Uz prvi ovogodišnji broj, Jutarnji list donosi i sada već etabliranu rubriku u kojoj naše novinarke i novinari raznih afiniteta, znanja i specijalnosti prognoziraju ishode najvažnijih političkih, društvenih, ekonomskih, kulturnih i sportskih događaja te procesa koji će obilježiti godinu koja je upravo započela.
Prije nove runde prognoza red je da se osvrnemo na rezultate naših prognoza za 2024. godinu koje smo objavili prije točno 365 dana.
Od ukupno 45 prognoza, novinarke i novinari najvažnijih novina i sadržajem najkvalitetnijeg news portala u državi točno su predvidjeli ishode u 35 slučaja.
Dakle, pogađali smo s preciznošću od 77,78 posto.
Osim što smo zabijali neke otvorene šuteve, recimo našu prognozu da zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević ni u 2024. neće riješiti problem odlagališta otpada (konačna sanacija i zatvaranje notornog Jakuševca) ili pak našu okladu da - suprotno tvrdnjama mnogih političara i komentatora društvenih i političkih zbivanja - šef Vlade i HDZ-a Andrej Plenković neće otići na neku super plaćenu poziciju u Bruxellesu, novinarke i novinari Jutarnjeg lista zabijali su i iz malo težih pozicija.
Ispravno smo prognozirali da je rat u Ukrajini, nažalost, jako daleko od svog završetka, a točno smo previdjeli i politički rasplet i na ljevici i na desnici tijekom prošle, superizborne godine. Dobro smo nanjušili da će Domovinski pokret pomesti sve svoje rivale i na parlamentarnim izborima osvojiti najviše desnih mandata - više i od "žilavog" Mosta; a ispravno smo procijenili i rasplet unutarstranačkih gibanja u najvećoj oporbenoj stranci. Točnije, da će se Peđa Grbin povući s čela SDP-a nakon što na parlamentarnim izborima on i njegova stranke dožive još jedan težak poraz.
Bilo je i nešto "zapucanih" prilika.
Naša prognoza da će na čelo DORH-a doći insajder pokazala se pogrešnom, jer je HDZ za glavnog državnog odvjetnika odabrao suca Ivana Turudića.
Pogriješili smo i s prognozom da će Hrvatska graditi kampove za ilegalne migrante, kao i s prognozom da će Hajduk napokon, nakon devetnaest godina posta, postati hrvatski prvak.
1. Hoće li se, pobijedi li Milanović na predsjedničkim izborima, popraviti odnosi između njega i premijera Plenkovića?
NEĆE. Predsjednik Republike Zoran Milanović najavio je da očekuje razgovor i suradnju s premijerom Andrejem Plenkovićem ako ponovno pobijedi na izborima. Ipak, izvjesnije je da će se tvrda kohabitacija nastaviti. Milanoviću bi to bio zadnji petogodišnji mandat i, kako je rekao, zadnja politička uloga pa ne treba više kalkulirati kako se ponašati. Može raditi što god hoće i ostati, kako je i obećao u kampanji, glavna brana protiv jednovlašća u zemlji.
S druge strane, Plenkoviću i nije u interesu zatopliti odnose jer na sukobima s predsjednikom gradi i svoju političku poziciju. Dolazit će vjerojatno do dogovora oko pitanja gdje će to biti potrebno kao i dosad, ali kada je, primjerice, riječ o veleposlanicima, to su uglavnom ljudi koje je postavio Plenković i neće se truditi imenovati nove. (Goran Penić)
2. Hoće li biti rekonstrukcije Vlade u ovoj godini?
HOĆE. Sredinom godine stižu nam lokalni izbori i izvjesno je da će se neki ministri morati spustiti stepenicu niže i odraditi za stranku taj zadatak. Moguće je da će i više njih ministarsku fotelju napustiti zbog višeg interesa HDZ-a. Sasvim je izvjesno da bi prvi koji će se u to upustiti biti ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić koji bi se mogao natjecati za gradonačelnika Zadra.
Pitanje je i što će biti s najdugovječnijim ministrom u Vladi, Olegom Butkovićem, šefom prometnog resora kojeg bi Plenković rado vidio u ulozi kandidata za primorsko-goranskog župana. Po svemu sudeći, Butković bi u tu bitku ušao poginuti za stranku i nije realno da će na taj način nastaviti političku karijeru. Ne treba isključiti ni mogućnost da i USKOK još jednom natjera Plenkovića na rekonstrukciju. (Goran Penić)
3. Hoće li Radovan Fuchs otići s mjesta ministra znanosti, obrazovanja i mladih?
HOĆE. Njegov odlazak iz Vlade neće biti odgovor na reakcije pojedinaca koji zazivaju ministrovu ostavku zbog zločina u zagrebačkoj osnovnoj školi. Naime, već je neko vrijeme vidljiv njegov zamor (na funkciji je od srpnja 2020.), pa bi odlazak u mirovinu bilo logično očekivati nakon lokalnih izbora. Fuchs će u 2025. napuniti 72 godine, s time da je već ranije odradio jedan mandat, a u Ministarstvu je od 2004. kao pomoćnik ministra, potom državni tajnik. U njegovu mandatu (relativno) pozitivnu ocjenu zaslužuje to što nije nametao "radikalne" promjene. S obzirom na stanje školstva, ista formulacija upućuje i na negativnu ocjenu. (Mirela Lilek)
4. Hoće li škole postati mjesta "nulte tolerancije na nasilje"?
NEĆE. Riječ je o iritantnoj floskuli koja ništa ne znači. Mjere poput zaključavanja škola osigurat će koliku-toliku nepropusnost, no neće riješiti problem s kojim se već godinama gomba cijeli svijet. Unatoč tome što su nakon tragedije u OŠ Prečko oči javnosti uperene u napadače "izvana", učitelji i nastavnici gube bitku u razredima s učenicima (i roditeljima!) problematičnog ponašanja. Riječ je o kompleksnom problemu koji nije moguće riješiti baveći se bravama i zaštitarima pred školama. Ovo je prvenstveno problem neefikasnog zdravstvenog sustava, zatim i sustava socijalne skrbi. U konačnici, ključno je pitanje ima li škola danas uopće ikakav autoritet. (Mirela Lilek)
