanije, ako dužnik ne plaća na vrijeme. Budući da investitori ne mogu računati da dobiju neke novce prije dospijeća, oni će tražiti i veću kamatu, pa se zato PIK obveznice i smatraju rizičnijim instrumentom koji nosi više prinose. Drugim riječima, PIK obveznice su “vremenske bombe”, koje dozvoljavaju tvrtkama da plate kamate s dodatnim dugom ako hitno trebaju keš, što znači da količina duga može odjednom “eksplodirati”.
Zašto su ulagači nervozni
- U Agrokorovom portfelju nalazi se 61 tvrtka koje posluju na tržištima Hrvatske, Slovenije, BiH, Srbije i Crne Gore. Agrokor je najveći domaći poslodavac s 60.000 zaposlenika, od kojih se oko 40.000 nalazi u Hrvatskoj.
- Prema analizi SDP-a Agrokor direktno zapošljava oko dva posto ukupne radne snage u Hrvatskoj, a indirektno, s dobavljačima, pet ili šest posto i time izravno utječe na dva do tri posto hrvatskog BDP-a.
- Agrokorov koncern podijeljen je u tri poslovne grupe, maloprodaju, koja broji 27 tvrtki poput Konzuma i Tiska što ujedno čini najveći dio poslovanja, točnije oko 80 posto.
Konzum je ujedno najveća Todorićeva tvrtka koja mu godišnje donosi oko 15 milijardi kuna prihoda. Druga grupa odnosi se na hranu i poljoprivredu na što otpada oko 17 posto poslovanja, a odnosi se na 22 tvrtke poput Belja, Jamnice i PIK Vrbovca. Treća grupa su ostale djelatnosti s 12 Agrokorovih tvrtki, primjerice Agrokor - Energija d.o.o., mStart d.o.o. i Poliklinika Aviva.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....