IZVJEŠTAVA TOMISLAV KUKEC

BILI SMO U PRVOJ DOMAĆOJ TVORNICI BUBA I INSEKATA Malo tko zna da se u zgradama blizu centra Zagreba uzgajaju larve crne vojničke muhe, crvi i cvrčci

 
 CROPIX

Ugledali ste neku bubu u stanu? Prirodna reakcija većine ljudi bila bi uplašiti se i pobjeći uz vrisak.

Dugonogi insekti većini su predmet najstrašnijih noćnih mora, no postoje oni koji smatraju kako su baš oni hrana budućnosti.

U pionire takvog razmišljanja ubrajaju se Aleksandar Gavrilović, vlasnik prve hrvatske certificirane "tvornice buba i insekata" i Tomislav Mašek s Veterinarskog fakulteta, voditelj istraživanja u Insektariju.

Oni već nekoliko godina uzgajaju cvrčke i larve crne vojničke muhe na ovom jedinstvenom mjestu. Reporteri Jutarnjeg zakoračili su u Insektarij, prostorije gdje se na nekoliko kvadrata nalaze milijuni insekata.

Smješteno je u donedavno napuštenim, zabačenim zgradama Veterinarskog fakulteta, gotovo u središtu Zagreba, a čini se kao da nitko ne zna da se ovdje množe insekti i crvi od kojih mnogima pada mrak na oči.

Nije jednostavno ući.

- Dobrodošli u prvu hrvatsku tvornicu buba. Obucite plastične navlake za cipele. Nemojte izlaziti kako ne biste kontaminirali prostor. Ovaj prostor mora ostati sterilan - govori nam Aleksandar, dok plašljivo ulazimo mrežom zaštićenim vratima.

Cvrčci svih veličina plaze golemim kutijama koje su uredno smještene uokolo. Nelagoda koju prvotno osjećamo lagano kopni, a znatiželja prevladava.

Najbrojnija vrsta na planetu

Prostorija ima jedva nekoliko kvadrata.

- Koliko je ovdje insekata trenutačno?

- Teško je reći. Sigurno nekoliko milijuna - kaže Aleksandar.

Provodi nas prostorijom, pokazujući kutije s insektima različite dobi. Cvrčci nam prijateljski prilaze, odbija ih tek blic fotoaparata. Ipak, stoički podnose poziranje. Po uokolo smještenim kutijama razasute su jabuke, iz kojih cvrčci crpe vodu. Nekoliko nestašnih primjeraka zanemaruju zapovijedi, pa veselo uskaču u torbu našeg kamermana. Aleksandar se blago smješka. Zabavlja ga naša nelagoda pri susretu s ovim mnogonošcima. Opće veselje. Zanima nas ideja iza ovog jedinstvenog mjesta.

Insektarij je osnovan prije svega kako bi znanstveno istražio život insekata, bića koja su, što je manje poznato, ipak najbrojnija na ovom planetu. No, doslovce je i “tvornica buba”, kako se nazivaju, jer vlasnici egzotičnih kućnih ljubimaca ovdje mogu doći i kupiti cvrčke i crve za prehranu svog ljubimca. Dvadesetak lijepih primjeraka dobit ćete već za 25 kuna.

Zagreb, 181019.
Heinzelova ulica.
Na Veterinarskom fakultetu uzgajaju se Cvrcci i larve muha.
Na fotografiji: cvrcci.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomaš / CROPIX

Postupak uzgoja insekata zapravo je, objašnjava nam Aleksandar, vrlo jednostavan. Cvrčcima je dovoljno dati kvalitetnu hranu, za što se svojom posebnom formulom brine Tomislav, a larve muha još su jednostavnije, jer nisu toliko osjetljive na vanjski utjecaj. Stotine tisuća jedinki gmizat će sterilnim prostorom u samo nekoliko sati. Tako uzgojeni insekti spremni su za prodaju, a ljubimci će u roku od nekoliko sati dobiti savršenu, vrlo hranjivu poslasticu.