5. Hoće li Vili Beroš sljedeće godine aktivirati saborski mandat?
HOĆE. Znamo li kakve su sve besramne akrobacije HDZ-ovci kadri izvesti, znamo li kako ih se nije libio ni zbog sumnje na korupciju smijenjeni ministar zdravstva Vili Beroš, oni koji bi se kladili da će Beroš sljedeće godine aktivirati saborski mandat kad se nauživa povlastice koja mu omogućuje da prvih šest mjeseci prima plaću od oko 4700 eura, a sljedećih upola manje, vjerojatno ne bi falili. Beroš se već iskazao u natezanju zakona i pravila: najprije je iz istražnog zatvora u Remetincu uputio zahtjev za aktivacijom saborskog mandata osvojenog na parlamentarnim izborima, ali i za njegovim istodobnim stavljanjem u mirovanje. Zamrzavanje mandata Berošu omogućuje da se vrati u Sabor nakon šest mjeseci. (Željka Godeč)
6. Hoće li HDZ zadržati vlast u Splitsko-dalmatinskoj županiji?
NEĆE. Na predstojećim lokalnim izborima HDZ-u bi se moglo obiti o glavu što je zanemario rad sa stranačkim kadrom i nije osigurao smjenu generacija. Upravo zbog toga što nema nikog mlađeg na izbore za splitsko-dalmatinskog župana HDZ ponovo izlazi s Blaženkom Bobanom. To što je Boban na prošlim izborima postigao zavidni uspjeh sigurno ima veze s time što nije imao pravu konkurenciju. Na ove izbore, međutim, izlazi Ivana Ninčević Lesardić koju birači pamte kao iskrenu i hrabru zastupnicu. Mlada, biračima poznata, ali politički nekompromitirana kandidatkinja puna energije mogla bi HDZ-u pomrsiti račune. (Ivanka Toma)
7. Hoće li bivši predsjednik SDP-a Peđa Grbin ostati na političkoj sceni?
HOĆE. Nakon poraza na parlamentarnim izborima Peđa Grbin se više nije kandidirao za predsjednika SDP-a, ali ni za druge stranačke dužnosti. Obnaša zastupničke dužnosti u Saboru i odlučio je biti kandidat SDP-a za gradonačelnika Pule, svog rodnog grada. Grbin je u politiku krenuo iz gradske organizacije SDP-a u Puli, a obnašao je i dužnost gradskog vijećnika, te sudjelovao u gradskim izborima. No, ovaj je put ulog daleko veći jer u utrku za gradonačelnika ide s pozicije bivšeg predsjednika stranke. Za sada mu u prilog idu ankete prema kojima bi u drugome krugu izbora trebao pobijediti aktualnog gradonačelnika Filipa Zoričića. (Ivanka Toma)
8. Hoće li Marija Selak Raspudić sa svojom novom strankom izaći na lokalne izbore?
HOĆE. Želi li iskoristiti politički kapital koji definitivno postoji jer je na izborima za predsjednicu Republike osvojila treće mjesto s 9,25 posto osvojenih glasova, Marija Selak Raspudić mora ga što prije oploditi. Tim prije što je još u izbornoj noći kazala da je ovo tek početak i najavila osnivanje političke stranke. Doduše, osnivanje stranke zahtijeva određenu proceduru, a samim time i vrijeme, pa bi se to moglo pokazati kao poteškoća jer su lokalni izbori već u svibnju. Međutim, valja očekivati da će se kandidirati za gradonačelnicu Zagreba i imati svoju listu za Skupštinu. (Ivanka Toma)
9. Hoće li se regulirati dualni rad liječnika?
NEĆE. Preciznije - hoće, ali samo kozmetički, nešto poput mrtvog slova na papiru. Pravilnikom će se postrožiti uvjeti za rad liječnika iz javnog zdravstvenog sustava u privatnom zdravstvenom sektoru, ali u konačnici se neće zabraniti dualni rad šefovima bolničkih zavoda i odjela. Dakle, njima će se pokušati zabraniti rad u privatnim klinikama i bolnicama, ali će se nakon očekivanog pritiska liječnika odustati od takve zabrane. (Ivana Krnić)
10. Hoće li u Zagrebu početi izgradnja svih deset (obećanih) dječjih vrtića u 2025.?
NEĆE. Velik naglasak u predizbornoj kampanji trenutne gradske vlasti bio je stavljen na dječje vrtiće. Bitnim dijelom su na tim obećanjima i dobili mandat. Do sada su, od kada su dobili povjerenje građana Zagreba, otvorili njih devet. Sljedeće godine očekuje se izgradnja, nadogradnja i obnova njih 10. Ukupno je osigurano 28,5 milijuna eura u Programu kapitalnih za predškolski odgoj. Trenutačno ih je u izgradnji sedam, mahom na istoku grada i u Novom Zagrebu. Od 10 dječjih vrtića čiji je početak izgradnje planiran u 2025., njih pet je u zapadnom dijelu grada. (Anton Tipura)
11. Hoće li Tomislav Tomašević ostati gradonačelnik Zagreba?
HOĆE. Prvi mandat gradonačelnika grada Zagreba Tomislav Tomašević osvojio je vrlo uvjerljivo. Gotovo dvotrećinskom većinom glasača. Sljedeće godine u svibnju slijede nam lokalni izbori. Iako je prvi mandat bio turbulentan i čini se da traje već 10 godina, a ne tek 3 i pol, aktualni gradonačelnik i dalje slovi kao favorit izbora. Iako je predizborna kampanja neslužbeno počela, na vidiku se i dalje ne vidi kandidat koji bi mogao ugroziti Tomaševićevo čelno mjesto u utrci. U borbi za Gradsku skupštinu ipak se očekuje nešto neizvjesnija bitka, iako i tu ulogu favorita drži politička platforma Možemo!. (Anton Tipura)
