Benčić: ‘Obratit ćemo se Ustavnom sudu, neka procijeni jesu li Covid potvrde zakonite‘

Hrvatski sabor, koji ovaj tjedan završava redovno jesensko zasjedanje, u srijedu će glasovati o izmjenama Zakona o zaštiti pučanstva. Vladajuća većina ignorira zahtjev oporbe da se zakon donese dvotrećinskom većinom. Koordinatorica Političke platforme Možemo! Sandra Benčić gostujući u Oporbenom zarezu HRT-a.

- Nažalost ih nismo uspjeli uvjeriti. Ja sam u raspravi prošli tjedan rekla da ne mogu razumjeti tu razinu otpora prema stvaranju političkog konsenzusa koji bi se onda prenio na jedna društveni konsenzus i oko COVID mjera, ali i oko cijepljenja. HDZ i dalje inzistira na tome da oni sami izglasavaju i mjere i na neki način argumentiraju pitanje cijepljenja u javnosti što se do sada pokazalo izrazito lošim jer nama je odaziv na cijepljenje još uvijek prenizak, a u isto vrijeme nam je smrtnost izrazito visoka. Dosadašnje vođenje pandemije je pokazalo da HDZ-ova vlada doista nije sposobna izgraditi društveni konsenzus, izgraditi povjerenje građana koje bi doprinijelo tome da se i veći broj ljudi procijepi i da mjere imaju efekta. Nažalost svaku pomoć koju je oporba nudila, pa i ovu da se ide raditi po članku 17 Ustava RH, moramo priznati da je izvanredno stanje, ovakva ograničenja prava hrvatskih građana sigurno ne bi donosili u redovnom stanju već u izvanrednom, pa hajdemo odluke donositi dvotrećinskom većinom i pokazati da ne držimo samo do efikasnih mjera nego i dokazati da držimo do vladavine prava. Međutim HDZ to uporno odbija, rekla je Benčić.

Princip razmjernosti

Najavila je da će od Ustavnoga suda tražiti ocjenu ustavnosti odluke o COVID potvrdama.

- Mi se obraćamo Ustavnom sudu sa zahtjevom za ocjenu ustavnosti odluke i posljedično onda i zakonskih odredbi, upravo s argumentacijom da ako primjena članka 17. Ustava RH koji govori o tome da u trenutcima izvanrednog stanja ako se Sabor može sastajati Sabor donosi odluke kojim se mogu neka prava građana ograničiti, ali isključivo dvotrećinskom većinom. I tu je naš Ustav pokazao jednu sklonost jačanju parlamentarne demokracije, jačanju nadzornih mehanizama. Ako bi primjena tog članka ovisila o odluci obične većine u Saboru tada nikad ne bi niti došlo do njegove primjene, to je tako jasno da sama većina nikada neće uključiti oporbu u donošenje odluka. Po meni je tu naš Ustavni sud donio pogrešno tumačenje da se neće miješati i da Sabor sam može odlučiti hoće li raditi po članku 16 ili 17, jer je dao mogućnost da zapravo obična većina odlučuje o tome je li nešto izvanredno stanje ili nije i hoće li primijeniti taj viši kriterij koji Ustav traži za ograničavanje ljudskih prava, poručila je Benčić.

Kaže kako će Ustavni sud ovoga puta morati razmotriti da li je uopće moguće odluku poput ove o COVID potvrdama donositi po principu razmjernosti kako je to predviđeno člankom 16.

- Ustavni sud ovoga puta morati razmotriti da li je uopće moguće odluku poput ove o COVID potvrdama donositi po principu razmjernosti kako je to predviđeno člankom 16. Jer niti je napravljen test razmjernosti, niti je argumentacija za njega iznijeta niti u prijedlogu odluke, niti u prijedlogu zakona. Mi tvrdimo da ga nije niti moguće napraviti jer mi po prvi puta uvodimo jednu takvu vrstu mjera i nalazimo se u jednom potpuno nepoznatom stanje, ne samo mi već i globalno. U takvom stanju vi ne možete predvidjeti hoće li neka mjera postići svoj cilj i može li se ona dovoljno detaljno propisati da možemo reći da zadovoljava kvalitete zakona. Odluka o COVID potvrdama u nekom dijelu nije bila jasna i nije bila predvidljiva, institucije nisu znale kako da reguliraju pitanje kontrole, što da rade s ljudima koji se ne žele testirati i nemaju COVID potvrde. Masa nepoznanica je tu ostala zato što vlada nije htjela preuzeti odgovornost, ustvrdila je Benčić za HRT.

Zakonom koji bi u srijedu trebao biti izglasan predviđaju se oštre sankcije za one dužnosnike koji ne budu kontrolirali COVID potvrde. Benčić kaže kako svi moraju djelovati u očuvanju ustavnih načela i vladavine prava.

- Svi moramo djelovati u očuvanju ustavnih načela i vladavine prava, posebno u ovakvim izvanrednim situacijama jer su često te vrednote prve na udaru. Za nas dužnosnike bi trebao važiti osnovni postulat da čak i kada se ne slažemo s nekim odlukama moramo koristiti institucionalne mehanizme borbe protiv onoga što smatramo da je loše ili da treba popraviti. Ali dok je zakon na snazi - držimo ga se, naravno, ako smatramo da je u skladu s Ustavom. Ako smatramo da nije u skladu s Ustavom, onda šaljemo zahtjev za ocjenom njegove ustavnosti. I to je ono što mogu napraviti i Miro Bulj i predsjednik Republike, poručila je Benčić dodavši da pritom predsjednikov zahtjev ima i prioritet žurnosti.

Komentirala i inicijativu Mosta

Istaknula je da ako si dužnosnici uzmu pravo da kad im se nešto ne sviđa ili sumnjamo da nije dobro možemo se jednostavno ne pridržavati toga, to je onda poruka i ostalim građanima da svatko radi ono što hoće prema vlastitom nahođenju.

Komentirala je i referendumsku inicijativu Mosta.

- Ono što oni traže u svom prvom pitanju, da se u članak 17 unese i riječ - pandemija - neće osigurati ono što cijela oporba traži - da se odluke koje se odnose na pandemiju donose dvotrećinskom većinom. Mi smatramo da je pandemija već definirana pod prirodnim katastrofama. Što se tiče drugoga zahtjeva da sve odluke donosi parlament, mi smatramo da parlament dvotrećinskom većinom mora donositi one odluke kojima se ozbiljno ograničavaju ljudska prava i to u onim slučajevima koje u redovno vrijeme nikada ne bi imali, objasnila je.