Bivša ministrica znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Blaženka Divjak za Jutarnji je komentirala novi usvojeni Protokol za sigurnost u školskim ustanovama potaknut nedavnim događajima u zagrebačkoj OŠ Prečko.
Pozdravlja Protokol koji je usvojilo ministarstvo, ali isto tako smatra kako su ga trebali donijeti ranije. Istaknula je da postoje nadležni koji moraju reagirati i morali su reagirati na situacije koje su se proteklih nekoliko godina događale u školama u regiji, ali i da svatko od nas snosi svoj dio odgovornosti za prevenciju nasilja u školama i zaštiti ranjivih.
Kao primjer bezumnog nasilja navela je napad u beogradskoj osnovnoj školi u kojoj je život izgubilo devet učenika i jedan domar.
- Protokol je dobar, ali nije donesen na vrijeme. Na vrijeme bi bilo reagirati nakon tragičnog slučaja u Beogradu. Dobra vijest je da imamo Protokol, a loša vijest je da je trebalo prije reagirati. Znali smo da postoji prelijevanje nasilja iz nekih drugih konteksta, primjerice američkog. Škole je trebalo bolje zaštititi pogotovo ako se uzme u obzir da su 2017. dobile naputak o sprečavanju ulazaka neovlaštenim osobama. Neki se toga nisu pridržavali, poručila je za Jutarnji bivša ministrica i dodala kako očito nije bilo dovoljno signala iz Ministarstva da se tih starih naputaka treba pridržavati.
Procjena rizika
U razgovoru se osvrnula na važnost procjenjivanja rizika u školama odnosno da bi svaka škola za sebe trebala procijeniti odgovarajuće mjere, ali naglasila je kako se ne radi samo o tzv. hard mjerama, onima kojih se dotiče Protokol, fizičkih zaštita ustanova. Naglasila je i važnost ‘soft‘ mjera.
- Soft mjere bi bile te da se u školi s djecom razgovara i uputi ih se kako prepoznati rizične situacije i prijaviti ih. Da se organizira trening za nastavnike, roditelje i učenike, kojim bi se naučilo ne samo kako se zaštititi, nego prepoznati da netko ima problem, naučiti kako pristupiti toj osobi i pružiti joj podršku. Kako uputiti stručnjaka da pomogne toj osobi, kako rješavati sukobe nenasilnim putem, da se škola efikasno poveže s lokalnom policijom, socijalnom službom i zdravstvenim ustanovama, poručila je.
O manjku slobode učenika koje ove mjere mogu prouzročiti komentirala je: "Djeca se kao prvo moraju zaštititi, ali tu treba postojati balans jer škola ne smije postati zatvor. Ne smijemo se samo usmjeriti na mjere fizičke zaštite. škola ipak treba biti mjesto gdje se učenici osjećaju slobodno i gdje žele biti. Sedam sati biti u zatvorenom i ne izaći van može biti problematično. Uostalom, ne prijeti djeci opasnost samo izvana".
Nema garancije
Bivša ministrica za kraj je kazala kako ne postoji uvijek garancija za sigurnost.
- Apsolutna sigurnost ne postoji nigdje. Naravno da se svi moramo pridržavati određenih mjera zaštite, ali prije svega moramo biti budni, što znači da se moramo okrenuti oko sebe i vidjeti ima li poteškoća i reagirati na sumnjive situacije.
Podsjetimo, novodoneseni Protokol nalaže zabranu izlaska iz škole tijekom odmora, zabranjuje dolazak roditelja i drugih posjetitelja bez prethodnog dogovora. Uvodi i praksu povremene provjere osobnih stvari učenika kao što su torbe i odjeća.
Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika, Danijela Dolenec, poručila je ranije da će Grad Zagreb već s početkom drugog polugodišta u svaku osnovnu školu u gradu postaviti zaštitare. Ministarstvo je pojasnilo da ova mjera očekuje i ostatak Hrvatske.
- Zagreb ima 116 osnovnih škola. Ova se obavijest odnosi na osnovne škole koje ukupno operiraju na 142 objekta. Ovo je bio velik složen pothvat, angažirati zaštitarske tvrtke, i to smo učinili tako da smo razdijelili grad u devet regija, da tako kažem, i onda u tom smislu dodijelili svakoj osnovnoj školi i zaštitarsku tvrtku i danas su dobili sve kontakte zaštitarske tvrtke koja je zadužena za to područje grada. Ravnatelji sami organiziraju početak rada u utorak, kazala je Dolenec na konferenciji za medije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....