12. Hoće li početi izgradnja stadiona u Kranjčevićevoj?
HOĆE. Stadion Zagreb, poznatiji kao Stadion Kranjčevićeva, jedan je od strateških projekata trenutačne gradske uprave čiji je početak izgradnje najavljen za 2025. godinu. Krajem listopada su objavljeni svi detalji kao što su izgled stadiona, kapacitet i rok izgradnje. Prema predstavljenom hodogramu, početak rekonstrukcije možemo očekivati u ožujku, tek par mjeseci prije lokalnih izbora. Gradskoj vlasti itekako je stalo da se što prije krene s izgradnjom, a dokaz tome je manevar kojim je čestica razlomljena kako bi se potencijalni prigovori susjeda sasjekli u korijenu. Predviđeno je da stadion ima više od 11.000 mjesta, sve bi koštalo oko 44 milijuna eura, a prve utakmice se očekuju u rujnu 2026. (Anton Tipura)
13. Hoće li se završiti nova Sarajevska cesta, novi južni ulaz u Zagreb?
NEĆE. Izgradnja Sarajevske ceste započela je prije dva mjeseca. Radi se o proširenju i rekonstrukciji ceste kojim će se dobiti novi južni ulaz u Zagreb. Širenjem ceste dobit će se prostor za postavljanje tramvajske pruge koja predstavlja prvo povećanje gradske tramvajske mreže nakon 20 godina. Radovima je obuhvaćena izgradnja 1,8 kilometara ceste te 2,25 kilometara tračnica. Ukupna vrijednost investicije iznosi više od 31,3 milijuna eura, a završetak radova očekuje se krajem 2025. Na ovaj projekt Grada nadovezat će se projekt Hrvatskih autocesta koje grade novi vijadukt preko Ranžirnog kolodvora, kojim će se nova Sarajevska spojiti na sustav autocesta. (Anton Tipura)
14. Hoće li započeti izgradnja tramvajske pruge po Heinzelovoj i Radničkoj?
NEĆE. Izgradnja tramvajske pruge po Heinzelovoj i Radničkoj cesti do okretišta Savišće jedan je od strateških projekta aktualne gradske vlasti. Nedavno su objavili da je natječaj za izvođača radova za izgradnju raspisan. Planirano je postavljanje 3,7 kilometara tramvajske pruge, čija je vrijednost procijenjena na 60 milijuna eura s PDV-om. Osim pruge, izgradit će se ispravljačka stanica za napajanje. Prije početka izgradnje predviđena je i rekonstrukcija kolektora kanalizacije koji su građeni između 1920. i 1950. Sredstva za projekt osigurana su iz fondova Europske unije te proračuna Grada Zagreba kroz okvirni zajam Europske investicijske banke. (Anton Tipura)
15. Hoće li Hrvatskoj ove godine biti isporučeno šest bespilotnih letjelica Bayraktar TB2?
HOĆE. Hrvatska je kupila šest ovih bespilotnih letjelica sa svom pratećom opremom za 95 milijuna eura. Ugovor je potpisan, a rok isporuke je rujan 2025. S obzirom na mali broj naručenih letjelica teško je očekivati da bi nešto moglo poći po zlu pa da turska kompanija ne ispoštuje dogovoreni rok isporuke. Hrvatska vojska će se konačno upisati među one koje u svom arsenalu ima i ovo naoružanje. Doduše, čime će letjelice biti naoružane i koliko je ubojitih sredstava kupljeno Ministarstvo obrane nije objavilo. To je kao i u slučaju Rafalea najveća tajna, kao da oni koji to žele znati već nisu doznali. (Krešimir Žabec)
16. Hoće li biti uveden obvezni vojni rok?
HOĆE. S minimalno šest mjeseci zakašnjenja temeljno vojno osposobljavanje, kako mu je službeni naziv, bit će uvedeno u Hrvatskoj. Valja očekivati da će u prva četiri mjeseca biti realizirana sva potrebna zakonska procedura koja omogućuje odmrzavanje služenja vojnog roka kako bi se mladim Hrvatima i Hrvaticama omogućilo da rado idu u vojnike. Oni kojima to nije neki cilj u životu morat će ga odslužiti civilno. Neki u sklopu Civilne zaštite, a oni najradikalniji u civilnim institucijama. No ovi potonji će u bolnicama, domovima za starije i nekim drugim ustanovama svoj dug Domovini odrađivati nešto duže. (Krešimir Žabec)
17. Hoće li u promet biti pušteni novi kilometri željezničkih pruga?
HOĆE. Bit će završena i puštena u promet dvokolosječna pruga od Križevaca do mađarske granice. Turska kompanija koja ju gradi projekt će završiti u planiranom roku. Iako su počeli četiri godine kasnije, prugu će završiti prije domaćih izvođača koji su prije osam godina počeli graditi prugu od Dugog Sela do Križevaca. Ta dionica pruge od Zagreba do Mađarske čak bi ove godine možda i mogla biti završena, ali ne očekujte da ćete se njome voziti, barem ne punim njenim kapacitetom. Nakon izgradnje ipak treba riješiti silnu papirologiju i ishoditi potrebne dozvole pa je onda taj dio ipak realnije ostvariv u 2026. (Krešimir Žabec)
18. Hoće li se novi predsjednik suprotstaviti ideji o smanjenju svojih ovlasti?
HOĆE. Nikad ni jedan predsjednik ne voli da mu se smanjuju ovlasti. Bez obzira iz kojeg političkog spektra dolazili. Posebno su alergični na smanjenje vojnih ovlasti, a Vlada temeljito priprema nove izmjene Zakona o obrani i službi u Oružanim snagama kako bi ministru obrane dali veće ovlasti u upravljanju vojskom u mirnodopskim vremenima. Zato je realno očekivati žestoki fajt Pantovčaka i Banskih dvora već u prvom kvartalu ove godine, jer nitko prije nije, a ni ubuduće u Uredu predsjednika neće pristati da mu otmu omiljenu igračku. S druge strane, MORH-u je već preko glave da ih predsjednik svako malo zaskoči svojim zapovijedima i odlukama. U svakom slučaju, pripremite kokice, a može i čips. (Krešimir Žabec)
