‘Bez obzira na cijenu koju si ljudi mogu priuštiti, naš sustav osigurava da je hrana u Europi sigurna za jelo!‘

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) u suradnji s Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu (HAPIH) proteklog je tjedna u Osijeku održala Jesensku školu za 30-ak stručnjaka iz pretpristupnih zemalja (BiH, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Turska i Albanija), a tema ovogodišnjeg izdanja škole bila je gradnja kapaciteta stručnjaka u području biljnog zdravstva i kemijske procjene rizika u državama korisnicama IPA programa. U Osijeku je bila i visoka dužnosnica EFSA-a Barbara Gallani, voditeljica Odjela za komunikaciju i partnerstvo, s kojom smo razgovarali o velikim izazovima na zaštiti sigurnosti hrane u Europskoj uniji.

*Što vidite kao najveće izazove u pretpristupnim zemljama EU po pitanju sigurnosti hrane i kako se s njima nosite?

- Jedan od najvećih izazova s kojim se općenito susrećemo je prikupljanje podataka. To je složen zadatak koji uključuje različite institucije i pokriva različita područja sigurnosti hrane, od zdravlja životinja i biljaka do konzumacije hrane te pojave bolesti. Kvalitetni podaci temelj su kvalitetnih procjena rizika na kojima se temelje procjene sigurnosti. S obzirom na to iskustvo pristupanja Hrvatske u EU prije nešto više od deset godina još uvijek je vrlo relevantno i korisno za pretpristupne zemlje. Naša Jesenska škola, koja se održava na godišnjoj razini pruža prostor za otvorenu razmjenu iskustava o pripremi za ovaj proces te rješavanje praktičnih pitanja o mehanizmima prikupljanja podataka, alatima i metodologijama za procjenu rizika te potrebama za daljnjim edukacijama. Inače, već u proljeće planiramo zanimljiv projekt s HAPIH-om, upravo u Osijeku, namijenjen široj publici.

*U Hrvatskoj smo prošle godine imali epidemiju afričke svinjske kuge, koja je jako prisutna i u Srbiji, BiH, Sjevernoj Makedoniji, ali i Rumunjskoj, Mađarskoj, Poljskoj... Koje garancije imamo da se meso zaraženih svinja i proizvodi od njega ne plasira na tržište EU?

- ASK je vrlo smrtonosna bolest za svinje. Ovaj virus je bezopasan za ljude, ali uzrokuje značajne socioekonomske poteškoće u mnogim zemljama. Naši su stručnjaci proteklih godina redovito pružali znanstvene savjete o afričkoj svinjskoj kugi. Procijenili smo rizik od unošenja bolesti i učinkovitost različitih strategija kontrole. Proučili smo, primjerice, ulogu vektora koji šire bolest i rizike za farme svinja na otvorenom. Naši znanstvenici također daju preporuke za nadzor populacije divljih svinja. Nadalje, provodimo godišnju komunikacijsku kampanju koja se obraća lovcima i veterinarima kako bismo podigli svijest o tome na što obratiti pažnju kada su u pitanju simptomi ASK među životinjama, mjere sigurnosti koje treba poduzeti i kome se obratiti u slučaju sumnje. Na temelju naših znanstvenih savjeta, Europska komisija sastavila je niz preventivnih i kontrolnih mjera koje će se primijeniti ako postoji sumnja ili je potvrđena afrička svinjska kuga na poljoprivrednim gospodarstvima ili kod divljih svinja. Na tržište EU dopušteno je stavljati samo sigurno, nezaraženo meso. Kao i za svu ostalu hranu u EU, uspostavljene su kontrole u svrhu zaštite potrošača.

*Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), hrana koja sadrži štetne bakterije, viruse, parazite ili kontaminante može uzrokovati više od 200 različitih bolesti, od proljeva do različitih karcinoma. Jesu li potrošači u EU adekvatno zaštićeni?