No, iako se insekti u Insektariju uzgajaju ponajviše kao hrana za ljubimce, Aleksandar ne skriva kako bi oni bili idealni za ljudsku prehranu. Štoviše, na naše pitanje koliko često konzumira insekte odgovara - svaki dan. Insekti su, objašnjavaju nam Aleksandar i Tomislav, superhrana, bogati su proteinima i hitinom te su idealan i vrlo zdrav obrok.

- Dehidrirani cvrčak sadrži svih devet važnih aminokiselina. Hitin je dio njegova egzoskeleta, to je neprobavljivo vlakno koje je vrlo korisno ljudskom organizmu. Nažalost, u Hrvatskoj ne postoji regulativa za korištenje takve hrane. Prodaja insekata za ljudsku prehranu izričito je zabranjena, iako su koristi od konzumacije insekata itekako dokazane. Nema što se ne može napraviti od insekata. Naše proteinsko brašno može se koristiti kao bilo koje drugo brašno, za palačinke ili fritule, a proizvodi od proteinskog brašna nastalih od insekata nalaze se svuda u svijetu, ali reakcija okoline je dvojaka - kaže Aleksandar.

Objašnjava kako većina ljudi ima određenu gadljivost spram ideji jedenja insekata. Rješenje vidi u tome da bismo naprosto trebali prestati razmišljati o toj hrani kao o insektima.

- Ljudima je teško kada im date da jedu cijelog kukca. Zato ga sameljemo, primjerice, u brašno, i onda više nemaju taj problem, a i dalje im je ukusno, kroz smijeh govori Aleksandar.

Prehrana dvije milijarde ljudi

Njegov kolega Tomislav Mašek sa Zavoda za prehranu i dijetetiku životinja pri Veterinarskom fakultetu čitavoj stvari pristupa kao znanstvenik. Godinama konzumira insekte, a kaže da su oni nutritivno najkvalitetnija hrana za ljude.

Zagreb, 181019.
Heinzelova ulica.
Na Veterinarskom fakultetu uzgajaju se Cvrcci i larve muha.
Na fotografiji: cvrcci.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomaš / CROPIX

- To je tema koja je trenutačno vrlo zanimljiva u Europskoj uniji. Temelj je osigurati dovoljnu količinu proteina u hrani za životinje, pa svojim istraživanjem tu pokušavamo pomoći - objašnjava Tomislav, koji je svoj interes našao u proizvodnji hrane za insekte koje uzgajaju.

- Postoji više razloga zašto uzgajati insekte. Osim što su hrana za neke, insektivorne životinjske vrste, oni su idealan izvor proteina. To je nešto što, prema mojem mišljenju, svakako ima budućnost. Naša je ideja da te insekte maksimalno prilagodimo ljudskim potrebama, kako bi postali što prihvatljiviji ljudima. Insektarij je projekt u kojem, ne samo uzgajamo insekte, već i proučavamo kako bi oni mogli postati idealni. Sva hrana nema jednaku vrijednost bjelančevina. Aminokiselinski sustav insekata takav je da se njihovi proteini mogu bolje ugraditi u organizam nego ostali. Naša je ideja učiniti insekte vrhunskom hranom za ljude i životinje - objašnjava Tomislav Mašić.

Kaže kako i sam rado konzumira proizvode od insekata, a baš kao i Aleksandar, preferira brašno s kojim je, kaže, moguće napraviti prave zakuske.

Iako je konzumacija kukaca na našim prostorima avangarda, procjenjuje se da ih svakodnevno jede oko dvije milijarde ljudi. Prženi ili pohani skakavci, juha od cvrčaka, mravi pečeni na žlici ili u umaku, samo su neke od delicija koje se poslužuju diljem svijeta. Za njihovu proizvodnju potrebno je manje energije, manje pesticida i drugih, okolišu štetnih kemikalija, nego za proizvodnju svinjetine, teletine ili janjetine. Pritom organizmu dokazano daju više (kvalitetnijih) nutrijenata nego spomenute mesne namirnice.

Naši nas sugovornici uvjeravaju kako je i okus nemjerljivo bolji.

Stoga, zašto ne? Zanemarimo nekoliko nožica više od onog što uobičajeno jedemo i zagrizimo u hrskavog - cvrčka.

Dobar tek.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 00:26