19. Hoće li Porsche preuzeti kontrolu nad Rimcem 2025.?
HOĆE. Nakon spekulacija da Porsche nije zadovoljan organizacijom rada u tvrtki Mate Rimca, činjenicom da razvoj Bugatti Tourbillona kasni i tvrtka bilježi gubitak od 17 milijuna eura, a ni Rimčeva Nevera se ne prodaje kako se očekivalo, sve je izgledniji scenarij da bi Porsche mogao preuzeti većinu - a time i kontrolu nad kompanijom. Porsche AG trenutačno drži 45 posto udjela u Bugatti Rimcu i dosad su u tvrtku iz Svete Nedelje uložili više od 200 milijuna eura. Izgledno je, dakle, da bi Porsche mogao Rimcu baciti još koji milijun za uzimanje kontrolne većine kojom bi imali veći utjecaj na organizaciju rada i kulturu u kompaniji. (Filip Pavić)
20. Hoće li se iz EU u Hrvatsku vratiti 100.000 iseljenih radnika?
NEĆE. Vjerojatno neće ni pola. Nedavno je premijer rekao da se oko 17.000 hrvatskih državljana vratilo iz Irske, što je otprilike polovica onih koji su onamo otišli. Prema njemu, to je znak zaustavljanje trenda bijega Hrvata preko granice kojih je sada izvan domovine oko 400 tisuća. Istina, podaci kažu da manje Hrvata odlazi u inozemstvo nego prije 10 godina kad smo ušli u EU, ali podaci i dalje ne sugeriraju velik povratak. Mjeru "Biram Hrvatsku", u okviru koje se povratnicima nudi 27.000 eura, izabralo je dosad samo 700 ljudi. Osim toga, pokazalo se da je povratak Hrvata iz Irske manje stvar toga da kod nas sad teče med i mlijeko, a više da je inflacija tamo uzrokovala velike probleme na tržištu nekretnina i stanovanje učinila nepodnošljivim. (Filip Pavić)
21. Hoće li Hrvatska probiti broj od 200.000 stranih radnika?
HOĆE. Premda se od lani najavljuje da bi Hrvatska mogla izdati više od 200.000 dozvola za strane radnike, to se još nije dogodilo. Ove ih je godine izdano oko 180.000. Trenutačno je u Hrvatskoj 120.000 stranih radnika, ali istraživanja sugeriraju da će Hrvatska u idućih pet godina potraživati blizu pola milijuna stranih radnika, koji će onda činiti četvrtinu naše radne snage. Očekuje se i da će porasti potrebe poslodavaca koji žele štedjeti na cijeni rada. Već sada nude poslove sa smiješno niskim plaćama znajući da se na njih nitko neće javiti, a čime se kvalificiraju kao poslodavac za uvoz radne snage. Domaći trgovački lanci traže više od 2000 skladištara, ali za to nude plaću od 840 bruto (minimalac) do 970 eura bruto. (Filip Pavić)
22. Hoće li se formirati palestinska država nakon mira u Gazi?
NEĆE. Dolaskom Donalda Trumpa na vlast, izraelski premijer Benjamin Netanyahu osjećat će se dodatno osnaženim. Snagu su mu dali uspjesi u razbijanju libanonskog šijitskog pokreta Hezbolah, što je bio jedan u nizu razloga zbog kojih su pobunjeničke skupine, pod vodstvom Hay‘at Tahrir al-Shama, munjevito srušile režim u Damasku. Kad privede kraju agresiju u pojasu Gaze, imat će u rukama dovoljno argumenata da nastavi politiku protivljenja formiranju palestinske države jer će pojas Gaze dulje vrijeme biti pod nekim oblikom protektorata, a palestinska samouprava na Zapadnoj obali tek čeka redefiniranje vlasti koju vodi star i bolestan Mahmud Abbas. Izraelska javnost većinom podržava taj segment premijerovih politika. (Željko Trkanjec)
23. Hoće li Sirija opstati u cijelosti?
HOĆE. Projekt rušenja Bashara al-Assada bio je interdisciplinarni, uključivao je aktere iz raznih državnih i nedržavnih struktura koje su surađivale otvoreno, skriveno, katkad djelujući unilateralno da bi se pokazalo da rade na istom cilju. Turska se spominje kao ključni čimbenik, ali uključeni su bili SAD, Izrael, Francuska, Katar… Svi dijele dva cilja, oduzeti Iranu moćnog saveznika i sasjeći u korijenu ostale terorističke snage, Islamsku državu prije svega. Kurdi bi mogli dobiti određenu razinu autonomije uz kreiranje sigurnosne zone uz tursku granicu, dok su alaviti, kojima je pripadao Assad, već dali do znanja da žele jedinstvenu državu. (Željko Trkanjec)
24. Hoće li NATO preživjeti Trumpa?
HOĆE. NATO je preživio jedan mandat Donalda Trumpa, a preživjet će i ovaj. Bez obzira na kritike prema europskim saveznicima, novi stari američki predsjednik neće uništiti najveći vojni savez na svijetu. Ali Europljani će morati platiti cijenu za to. Novi glavni tajnik NATO-a Mark Rutte već je najavio da bi se trebalo ići na veća ulaganja za obranu, kao što je to bilo za vrijeme hladnog rata, a to je znatno više od dva posto BDP-a koliko je sada cilj. Trump bi mogao predložiti dizanje proračuna za obranu na čak četiri posto BDP-a, što bi za mnoge lidere u Europi bio možda čak i veći politički nego financijski teret. Uz to, neke zemlje članice još nisu postigle cilj od dva posto, a kako bi onda mogle prihvatiti duplo veća izdvajanja od toga. (Tea Trubić)