- Potrošači u EU dobro su zaštićeni. Imamo stroge propise o sigurnosti hrane u EU koji su osmišljeni kako bi spriječili kontaminaciju hrane bakterijama, virusima, parazitima i drugim štetnim tvarima. EU primjenjuje pristup od "od polja do stola", koji podrazumijeva redovite inspekcije, testiranja te stroge zahtjeve sljedivosti duž prehrambenog lanca. Također imamo uspostavljen i Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF), koji omogućuje brzu komunikaciju i koordinaciju između država članica u slučaju izbijanja bolesti koje se prenose hranom. Ovaj sustav osigurava brzo uklanjanje potencijalno štetne hrane s tržišta, čime se dodatno štiti javno zdravlje. Naravno, na svim se razinama može učiniti još i više kako bi se smanjili rizici od bolesti koje se prenose hranom. Osim toga, svi imamo ulogu u osiguranju provedbe dobre higijenske prakse u vlastitim kućanstvima.

*Dvogodišnja inflacija je veliki udar na potrošače. Budući da je mnogima cijena jedini kriterij za kupovinu, mogu li uopće razmišljati o sigurnosti i kvaliteti hrane?

- Nema sumnje da su potrošači diljem svijeta pogođeni višim cijenama hrane i drugih proizvoda. Naše procjene rizika ne pokrivaju cijenu ili kvalitetu, fokusirani smo na sigurnost hrane. Ono što mogu reći jest da, bez obzira na cijenu koju si ljudi mogu priuštiti, sustav sigurnosti hrane Europske unije osigurava da je hrana u našim trgovinama, na tržnicama i u restoranima sigurna za jelo i da svatko igra svoju ulogu u tome - nadležne institucije, znanstvenici, prehrambene tvrtke i potrošači.

*Ako govorimo o uporabi pesticida, koliko su stroge procedure za odobravanje aktivnih tvari u Europskoj uniji, u usporedbi s državama koje nisu članice EU?

- U EFSA-i imamo velik tim stručnjaka zadužen za procjenu rizika od aktivnih tvari u pesticidima i ostacima pesticida. Ne mogu sa sigurnošću govoriti za druge dijelove svijeta, ali u Europi imamo temeljit sustav provjere, gdje tvar prvo procjenjuje nadležna institucija iz države članice, a zatim procjenu provjerava EFSA u suradnji sa svim državama članicama. Surađujemo s mnogim stručnjacima, pregledavamo svu dostupnu znanstvenu literaturu, što je ponekad i tisuće studija. Također blisko surađujemo s našom sestrinskom agencijom, Europskom agencijom za kemikalije (ECHA) i razmjenjujemo informacije s drugim znanstvenim agencijama diljem svijeta.

*Možete li objasniti glavne ciljeve kampanje Safe2Eat i kako ona poboljšava svijest potrošača o sigurnosti hrane?

- Naš je glavni cilj od početka bio pokazati građanima EU da, bez obzira čime se vode prilikom odabira hrane, mogu biti sigurni da su propisi koji ih štite od rizika vezanih uz hranu znanstveno utemeljeni. Odgovorni smo za tu znanost zajedno s našim nacionalnim partnerima i brojnim stručnjacima s kojima svakodnevno surađujemo. Dosadašnji rezultati ukazuju na porast osviještenosti potrošača o tome da znanstvene organizacije poput EFSA-e i EFSA-inih partnera u državama članicama pomažu u osiguravanju sigurnosti hrane.

*Jedna od tema kampanje je i bacanje hrane. Najnoviji podaci govore da količine bačene hrane rastu i da smo daleko od zacrtanog cilja da do 2030. godine to smanjimo za 50 posto na razini EU. Što u tom pogledu čini EFSA i što može učiniti?

- Bacanje hrane ključno je pitanje jer se radi o našem utjecaju na planet i o tome kako možemo živjeti na održiviji način u budućnosti. Kako se može smanjiti bacanje hrane pretežno je pitanje za kreatore politike poput Europske komisije. Međutim, naši stručnjaci daju važan doprinos u pružanju savjeta za sigurno rukovanje hranom poput savjeta za sigurnu pripremu i skladištenje hrane. Posljednjih godina, Europska komisija je, zajedno s Europskim parlamentom i nacionalnim nadležnim tijelima, učinila mnogo na podizanju svijesti i promicanju dobre prakse rukovanja hranom koja bi trebala pomoći ljudima da mudrije i savjesnije koriste svoju hranu.

*Koji su neki od najvećih izazova s kojima se susrećete u svojoj ulozi, posebno u priopćavanju složenih znanstvenih informacija javnosti?

