Benčić prijavljuje Plenkovića Bruxellesu: Hrvatskoj prijeti ‘rumunjski scenarij‘?!

Ne odustane li Vlada od imenovanja suca Visokog kaznenog suda Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika, zastupnica Možemo! Sandra Benčić prijavit će je Europskoj komisiji.

- U ugovoru o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, jednako kao i u slučaju Rumunjske i Bugarske, postoji klauzula o zabrani retrogradnosti standarda koji su postignuti tijekom pregovora - kaže Benčić dodajući da je Hrvatska, jednako kao i Rumunjska i Bugarska, tijekom pregovora imala posebno poglavlje o pravosuđu i ljudskim pravima - Poglavlje 23, u sklopu kojega su se morali uspostaviti i efikasni mehanizmi za borbu protiv korupcije.

- Izbor Turudića za glavnog državnog odvjetnika predstavljao bi ozbiljnu retrogradnost u odnosu na postignute standarde - kaže Benčić, referirajući se na informacije koje su posljednjih nekoliko dana objavljene o Turudiću.

Riječ je o podacima SOA-e koje je iznio predsjednik Republike Zoran Milanović da se Turudić 2015. godine, kao predsjednik Županijskog suda u Zagrebu, sastajao sa Zdravkom Mamićem kao osumnjičenikom, ali i kada se protiv njega vodila istraga i bio mu određen istražni pritvor. Povod su i poruke koje je razmjenjivao s bivšom državnom tajnicom Josipom Pleslić (tada Rimac) iz kojih proizlazi da nije govorio istinu o prirodi njihova odnosa, te o tome koliko ju je puta primao na sudu.

Otkriće Jutarnjeg lista o stotinama poruka koje su razmjenjivali pokazuje i kako su sudac Turudić i HDZ-ova državna tajnica jedno drugome radili usluge, da je razgovarala s njim oko predmeta koji se odnosio na stanove koji su joj bili nezakonito dodijeljeni u Kninu dok je bila gradonačelnica. U tom je slučaju, s bivšim suprugom, bila optužena za poticanje na izvršenje kaznenog djela, da bi se odjednom odustalo od kaznenog progona, a osuđena je ostala samo bivša predstojnica Ureda za područja od posebne državne skrbi, Ana Marija Radić, koja joj je priskrbila nekretnine.

Benčić smatra da ovo Turudića ozbiljno kompromitira i predstavlja razloge zbog kojih ne smije biti imenovan glavnim državnim odvjetnikom.

- Ako smo 2019. godine razriješili glavnog državnog odvjetnika dužnosti zato što je bio član tajnog udruženja, što je narušilo percepciju njegove neovisnosti, onda je nevjerojatno da se Turudića s ovakvom percepcijom i repovima imenuje glavnim državnim odvjetnikom - kazala je Benčić referirajući se na slučaj bivšeg glavnog tužitelja Dražena Jelenića koji je razriješen dužnosti kada se saznalo da je bio član masona.

Benčić ukazuje i na odluku Suda Europske unije iz svibnja 2021. godine koja se odnosi na Rumunjsku, a govori upravo o tome da se u pogledu vladavine prava i borbe protiv korupcije ne smiju umanjivati standardi koji su bili prihvaćeni prilikom pristupanja EU.

Povod za prijavu Rumunjske bili su propisi po kojima su se omogućila privremena imenovanja na rukovodeća radna mjesta pravosudnog tijela zaduženog za provođenje stegovnih istraga i postupaka protiv sudaca i državnih odvjetnika. Ta imenovanja nisu išla po redovnoj proceduri i otvorila su dvojbe da će se ovlasti i funkcije tog tijela upotrebljavati kao instrument za vršenje pritiska na suce i državne odvjetnike te političku kontrolu njihovih aktivnosti.