25. Hoće li se zemlje EU dogovoriti o reformi sustava azila i migracija?
NEĆE. Prije će se EU zemlje dogovoriti o bilo čemu drugome nego o migracijama. Nema teme oko koje su podjele u EU veće i dublje. Tako će ostati i tijekom 2025., kada će se pregovarati o zastarjelom sustavu koji je trenutno neučinkovit i nepravedan prema zemljama koje imaju vanjske granice EU. Koliko su zemlje članice sebične oko toga govori i činjenica da je velik broj njih uveo granične kontrole i na unutarnjim granicama Schengena. Učinila je to i Slovenija prema Hrvatskoj, Austrija prema Sloveniji, Njemačka prema Austriji i Nizozemska prema Njemačkoj. Osim spoznaje da treba pronaći "zajedničko europsko rješenje", oko ovoga neće biti pomaka. (Tea Trubić)
26. Hoće li EU sama snositi teret pomoći Ukrajini?
NEĆE. A i kada bi htjela, ne bi mogla. Jer EU nema takvu snagu. EU je bez Amerike vojno nemoćna. Možda bi financijski teret nekako mogla lakše nositi za nastavak pomoći Ukrajini, ali vojni ne. Zato će i u 2025. za EU biti od ključne važnosti nastavak Američke pomoći Ukrajini. A i u slučaju primirja ili nekog mirovnog sporazuma kojim bi se okončao rat u Ukrajini EU neće sama moći jamčiti mir. Politički će EU otvoriti mogućnost članstva Ukrajini, ali i za obnovu će trebati šira međunarodna pomoć u koju bi se uključili i SAD, Kanada, Japan, Južna Koreja, Australija, Svjetska banka i drugi partneri. (Tea Trubić)
27. Hoće li se u Njemačkoj na vlast vratiti stari koalicijski tandem demokršćana i liberala?
NEĆE. Mada je šef liberala Christian Lindner (FDP) sve učinio kako bi srušio nepopularnu vladu Olafa Scholza (SPD), birači mu to nisu honorirali, sudeći po ispitivanjima javnog mnijenja koji sve češće liberalima daju manje od pet posto glasova, koliko iznosi izborni cenzus. Velike su šanse da FDP ponovo ne prođe cenzus i ostane bez zastupnika u Bundestagu, a ako i prođu, imat će premalo zastupnika. Demokršćani (CDU/ CSU) osvajaju oko 31 posto, AfD 19 posto, a SPD i Zeleni po 15 posto. Izbori su 23. veljače. (Snježana Pavić)
28. Hoće li Rusija u 2025. ući u ekonomsku krizu?
HOĆE. Prema svim prognozama, ruska ekonomija će u 2025. (u drugoj polovici) ući u tzv. stagflaciju - stagnaciju proizvodnje uz inflaciju i devalvaciju rublja. Neki ekonomski stručnjaci čak najavljuju i "ekonomski krah", pogotovo ako nafta za barel padne ispod 50 dolara, a takve tendencije postoje. Rat u Ukrajini diktirat će tempo ruske ekonomije jer će vojne potrebe, koje su sve veće, pojesti oko 40 posto državnog proračuna. Vladimir Putin više ne može Rusima osigurati, kako tamo kažu, i "topove i maslac". Inflacija bi mogla prijeći 25 posto, s tim da će najviše poskupjeti upravo prehrambeni proizvodi i oružje. (Vlado Vurušić)
29. Hoće li biti pregovora o miru u Ukrajini?
HOĆE. Donald Trump će provesti svoju ideju o mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine, ali teško da će biti više od mogućeg prekida vatre. Ni Ukrajina ni Rusija nisu spremne na pregovore jer ih žele po svojim uvjetima, ali se pribojavaju Trumpa pa će prihvatiti. Teško da će dugoročno uspjeti, ali mogu odrediti daljnju sudbinu rata. Putin će ići na pregovore kakao bi spriječio nadolazeću ekonomsku krizu, a Zelenski jer mu treba predah, kako bi dogovorio daljnju vojnu i ekonomsku pomoć Zapada. Trump nešto mora učiniti kako bi "održao svoj imidž", jer je najavljivao da može okončati rat za 24 sata. Ne može. (Vlado Vurušić)
30. Hoće li Hrvatska izgubiti turiste u idućoj godini zato što ima imidž skupe destinacije?
NEĆE. Turistički promet i nakon 2023., kad su poskupljenja bila još žešća nego lani, nastavio je rasti. Doduše umjereno, no da je bio veći, pričali bismo o "overturizmu" i opet ne bi bilo dobro. Godišnji odmor važan je segment života, pokazalo se u pandemiji kako su se ljudi na sve načine snalazili da nekamo otputuju. No, ako se u velikoj mjeri nastavi trend koji je dio turista protumačio kao pohlepu, svakako se može dogoditi da se dodatno smanji potrošnja tih turista, što smo zabilježili u 2024. Iskustva pritom pokazuju da je najveći problem bio u ugostiteljima i trgovcima, manji kad su u pitanju cijene smještaja. (Marija Crnjak)
31. Hoće li padati cijene stanova?
NEĆE. Može se očekivati sporiji rast cijena nego u prošle dvije godine, u najboljem slučaju stagnacija, i to eventualno starogradnje. Novogradnja, pogotovo ona kvalitetna, nastavit će blago rasti s cijenama iz niza razloga, od visokih troškova za materijal, sve viših cijena rada, nedostatka radne snage. Također, na cijene utječe i jaka potražnja za stambenim nekretninama koja i dalje značajno nadmašuje ponudu. Cijene starih stanova također će ovisiti o kvaliteti koja je raznolika, od lokacije do stanja nekretnine, i tu uvijek treba raditi razliku između traženih i postignutih cijena. (Marija Crnjak)
