BISKUPI DIGLI GLAS 'Vjeronauk se diskriminira, a vjeroučiteljima je upitna egzistencija'

ZAGREB - Predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju nadbiskup đakovačko-osječki mons. Đuro Hranić izvijestio je danas na konferenciji za novinare da su hrvatski biskupi na 47. plenarnom zasjedanju Hrvatske biskupske konfrencije (HBK) izrazili nezadovoljstvo zbog potiskivanja katoličkoga vjeronauka u školama u diskriminirajući položaj te zbog ukidanja autonomije religijskoga programa na Hrvatskoj radio televiziji.

Napomenuvši kako je dužnost države da omogući pravo djeci koja su kao izborni predmet odabrala vjeronauk na istinito poučavanje njihove vjere, mons. Hranić upozorio je da se reformom srednjih medicinskih škola onemogućuje predavanje vjeronauka u zadnja tri razreda. Time se, kako je rekao, vjeronauk gura u diskriminirajući položaj, a vjeroučiteljima, zbog smanjene satnice dovodi u pitanje egzistencija.

Smatra kako je takvo stanje neodrživo jer je u sukobu s međunarodnim ugovorima koje je potpisala Republika Hrvatska sa Svetom Stolicom.

Podsjetio je i na dopis ministra znanosti, obrazovanja i sporta od 12. travnja 2012. kojim se propisuje izvođenje vjeronaučne nastave samo 1. i zadnji sat. Taj dopis, smatra biskup Hranić, potiče sugestije da je vjeronauk kriv zato što djeca koja ga ne pohađaju imaju neorganizirano vrijeme tijekom trajanja nastave.

"Zato nije odgovoran vjeronauk, nego ministarstvo koje nije organiziralo rad škole za učenike koji ga ne pohađaju", rekao je mons. Hranić dodavši kako takva odluka potiče pojedine ravnatelje nesklone vjeronauku da šikaniraju vjeroučitelje.

Ocijenio je i kako se pojedini moduli, koji nisu sukladni moralu Katoličke Crkve bez javne rasprave pokušavaju ugurati u zdravstveni i građanski odgoj.

Tako škola, smatra mons. Hranić, postaje poprište za nametanje ideologije vladajućih struktura, što ne bi smjela biti.

Napomenuo je i kako HBK, unatoč nastojanjima, ne uspjeva ostvariti kontakt za razgovor o tim problemima s ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta. "Imamo niz poteškoća no u izvršnoj vlasti nemamo sugovornika", rekao je Hranić.

Na upit novinara ima li što protiv eksperimentalnoga građanskog odgoja, mons. Hranić je odgovorio kako nema ništa protiv tog odgoja, ali je Crkva osjetljiva na pitanja kršćanske antropologije.

Podsjetio je i na, kako je rekao, jednostranu odluku HRT-a da ukinu autonomiju religijskom programu, čime je prekršen ugovor HRT-a i HBK.

Po riječima predsjednika Vijeća HBK za obitelj krčkoga biskupa mons. Valtera Župana, termin za javnu raspravu o obiteljskom zakonu bio je u nepovoljno vrijeme, jer su ljudi tijekom ljeta, kad je bila rasprava, uglavnom na godišnjim odmorima.

Mons. Župan smatra i kako je u raspravi mogla biti bolje zastupljena jednakopravnost spolova jer je odnos žena prema muškarcima bio 14:1. Time se, kako je rekao, mogu kršiti prava očeva. "U raspravi je izostala i zaštita temeljnih načela obitelji i braka", rekao je ocjenivši kako bi drukčiji trebao biti duh obiteljskoga zakona.

Govoreći o misijskom djelovanju predsjednik Vijeća HBK za misije hvarski biskup mons. Slobodan Štambuk pozvao je na potporu 90-ero hrvatskih misionara, koji djeluju na pet kontineta. Oni su dobrotvorni radnici, a često prvi učitelji pisma pojedinih naroda", rekao je dodavši kako su naši misionari i veleposlanici Crkve u Hrvata.