Barbić: Zbog nedostatka radne snage Hrvatska treba znati koga od migranata želi zadržati

Hrvatska treba znati koga od migranata želi zadržati jer zbog iseljavanja ima nedostatak radne snage, istaknuo je potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Jakša Barbić na znanstvenom skupu "Izazovi migracija i integracije za javnu upravu" u četvrtak održanom u organizaciji Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava.

Na okruglom stolu raspravljalo se o jednom od novih, izrazito važnih i velikih izazova za javnu upravu, od klasične državne uprave, preko lokalnih jedinica do raznih javnih službi čija je suradnja i koordinacija prijeko potrebna za sigurnost domicilnog stanovništva i uspješnu integraciju migranata u okviru nacionalne politike imigracije, izvijestio je HAZU.

Analizirane su upravne teškoće i pitanja koja se nameću posljednjih godina, a čije bi značenje u budućnosti moglo biti i veće, pri čemu je istaknuta važnost oblikovanja jasne imigracijske politike i politike integracije, naveli su u priopćenju.

Profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Ivan Koprić, govoreći o broju migranata u Europi posljednjih godina iznio je i rezultate empirijskog istraživanja kapaciteta lokalnih jedinica za integraciju migranata koje je 2018. proveo tim iz Instituta za javnu upravu među 62 gradonačelnika i načelnika lokalnih jedinica s preko 10.000 stanovnika.

"Manje od pet posto jedinica ima imigrante stigle 2015. ili kasnije, a čak 90 posto ima iskustva s izbjeglicama i prognanicima 1990-ih godina. Najradije bi primili doseljenike Hrvate iz inozemstva, zatim ljude iz zapadne Europe, Skandinavije, Kanade, SAD-a te iz susjednih i tranzicijskih zemalja.

Tvrdnju da multikulturalnost nije prihvatljiva ne prihvaća 77 posto ispitanih, a 66 posto ih ne prihvaća tvrdnju da imigracija nije dobrodošla. Istodobno, 68 posto ispitanika smatra da bi više imigranata stvorilo društvene probleme, a 60 posto smatra da je kapacitet lokalnih institucija (vrtića, škola, zdravstvenih i drugih institucija) nedovoljan za integraciju migranata pa bi ih 70 posto bavljenje integracijom prebacilo na nevladine udruge", istaknuo je Koprić.

Kazao je i da gradonačelnici imaju realističnu sliku rizika, problema i potencijalnih prednosti imigracije. Po njegovu mišljenju, veliki gradovi imaju bolje kapacitete i mogu služiti kao glavne točke integracije migranata, dok manje jedinice u tom smislu pokazuju veće slabosti.