32. Hoće li zbog novih poreza u 2025. značajno porasti broj stanova za dugoročni najam?
NEĆE. Barem ne u prvoj godini provedbe nove porezne politike koja demotivira kratkoročni najam. Teza je da će povećanje paušalnog poreza na iznajmljivanje turistima, kao i uvođenje poreza na nekretnine učiniti kratkoročni najam manje isplativim te će se ljudi okrenuti dugoročnom najmu. No, kratkoročni najam mnogima i dalje ostaje isplativiji jer naprosto generira veći prihod, pogotovo tamo gdje je jaka potražnja, time i cijena i popunjenost. Veći učinak za prelazak na dugoročni najam očekuje se od uvođenja obveze prikupljanja suglasnosti od susjeda u zgradama za rentanje turistima, no za postojeće apartmane u najmu to će vrijediti tek za pet godina. (Marija Crnjak)
33. Hoće li Vlada prestati s regulacijom cijena goriva?
NEĆE. Nema naznaka da će Banski dvori u 2025. ispustiti iz ruku jednu od najvažnijih poluga za kontrolu inflacije, regulaciju cijena goriva na domaćim benzinskim crpkama. Bez Vladine regulacije, cijene benzina i dizela bile bi, primjerice, u drugoj polovici prosinca 2024. skuplje za dva centa po litri u slučaju benzina, dok bi dizel bio skuplji za 12 centi po litri. Budući da su zbog burzovnih cijena nafte uzrokovanih ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku, kojima se ne nazire kraj, moguća puno veća odstupanja između reguliranih i tržišnih cijena, Vlada će i u idućoj godini ograničavati iznose nabave naftnih derivata i marže koje u konačnu cijenu za kupce obračunavaju domaći lanci benzinskih crpki. (Vedran Marjanović)
34. Hoće li u 2025. biti rasta cijena električne energije i plina?
HOĆE. Nakon što joj je jesenas glatko prošla odluka o poskupljenjima električne energije i plina za deset posto za kućanstva, Vlada će i u idućoj godini dopustiti poskupljenje spomenutih energenata ako okolnosti to budu iziskivale i u postotku koji zacijelo neće biti veći od deset posto. Iako burzovni šokovi na tržištima električne energije i plina više nisu tako izražajni kao 2022. ili 2023., poznato je da se cijene, kada jednom skoče, više teško vraćaju na početnu poziciju. Kada je, primjerice, riječ o plinu koji se koristi i za proizvodnju električne energije, proces zamjene ruskog plina ukapljenim prirodnim plinom iz Katara, SAD-a i drugih izvora donio je više cijene i to će tako ostati duži niz godina. (Vedran Marjanović)
35. Hoće li Hrvatska nastaviti trend povećanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije?
HOĆE. Pozitivan odgovor na gornje pitanje nameće se sam po sebi, kada se pogledaju energetske bilance države za 2024. ili 2023. sa stalnim uzlaznim trendom povećanja struje koja se dobiva iz sunca i vjetra. Investicije u vjetroelektrane i sunčane elektrane pokrenute, primjerice, prije koronakrize pa zakočene iz raznih razloga, zahuktale su se u posljednje dvije godine. Veliki investitori u ‘obnovljivce‘ postale su i brojne tvrtke kojima se iz EU fondova nude izdašni poticaji i za zamjenu fosilnih goriva u proizvodnji energijom iz sunca i vjetra i za instaliranje vlastitih ‘zelenih‘ elektrana. Konačno, u 2025. mogući su i prvi rezultati ulaganja u geotermalnu energiju i ‘solare‘ u poljoprivredi. (Vedran Marjanović)
36. Hoće li Vlada razriješiti "gordijski čvor" međudioničarskih odnosa s MOL-om u INA-i?
NEĆE. Gubitkom međunarodnih arbitraža s MOL-om u kojima su osporavani odnosi među dioničarima Ine uspostavljeni za vrijeme Vlade Ive Sanadera, s ozbiljnim financijskim posljedicama tih gubitaka, aktualna vlast prestala je manje-više sa svakom pričom o vraćanju kontrole nad Inom. Tako će ostati i u 2025. zbog, među ostalim, i sve snažnije uloge Ine u održavanju socijalnog mira u državi, kako kroz odrađivanje reguliranih cijena goriva kao najveći maloprodajni lanac, tako i kroz povećanje domaće proizvodnje plina. Uz to, iako je i iz MOL-a prije ruske invazije u Ukrajinu u veljači 2022. bilo najava da su spremni prodati svoj udio u Ini ako dobiju pravu ponudu, takva opcija više se ne spominje zbog mađarskih interesa u opskrbi plinom i naftom preko Hrvatske. (Vedran Marjanović)
37. Hoće li zagrebačka gradska uprava stabilizirati poslovanje dviju gradskih plinara nakon turbulentnih ostavki i gubitka koncesije u Zagrebu?
NEĆE. Nije izgledno da će zagrebačke plinare u 2025. izaći iz poslovnih poteškoća. Gradska plinara Zagreb (GPZ) trebala bi početkom iduće godine dobiti novog direktora o čijim sposobnostima ovisi izlazak tvrtke iz krize upravljanja i investiranja. Vrlo je upitno hoće li se na očekivanom javnom natječaju za direktora GPZ-a naći ono što tvrtki treba. Poslovni rezultat Gradske plinare Zagreb-Opskrbe (GPZO) nakon katastrofe koju je doživjela na natječaju za javnog opskrbljivača u Zagrebu još se čeka. Previše su kupaca i prihoda izgubili u GPZO-u u 2024. da se to ne bi osjetilo. (Vedran Marjanović)
38. Hoće li se Njemačka oporaviti od krize?
NEĆE. Njemačko gospodarstvo nije zabilježilo pozitivne stope rasta još od 2019., a nabolje neće krenuti ni u godini u koju ulazimo. Unatoč pokušajima industrije, prvenstveno proizvođača automobila, da stvore nova globalna partnerstva, njemačka središnja banka Bundesbank upozorava kako više ne mogu računati ni na zdravo tržište rada, odnosno kako će nezaposlenost nastaviti rasti iznad - za Njemačku ogromnih - šest posto. (Luka Fišić)
