BERNARDIĆEV LOV NA BIRAČE U 11 točaka analiziramo predizborni dokument lijeve koalicije; Za rodiljne naknade država treba izdvojiti još 1,5 mlrd. kuna

Veće plaće svima (a ne samo političarima), manji porezi, osjetno povećanje umirovljeničkog budžeta, enormno povećanje ukupnog izdvajanja za rodiljne naknade i pomoć potresom uništenom dijelu Zagreba samo je dio Programa za novi početak, glavnog dokumenta kojim će SDP-om predvođena Restart koalicija krenuti u lov na glasove birača. Taj dokument, koji je ne samo predizborni program nego i - u slučaju njihove pobjede na izborima - de facto glavni plan rada Bernardićeve vlade, analizirali su za pojedina područja specijalizirani novinari Jutarnjeg lista i ekonomski stručnjaci.

U sklopu vojnog dijela programa Restart koalicija donosi općenita obećanja. Govori se o izradi analiza i “žurnom revidiranju postojećeg stručno i činjenično neutemeljenog, ispolitiziranog i netransparentnog procesa planiranja i upravljanja”. SDP u programu najavljuje kako će tek “stvarati preduvjete za podizanje obrambenog proračuna na 2 posto BDP-a te povećanje udjela za modernizaciju u obrambenom proračunu na 20-25 posto”. U SDP-u nemaju ideju kako nabaviti novi borbeni avion pa navode kako će tek kada dođu na vlast “analizirati sve mogućnosti popravljanja štete nanesene neuspjehom nabave borbenih zrakoplova”.

“Majci na rodiljnom dopustu osigurat ćemo 100 posto neto plaće”, obećava koalicija u programu. I sada naknada za rodiljni dopust za prvih šest mjeseci iznosi punu plaću majke, a za drugih šest mjeseci od 1. travnja ove godine limitirana je na 5600 kuna. Ukupno se za naknade nakon rođenja djeteta (rodiljne, roditeljske, produljeni na tri godine za blizance, za nezaposlene itd.) na godišnjoj razini izdvaja oko 2,6 milijardi kuna. Procjene kažu da bi dizanje drugih šest mjeseci na punu plaću koštalo dodatnih 300 milijuna kuna. Ako bi se to odnosilo i na roditelje blizanaca, svakog trećeg i sljedećeg djeteta, koji imaju pravo na trogodišnji dopust, a naknada im, nakon prve godine dopusta, iznosi 2328,20 kuna, to bi moglo biti dodatnih 150 milijuna kuna. Postavlja se pitanje zašto je u ovoj konkretnoj mjeri navedena majka, a nema očeva. Ili su se posvađali s terminologijom? Naime, rodiljni dopust je obavezan i koristi ga rodilja (majka), no tijekom tog dopusta naknada već iznosi 100 posto majčine plaće. Stoga se može pretpostaviti da SDP misli na povećanje naknade za roditeljski dopust (drugih šest mjeseci), koja je limitirana, a koji dijele očevi i majke.

“Očeve ćemo poticati na korištenje dijela rodiljnoga dopusta tako da u tom slučaju majka ima pravo na dodatnih šest mjeseci izostanka s rada uz zadržavanje pune plaće”, obećava koalicija. Ako majka dobije još šest mjeseci dopusta na punoj plaći, to znači dodatni trošak proračuna od oko milijardu kuna. Restart obećava i “povećanje naknade za novorođenu djecu do iznosa prosječne plaće”. Ta je naknada jednokratna i sada iznosi 2328,20 kuna po djetetu, što je na godišnjoj razini, za oko 37.000 djece, trošak od oko 85 milijuna kuna. Poveća li se na proračunsku osnovicu, koja iznosi 3326 kuna, to će koštati dodatnih 40 milijuna kuna, a ako se poveća na prosječnu plaću (oko 6700 kuna), to znači povećanje za 165 milijuna kuna.

“Udvostručavanje poljoprivredne proizvodnje u deset godina kao uvjet za postizanje samodostatnosti u proizvodnji hrane i povećanju izvoza poljoprivrednih proizvoda” promašena je tvrdnja u programu Restart koalicije. To je, naime, uobičajena floskula svih predizbornih pamfleta koji su ovako napisani. SDP-om i HSS-om predvođena koalicija obećava i “hitno rješavanje problema sada potpuno blokiranoga procesa dodjele poljoprivrednog zemljišta”. To je zaista velik problem koji nije riješio ni Tihomir Jakovina. Restart tvrdi da će “poticati uzgoj novih poljoprivrednih kultura, posebno ekološke proizvodnje”. Još jedna promašena mjera jer se to već događa. Dodatni je problem što je nedavna kontrola korištenja poticaja utvrdila da Hrvatska (iz fondova EU) uzima novac, a nema nikakve proizvode.

