IZVJEŠĆE HNB-a

BDP u prvom kvartalu stagnirao

 Sasa Midzor Sucic / CROPIX

Hrvatska narodna banka (HNB) procjenjuje da je u prvom tromjesečju hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) stagnirao u odnosu na prethodni kvartal, navodi se u najnovijem Biltenu središnje banke.

"Dostupni mjesečni pokazatelji upućuju na to da je realna gospodarska aktivnost u prvom tromjesečju 2015. stagnirala na razini dosegnutoj krajem protekle godine", navodi se u Biltenu, objavljenom u petak na internetskim stranicama HNB-a.

Pritom su pozitivna kretanja zabilježena kod trgovine na malo i građevinarstva, dok se industrijska proizvodnja u prvom tromjesečju blago smanjila. Realni robni izvoz vjerojatno je također ostvario rast.

U Biltenu se navodi da se u promatranom razdoblju fizički obujam industrijske proizvodnje blago smanjio, 0,4 posto, posebice zbog snažnog pada u siječnju, što je djelomice nadoknađeno zamjetnim rastom u iduća dva mjeseca.

"Istodobno je realni promet od trgovine na malo blago porastao potaknut rastom realnih neto plaća nakon izmjena u sustavu poreza na dohodak i smanjenja potrošačkih cijena", navodi se u Biltenu.

Pozitivna kretanja zabilježena su i u građevinarstvu, na što upućuje blagi porast fizičkog obujma građevinskih radova u siječnju i veljači u odnosu na posljednje tromjesečje 2014. godine.

Rast optimizma na početku drugog tromjesečja

Pokazatelji poslovnog i potrošačkog optimizma upućuju na mogućnost blagog porasta gospodarske aktivnosti u drugom tromjesečju 2015.

"Tako su u travnju svi pokazatelji poslovnog optimizma zabilježili porast, osim u građevinarstvu gdje i dalje prevladavaju izrazito nepovoljna očekivanja", navode analitičari HNB-a.

Navode i da su se u prva dva mjeseca 2015. ukupan robni izvoz i uvoz povećali za 3,4, odnosno za 6,1 posto u odnosu na prosjek zadnjeg tromjesečja 2014.

"Tržište rada u prvom tromjesečju obilježila su blago povoljna kretanja", navodi se u Biltenu.

Nakon stagnacije u 2014. godini, broj zaposlenih osoba blago se povećao, dok se broj nezaposlenih nastavio smanjivati, djelomice zbog pojačanog zapošljavanja s evidencije. Pritom je zamjetan porast broja zaposlenih u djelatnostima pružanja smještaja i pripreme i usluživanja hrane te iznajmljivanju nekretnina i poslovnim uslugama, a prvi put od početka recesije ostvario se i blagi rast zaposlenih u građevinarstvu.

"Broj zaposlenih u industriji nastavio je stagnirati, a na razini s kraja prethodne godine zadržao se i broj zaposlenih u trgovini te javnim i državnim službama. S druge strane, nešto značajniji pad zaposlenih ostvaren je u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja", stoji u Biltenu.

Nominalne bruto i neto plaće povećale su se u prvom tromjesečju, pri čemu je rast neto plaća bio izraženiji zbog izmjena Zakona o porezu na dohodak.

"Rast realnih plaća bio je još intenzivniji, čemu je pridonijelo smanjenje potrošačkih cijena u odnosu na četvrto tromjesečje 2014.", navode analitičari središnje banke.

Ističu da su potrošačke cijene u ožujku porasle za 1 posto u odnosu na prethodni mjesec, čemu je najviše pridonio rast maloprodajnih cijena naftnih derivata (0,6 postotnih bodova) zbog poskupljenja sirove nafte na svjetskom tržištu u veljači.

"Zbog poskupljenja naftnih derivata usporio se godišnji pad cijena energije u ožujku te je godišnja stopa promjene potrošačkih cijena porasla na 0,1 posto, s minus 0,4 posto u veljači", zaključuje se u Biltenu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 22:49