39. Hoće li, kao što naša Vlada tvrdi, zaposlenost u 2025. rasti iznad tri posto?
NEĆE. Zaposlenost u Hrvatskoj raste po pristojnim stopama, no obećanja vlade su preoptimistična. Domaći ekonomisti smatraju kako Vlada ne računa na rast produktivnosti u 2025. pa time i za obećanja rasta zaposlenosti iznad tri posto nema realnog uporišta. Tržište rada nije ni približno jako koliko Vlada vjeruje, što bi moglo donijeti i neke probleme s najavljenim proračunom. (Luka Fišić)
40. Hoće li neko hrvatsko brodogradilište dobiti novog vlasnika?
HOĆE. Novog vlasnika dobit će riječki 3 maj. Ključ opstanka ovog brodogradilišta u budućnosti bit će u rukama nekog privatnog vlasnika koji će preuzeti nedavno osnovanu tvrtku 3 Maj Rijeka 1905. Nova tvrtka 3. Maj Rijeka 1905 dokapitalizirana je imovinom tvrtke 3. Maj Brodogradilište, koja će biti ugašena nakon isporuke Novogradnje 527. Interes za preuzimanje je iskazalo više inozemnih tvrtki, a navodno ima interesa i među lokalnim poduzetnicima. Teško je očekivati da bi pulsko brodogradilište Uljanik brodogradanja 1856 moglo dobiti novog vlasnika u 2025., ali je činjenica da će i ovo brodogradilište, koje je sada u većinskom vlasništvu države, dobiti privatnog vlasnika. (Jozo Vrdoljak)
41. Hoće li doći do smanjenja stope PDV-a na sir, maslac i mliječne proizvode?
NEĆE. Nema nikakve logike da se u Hrvatskoj sir, maslac i mliječni proizvodi oporezuju po najvišoj stopi u Europi. Stopa PDV na sir iznosi 25 posto i to je najveća stopa u Europi. Italija sir oporezuje po stopi od četiri posto, Slovenija po 9,5 posto, Irska i Malta po nula posto, Francuska 5,5 posto, Španjolska četiri posto, Nizozemska devet posto, Poljska pet posto, Austrija 10 posto, Njemačka sedam posto... Bilo je više inicijativa prema Ministarstvu financija i Ministarstvu poljoprivrede da se ta nelogičnost ispravi, ali ništa se po tom pitanju nije napravilo. Iako ta razlika ne bi ni na koji način ugrozila državni proračun. (Jozo Vrdoljak)
42. Hoće li Hrvatska u 2025. biti najveća čarter-destinacija u Europi?
NEĆE. Iako se često moglo čuti, čak i od visokih dužnosnika, da je Hrvatska najveća čarter-destinacija u Europi, a možda i u svijetu, to jednostavno nije točno. Takve izjave bile su plod činjenice da se na našoj strani Jadrana u najam nudilo najviše plovila. Rast broja tih plovila doveo je do veće ponude od potražnje, što je prouzročilo rušenje cijena najma čak i za vrijeme glavne sezone. Hrvatska ima idealne uvjete za jedrenje, a pogotovo za jedrenje obitelji s djecom, ali zbog oskudne infrastrukture na otocima i vrlo visokih cijena usluga taj segment turizma stagnira ili je čak u padu. Takvu situaciju koristi konkurencija. (Jozo Vrdoljak)
43. Hoće li Nintendo predstaviti nasljednika Switcha?
HOĆE. Prodana u više od 146 milijuna primjeraka, hibridna igraća konzola japanskog gaming giganta treća je najuspješnija igraća konzola svih vremena. U trenutku kada je izašao, u ožujku 2017., Switch je bio odgovor na ekspanziju igranja na mobitelima. Njegov bi nasljednik trebao biti predstavljen do travnja 2025., a neslužbene i nepotvrđene informacije i glasine sugeriraju da će "Switch 2" biti veća, zaobljenija i snažnija verzija Switcha. Međutim, ako igre za njega ne budu izvrsne, teško će se boriti s PlayStationom 5 i brojnim prijenosnim konzolama te izaći iz Switcheve sjene. (Damjan Raknić)
44. Hoće li se Hrvatska plasirati u top 5 na Eurosongu 2025.?
NEĆE. Nakon što je Baby Lasagna osvojio fantastično drugo mjesto na Eurosongu 2024., sumnjamo da će njegov nasljednik ili nasljednica postići isti ili još bolji uspjeh 2025. u švicarskom Baselu, gdje će se natjecanje održati 13., 15. i 17. svibnja. No, ne možemo ne poželjeti sreću rezervama.:) I nadati se da će se netko od kandidata usuditi biti drugačiji od ustaljenih domaćih glazbenih okvira. (Duška Jurić)
45. Hoće li "Čovjek koji nije mogao šutjeti" osvojiti Oscara?
NEĆE. Film Nebojše Slijepčevića "Čovjek koji nije mogao šutjeti" osvojio je dvije najprestižnije nagrade koje se mogu osvojiti u europskom filmu. Prvo je nagrađen Zlatnom palmom za kratki film u Cannesu, a zatim i "europskim Oscarom" - nagradom EFA. S tim dvjema nagradama Slijepčević se ima razloga nadati da će biti uvršten među pet autora nominiranih za nagradu Akademije. Može li i preko toga? Naša je prognoza ipak - ne. Oscari su i dalje pretežito anglofona nagrada. Od 2000. naovamo samo su četiri filma koji nisu na engleskom osvojili Oscara za kratki film. Prognoziramo stoga da će hrvatski film biti nominiran, ali ne i pobjednik. (Jurica Pavičić)