“Cilj nam je da digitalna ekonomija u što kraćem vremenu dostigne desetak posto udjela u BDP-u, a danas smo tek na pola puta”, piše u programu. U SDP-u pojašnjavaju da u dostizanju njihova ambicioznog cilja računaju i na veliki rast i razvoj online trgovine, web shopova, streaming servisa...

Obećava se manji broj ministarstava, agencija i državnih dužnosnika. Tu nemamo što prigovoriti, osim što je to jedno od obećanja koje koriste gotovo sve stranke na svim izborima. Dok županije ne misle ukidati, barem u prvoj fazi, SDP obećava da će teritorijalni preustroj i racionalizaciju sustava lokalne samouprave obaviti do kraja 2023. godine kako bi se lokalni izbori u svibnju 2025. održali po novom ustroju. Naš izvor iz SDP-a kaže kako im je cilj radikalno smanjiti broj jedinica lokalne samouprave.

“Mi ćemo intenzivirati i ubrzati pripreme za stvaranje svih uvjeta za potpuno sudjelovanje Hrvatske u Schengenskom sporazumu”, piše u programu. Nepotrebno i zbunjujuće. Naime, Europska komisija još je lani objavila da je Hrvatska ispunila sve tehničke uvjete za ulazak u schengensku zonu. A kada će točno Hrvatska ući u Schengen, više nije pitanje “intenziviranja i ubrzavanja priprema”, nego isključivo političke odluke Europskog vijeća.

U programu se obećava povećanje neoporezivoga dijela s 4000 na 5000 kuna, što će, procjenjuju u SDP-u, omogućiti povećanje plaća između 280 i 450 kuna za više od 700 tisuća radnika, a obećavaju i povećanje minimalca na 4000 kuna te smanjenje doprinosa na plaće radnika koji su na minimalcu za 50 posto. Branko Grčić kaže kako bi te mjere državni proračun koštale između 1,5 i 1,8 milijardi kuna na osnovi povećanja neoporezivog dijela plaća.

SDP-ova koalicija obećava i smanjenje međustopa PDV-a za usluge smještaja te ugostiteljstva sa sadašnjih 13 na 10 posto, a za određene higijenske potrepštine za žene s 13 na pet posto. S 13 na 5 posto smanjio bi se PDV i za repromaterijal u poljoprivredi. Grčić kaže kako bi fiskalni učinak te mjere bio 400 milijuna kuna manje u proračunu (repromaterijal) te još oko 750 milijuna manje zbog smanjenja turističke međustope.

- Uoči svakih izbora vrte se slični programi u kojima stranke obećavaju porezne izmjene. Ja smatram da je to vrlo nezdrava praksa i pokazatelj nedostatka pravih, istinskih reformskih kapaciteta koji su nužni za promjenu gospodarstva i cijele zemlje. Jer, najlakše je napraviti poreznu izmjenu, ona je jednostavna u implementaciji. I zato naše stranke vole licitirati s izmjenama poreznih stopa, ponekad i bez prethodne evaluacije o tome trebaju li nam uopće takve mjere - kaže ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek.

Koalicija obećava brojne mjere, među ostalim ukidanje radiotelevizijske pretplate za umirovljenike s malim penzijama. Obećava se i isplata punog iznosa obiteljske mirovine preživjelom bračnom partneru bez primanja nakon smrti korisnika mirovine, kao i pravo umirovljenika da nakon što mu premine supružnik on uz svoju mirovinu ima pravo i na pola iznosa mirovine od preminulog.

Koalicija obećava da će donijeti zakon prema kojem će Vlada preuzeti odgovornost za projekt obnove po modelu kojim bi se vlasnicima sufinanciralo 80 posto troškova.

- Uz korištenje svih mogućih izvora financiranja, uključujući i fondove EU, mi ćemo donijeti zakon u koji ćemo ugraditi model financiranja kojim će država osigurati 50 posto, Grad Zagreb 30, a građani samo 20 posto ukupnih troškova sanacije - kažu u SDP-u. To bi značilo da plan Restart koalicije državu košta oko 21 milijardi kuna u iduće četiri godine.