BERNARDIĆ MORA RAMLJAKU PLATITI 75.000 KUNA ZBOG DUŠEVNIH BOLI Čelnik SDP-a je bivšeg povjerenika za Agrokor nazvao 'veleizdajnikom'

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić, koji za sebe kaže da je njegov zadatak biti korektiv vlasti te upozoravati na netransparentnost i na nezakonitost, mora platiti 75.000 kuna bivšem izvanrednom Vladinom povjereniku Anti Ramljaku na ime duševnih boli.

Obojica moraju platiti sudske troškove, a ni Bernardić ni Ramljak nisu se danas pojavili na izricanju presude.

Nepravomoćna je to presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, a građansku tužbu inicirao je Ramljak jer ga je Bernardić još 2017. prozvao za kriminal i označio kao "veleizdajnika i člana ortačke skupine koja ima za cilj izvlačenje novca iz Agrokora u korist lešinarskog fonda". U slučaju njezine pravomoćnosti, Ramljak se nakon zadnjeg ročišta izjasnio kako će novac od tužbe donirati u dobrotvorne svrhe.

Podsjetimo, na zadnjem ročištu puna tri i pol sata sutkinja te petero odvjetnika 'rešetali' su dvije sukobljene strane, a čak su bila izricana i upozorenja odvjetnicima kad bi u pojedinim trenucima, prilikom zastupanja svojih teza i kiše pitanja, nastao "kokošinjac".

Ante Ramljak strpljivo je objašnjavao okolnosti kako je temeljem referenci izabran za povjerenika u Agrokoru pritom naznačivši da iza njega stoji 20 godina karijere i restrukturiranja kompanija. Kad je odabran na tu funkciju, bio je svjestan da će se naći na udaru kritika političara, stručnjaka i građana.

Presuda pokazuje sav apsurd pravosuđa. Kao predsjednik najveće oporbene stranke, ne mogu izraziti zabrinutost zbog iste situacije zbog koje je potpredsjednica Vlade dala ostavku, već mi sud daje kaznu. Koliku onda kaznu zaslužuje premijer, jer je zbog iste pojave smijenio Dalić?

— Davor Bernardić (@davor_bernardic) 3 April 2019

- Ako se kritizira moj rad to prihvaćam, ali ne i optužbe da sam korumpiran, veleizdajnik, udružen u ortačku skupinu. Svakom zadatku sam pristupao odgovorno. Bio sam dragovoljac Domovinskog rata i zna se što veleizdajnik znači. Ovoj državi slijedila je ekonomska katastrofa. Prihvatio sam se posla s najvećom odgovornošću. Na sprovodu oca Zvonimira Mršića, koji je bio moj savjetnik, nakon potpisivanja famoznog ugovora o kreditiranju, Bernardića sam vidio jednom u životu i tad mi je rekao ispred mrtvačnice:

"Orkestrirani napad"

'Žao mi je, nije ništa osobno, ali mi nismo glasali za zakon, ne možemo podržati postupak i počet ćemo napadati'. A par dana prije tog sprovoda, on je u javnost izašao s tvrdnjom da je odbio kavu sa mnom koju ja nisam ni tražio već ju je tražio on - rekao je u veljači Ramljak o “orkestriranom napadu na njega”. Požalio se i kako je Bernardić u Saboru izjavio da je ugovor o roll-up kreditu, koji je verificirao Trgovački sud, veleizdajnički, a on je jedini potpisnik ugovora pa se osjećao prozvan.

- On nije kritizirao Vladu već mene osobno jer sam jedini potpisnik ugovora. U to vrijeme razne stvari su se objavljivale u medijima. Je li bilo stručnih komentatora koji su mogli procjenjivati kreditni ugovor? Nije! Nitko nije poznavao materiju, a kredit je zakonski utemeljen.

Kad vas vođa najveće oporbene stranke, koji ima intenciju da dođe na vlast, prozove kriminalcem i veleizdajnikom, kako se osjećati? Imam troje djece, a Bernardićeva riječ ima itekako težinu na jedan dio biračkog tijela pa javnost više ne zna jesam li kriminalac ili ne - dodao je još Ramljak koji je primao “udarce” s raznih strana.

Tuženi, pak, Bernardić je u svoju obranu kazao da je njegov zadatak kao predsjednika SDP-a biti korektiv vlasti, upozoravati na netransparentnost i na nezakonitosti. Ponovio je uglavnom ono što opetovano ponavlja već duže vrijeme.

- Moje kritike su bile usmjerene na rad izvanredne uprave, na sam postupak donošenja odluka te imenovanje izvanrednog povjerenika. Ne sjećam se da sam Ramljaka direktno nazvao veleizdajnikom, jer to nije moj stil, ali smatram i dalje da je riječ o izdaji nacionalnih interesa - branio se Bernardić citiravši definiciju ortačke skupine osvrnuvši se na tzv. grupu Borg.

Na upit Ramljaka smatra li da su bili nezakoniti pravomoćni postupci koje je u svom jednosatnom izlaganju nabrojao, Bernardić je ponovio između ostaloga da “je trgovanje povlaštenim informacijama zabranjeno zakonom i podložno kaznenom progonu”.

Niz reakcija zbog objave

U tužbi se, podsjetimo, uvodno ističe da je 6. travnja 2017. godine stupio na snagu Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, takozvani lex Agrokor, da je 7. travnja Agrokor predao Trgovačkom sudu u Zagrebu prijedlog za pokretanje izvanredne uprave, a sud istoga dana o tome obavijestio Vladu i pozvao je da predloži izvanrednog povjerenika.

Potom je 10. travnja Trgovački sud pokrenuo postupak izvanredne uprave u Agrokoru, a za povjerenika imenovao Ramljaka. Da bi 8. lipnja Agrokor “radi smanjenja sistemskog rizika, nastavka poslovanja i očuvanja imovine preuzeo novo zaduženje s prednosti namirenja u iznosu od 1,060 milijardi eura”.

Kao ključan datum ističe se 26. listopada 2017. kada je Jutarnji list objavio dijelove ugovora o spomenutom zaduženju. Objava je, stoji još u Ramljakovoj tužbi protiv Bernardića, “polučila niz reakcija sveukupne društvene i političke javnosti, samog Bernardića koji je u svojim komentarima tijekom javnih istupa i u intervjuima prenesenim u gotovo svim elektronskim i pisanim medijima u Hrvatskoj prikazao Ramljaka kao člana ortačke skupine kojoj je cilj izvlačenje novaca iz Agrokora u korist lešinarskog fonda”.

Time je Ramljaka u javnosti prikazivao kao sudionika u nezakonitim i protupravnim radnjama koji želi steći korist na štetu Agrokora i izravno, bez i jednog dokaza, Ramljaku je imputirao počinjenje kaznenog djela zloupotrebe povjerenja u gospodarskom poslovanju. Zbog Bernardićevih izjava Ramljaku su, ističe se dalje u tužbi, nanesene teške duševne boli, ali i da su se posljedice odrazile na njegovo duševno stanje, te poslovni i privatni ugled.

Ramljak još naglašava u tužbi i da značaju i težini optužbi šefa SDP-a pridonosi činjenica da je Bernardić predsjednik najveće oporbene stranke dok on sam, kao tadašnji izvanredni povjerenik nije bio dio političkih struktura već 'građanin koji je temeljem rezultata svog dosadašnjeg rada u gospodarstvu i iskustva koje je stekao predložen za izvanrednog povjerenika'.