- Premošćivanje jaza između znanosti i javnosti doista je izazovno. Postoji mnogo različitih publika, s različitim percepcijama o rizicima vezanim uz hranu, različitim interesima, različitim razinama znanja i razumijevanja, i koje koriste različite načine da dođu do informacija o sigurnosti hrane. Koristimo analitiku, društvene uvide i druge alate poput analize medija kako bismo suzili ovu publiku i doprijeli do njih putem komunikacijskih kanala koje koriste te s oblicima sadržajima za koje su zainteresirani. Nadalje, u Europskoj uniji od 27 zemalja i 450 milijuna ljudi s mnogo različitih jezika i kultura, ne postoji mogućnost za ujednačeni pristup. Dakle, bitno je da surađujemo s našim partnerima na nacionalnoj razini te s novinarima i potrošačkim organizacijama.

*Kakvu ulogu imaju potrošači u podršci zdravlju biljaka?

- Potrošači imaju značajnu ulogu u zaštiti zdravlja biljaka ponajviše pridržavanjem sigurnih praksi koje smanjuje širenje biljnih štetnika i bolesti. Poduzimanje koraka za sprječavanje širenja biljnih bolesti jest učinkovitiji pristup od upravljanja epidemijama, s obzirom da neke katastrofe vezane uz biljno zdravstvo čine nepovratne štete. Stoga surađujemo s državama članicama i Europskom komisijom na višegodišnjoj kampanji pod nazivom PlantHealth4Life koja ima za cilju podizanje svijesti o tome što ljudi mogu učiniti po pitanju očuvanja zdravlja bilja. Usredotočeni smo na međunarodne putnike, ljubitelje biljaka te na roditelje, koji mogu značajno utjecati na zdravlje biljaka. Promičemo jednostavne korake kao što je izbjegavanje donošenja biljaka ili sjemenja kada putujete izvan EU-a, osiguravanje da biljke kupljene online dolaze s biljnim certifikatom te poučavanje djece o važnosti biljaka kako bi stvorili nove generacije ambasadora zdravlja biljaka.

*Što vidite kao buduće trendove u sigurnosti hrane?

- Način na koji provodimo procjenu rizika sigurnosti hrane mijenja se izuzetno brzo. Nova generacija procjenitelja rizika donosi svoje svježe uvide u iskustvo stečeno tijekom 20 godina postojanja EFSA-e, a naš program stipendiranja ključni je dio naše strategije u ovom području. Osim toga, sve više koristimo nove alate i pronalazimo metode alternativne tradicionalnim metodama koje mogu ubrzati procjene, omogućiti stalna poboljšanja naših znanstvenih podataka i procesa te pomoći smanjiti potrebu za testiranjima na životinjama. U tijeku ovih promjena, moramo sve bliže surađivati s međunarodnim partnerima kako bismo izbjegli dupliciranje rada i pojavu različitih znanstvenih stajališta gdje god je to moguće. Također, uočavamo inovacije u načinu proizvodnje hrane i vrstama hrane koje proizvođači stavljaju na tržište, poput proteina iz alternativnih izvora. Kontinuirano radimo na osiguravanju toga da naš proces procjene ide u korak s ovim promjenama.

*Je li se i kako promijenila percepcija javnosti o sigurnosti hrane, posebno u svjetlu nedavnih globalnih događaja (poput pandemije covida-19)?

- To je zanimljivo pitanje. Pandemija je podigla svijest o utjecaju virusa općenito, bez obzira na to što se radilo o virusu koji se ne prenosi hranom. Sljedeće ćemo godine pokrenuti novo izdanje našeg Eurobarometra o sigurnosti hrane za cijelu EU i možda će se iz toga moći izvući zaključci u tom pogledu. U posljednjem izdanju Eurobarometra provedenom 2022. godine, rezultati su uglavnom bili usmjereni na stavove potrošača vezane uz utjecaj cijene hrane prilikom odabira hrane, možda zbog ključne uloge koju je znanost odigrala u suočavanju s globalnom pandemijom, što je rezultiralo povećanim povjerenjem u znanstvenike i druge stručnjake, uključujući i liječnike. Glavni razlozi za zabrinutost po pitanju sigurnosti hrane razlikuju se od zemlje do zemlje, ali su uglavnom stalni iz godine u godinu. U većini zemalja EU ljudi će vjerojatnije biti zabrinuti zbog učinaka kemijskih tvari u hrani poput pesticida, prehrambenih aditiva i okolišnih kontaminanata nego zbog virusa i bakterija koji zapravo češće utječu na sigurnost hrane.