46. Hoće li Salman Rushdie dobiti Nobela?
NEĆE. Kad je u ljeto 2022. napadnut i izboden Salman Rushdie, francuski filozof Bernard-Henri Lévy i skupina globalno poznatih intelektualaca glasno su zazivali da se te godine Rushdieju konačno dodjeli Nobel. Glavni je argument bio da je to pisac koji je kažnjen jer je trideset godina pisao tekstove u slavu slobode govora i tekstove koji oslobađaju, unatoč fetvi koju je iranski vjerski vođa 1989. proglasio protiv njega, godinu dana nakon što je objavio "Sotonske stihove". Nobela vjerojatno neće dobiti ni ove godine, kao što ga nisu dobila ni mnoga zvučna imena koja su ponekad i desetljećima spominjana kao najizgledniji kandidati. (Karmela Devčić)
47. Hoće li Boston Celticsi obraniti NBA titulu?
HOĆE. Košarka kakvu su prezentirali Celticsi u prošloj, a i dosadašnoj sezoni, na razini je predstava Bullsa iz devedesetih, Lakersa s početka nultih i Warriorsa iz 2016. godine. Ostatak lige je krcat talentom, no momčad koja se može suprotstaviti "Keltima" nije konstruirana. Najveća prijetnja bit će im Oklahoma City Thunder, kojima fali mišića i ožiljaka iz bitki. Kad bi se nekim slučajem tijekom sezone oko Nikole Jokića ponovno složio moćan tim, ova prognoza bila bi puno manje sigurna. (Luka Fišić)
48. Hoće li Hajduk nakon 20 godina osvojiti naslov hrvatskog prvaka?
HOĆE. Pokušaj broj 2, a ne 20. Barem u ovoj rubrici. Prije 365 dana napisali smo da će Hajduk nakon, tada, 19 godina osvojiti naslov hrvatskog prvaka u svibnju 2024. Nismo pogodili. Ovaj put ludnicu u gradu Splitu prognoziramo za posljednji vikend u svibnju 2025., kada je na rasporedu posljednje kolo HNL-a. Poučeni prošloproljetnim iskustvom, ali vođeni s drugim ljudima (Bilić i Gattuso umjesto Karoglana i Jakobušića), Livaja, Rakitić i suigrači će ovaj put prestići Rijeku (trenutačno je prva zbog bolje razlike pogodaka) i zadržati prednost nad "vječnim" prvakom Dinamom. (Hrvoje Slišković)
49. Hoće li Ferrari ove godine konačno do naslova u Formuli 1?
HOĆE. Talijanska momčad s vremenom je postala skoro pa sinonim za cijeli sport, kao i najtrofejnija momčad u povijesti F1. Ipak, zadnji momčadski naslov osvojili su daleke 2008., a suša vozačkih naslova traje godinu više - njihov zadnji šampion bio je legendarni Finac Kimi Räikkönen 2007. Iako je Ferrari u međuvremenu do naslova pokušavao i s dokazanim šampionima, Sebastianom Vettelom i Fernandom Alonsom, a kasnije i s mladom zvijezdom Charlesom Leclercom - post i dalje traje. Premda većina favorizira Maxa Verstappena i(li) McLarenov dvojac, do naslova (i vozačkog i momčadskog) će Ferrari, kojem se ove godine pridružio najuspješniji vozač svih vremena - Lewis Hamilton. (Marko Špoljar)
50. Hoće li hrvatski rukometaši na Svjetskom prvenstvu kojem su sudomaćini osvojiti medalju?
HOĆE. Iako ni u jednom od prethodna dva pokušaja na domaćem tlu nije ostvarila ono što je željela (jednom srebrni, ali su htjeli zlato; drugi put bez medalje), hrvatska rukometna reprezentacija ove će zime osvojiti medalju. Hrvatska je jedan od tri sudomaćina SP-a i raspored je takav da će sve utakmice osim one potencijalnog zadnjeg dana natjecanja (2. veljače) odigrati u Zagrebu. Finale i boj za broncu su u Oslu. U posljednjem natjecanju Domagoja Duvnjaka za reprezentaciju hrvatski rukometaši će odigrati iznad svojih krajnjih granica i razveseliti brojne navijače. (Hrvoje Slišković)
51. Hoće li hrvatska košarkaška reprezentacija prvi put u povijesti ostati bez plasmana na Europsko prvenstvo?
HOĆE. Nažalost za navijače, u ovom slučaju ‘hoće‘ zapravo znači ‘neće‘, odnosno dogodit će se nešto loše. Hrvatska košarkaška reprezentacija prvi put u povijesti se neće plasirati na Eurobasket. Igrači koje bira i uigrava Josip Sesar u veljači neće pobijediti Francusku (s time da ni BiH tri dana kasnije ne napravi isto) i time nadoknaditi težak poraz u Sarajevu. Kvaliteta hrvatskih košarkaša nije dovoljno dobra kako bi pobijedila moćnu Francusku čiji će izbornik imati na raspolaganju igrače iz Eurolige. Ta mogućnost dodatno prebacuje vagu na stranu olimpijskih finalista bez obzira na to što imaju "hrpu" igrača u NBA ligi koji 21. veljače neće doći u Hrvatsku. (Hrvoje Slišković)
52. Hoće li Tadej Pogačar osvojiti svoj četvrti Tour de France i stići na korak do besmrtnosti?
HOĆE. Osvajanjem trećeg Toura 2024. slovenska biciklistička superzvijezda zaslužila je status legende, a korak do ulaska u društvo besmrtnih (pet ili više kruna s Tour de Francea) učinit će (nakon pobjeda 2020., 2021. i 2024.) ove godine novim trijumfom u generalnom poretku najprestižnije svjetske biciklističke utrke. U trotjednom natjecanju izdržljivosti, brzine i mentalne snage, slovenskom biciklističkom asu krajnje će granice opasno testirati njegov najveći rival Jonas Vingegaard (dvostruki osvajač Toura), sunarodnjak Primož Roglič (pobjednik Gira i višestruki osvajač Vuelte) te supertalentirani mladi vozač Remco Evenepoel (pobjednik Vuelte 2022.). (Marko Špoljar)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....