SUĐENJE MAMIĆIMA

Bivši dopredsjednik HNS-a: ‘Zoran i Zdravko žestoko su se posvađali! Tada sam vidio dva ugovora...‘

Klubovi su otvarali račune u inozemstvu kako bi se spasili od bankrota i plaćali manje poreze. Država je sve znala, tvrdi Ivan Brleković

Ivan Brleković, bivši dopredsjednik HNS-a

 Vlado Kos/Cropix

Hrvatski nogometni klubovi su 2000-ih godina redom otvarali račune u inozemstvu kako bi se spašavali od bankrota zbog dugova koje su imali prema igračima, dobavljačima i državi, a nerijetko su HNS-u prijavljivali niže iznose ugovora s igračima i trenerima te tako, uz prešutno odobravanje HNS-a i države, plaćali manje poreze i doprinose.

Doznali smo to iz svjedočenja Ivana Brlekovića, nekadašnjeg dopredsjednika Hrvatskog nogometnog saveza, na Županijskom sudu u Osijeku u nastavku suđenja Zdravku, Zoranu i Mariju Mamiću, Damiru Vrbanoviću i Sandru Stipančiću za nezakonito izvlačenje novca iz Dinama. Brleković je iznio svoja saznanja o raskidu ugovora između Dinama i Jensa Nowotnyja, bivšeg igrača tog kluba i nekadašnjeg reprezentativca Njemačke, koji je u maksimirski klub došao u ljeto 2006. godine nakon završetka SP-a odigranog u Njemačkoj gdje je i on nastupao, i to kao dokapetan reprezentacije osvojio broncu. Međutim, Nowotny se već nakon nekoliko mjeseci teško ozlijedio i Dinamo je tražio način na koji bi s njim sporazumno raskinuo skup ugovor, pa su Zdravko i Zoran Mamić zamolili Brlekovića, inače odvjetnika, da im u tome pomogne.

Različiti ugovori

- Došao sam na sastanak sa Zdravkom i Zoranom Mamićem na kojem je između njih izbila žestoka svađa. Tada sam vidio dva ugovora koje je Dinamo imao s Nowotnyjem. Jedan je bio na hrvatskom, a drugi na njemačkom jeziku. Ugovor na hrvatskom je bio na tri godine, uz godišnju plaću od 100.000 eura neto plus bonusi, premije i ostale naknade. Dakle, standardna špranca ugovora. Drugi je ugovor bio na složenom, kompliciranom njemačkom jeziku, i to na 3,6 milijuna eura, odnosno 1,2 milijuna eura neto godišnje. Također je pisalo da klub mora osigurati bankarsku garanciju na cijeli iznos, plus porez i doprinose koje je morao platiti Dinamo, to je moglo doći i do pet milijuna eura. Dakle, imali smo dva ugovora, s dva različita iznosa. Kao pravnika me začudilo da je u slučaju spora ugovorena nadležnost nekog suda u Njemačkoj - rekao je Brleković koji se na zamolbu braće Mamić sastao s Nowotnyjem.

image

Svjedok Ivan Brleković, bivši dopredsjednik HNS-a

Vlado Kos/Cropix

- Braća Mamić su me pitala što da rade, da se Dinamo iz toga izvuče, jer čovjek više ne može igrati. Rekao sam im da je situacija dosta složena s obzirom na Pravilnik Fife o statusu i transferima igrače. Moje je iskustvo govorilo da će Nowotny teško dobiti 3,6 milijuna eura, već otprilike polovinu tog iznosa, a braći Mamić sam sugerirao da se pokušaju dogovoriti s igračem. U tu svrhu sam se ja sastao s Nowotnyjem i rekao sam mu da ima problem jer ću ga ja, ako me Dinamo angažira u tom postupku, prijaviti njemačkoj poreznoj upravi. Naime, menadžer u tom poslu bio je neki njegov rođak, a oni to nisu prijavili njemačkoj poreznoj upravi. Da smo ih prijavili, oni bi jako stradali, pa je Nowotny rekao da je spreman dogovoriti se s Dinamom. Tu je moja misija završena i nakon nekog vremena mi je rečeno da je dogovoren sporazumni raskid ugovora - rekao je Brleković te dodao kako "nije uobičajeno da se ugovori tako razlikuju u bitnoj činjenici kao što je ugovorni iznos".

- Mislim da je u slučaju Nowotnyja to napravljeno kako bi se platilo što manje poreza i dodatnih davanja na njegovu ugovornu mjesečnu plaću - izjavio je svjedok, koji je na upit Mamićeva odvjetnika Filipa Glavaša pojasnio kako su svi hrvatski nogometni klubovi u to vrijeme jako loše financijski stajali.

Crni fondovi

- U to su vrijeme klubovi imali ogromne dugove prema igračima, dobavljačima i državi, Dinamo 300 milijuna kuna, Hajduk 240 milijuna..., pa su početkom 2000-ih godina počeli otvarati račune u inozemstvu kako bi mogli poslovati i spašavati klubove od bankrota, ali ne znam je li to bilo u skladu sa zakonom, odnosno jesu li za to imali dozvolu HNB-a. Mislim da je prvi klub koji je otvorio takav račun bio Hajduk, i to u Villachu, a onda i ostali, Dinamo u Klagenfurtu, Osijek i Rijeka u Trstu... Donošenjem novog Zakona o sportu krenuli smo spašavati hrvatski nogomet od bankrota, a nogometaši su postali obrtnici - rekao je Brleković.

image

Na Županijskom sudu je nastavljeno suđenje u slučaju izvlačenja novca iz Dinama.

Na fotografiji: Damir Vrbanović, Mario Mamić, Sandro Stipančić

Vlado Kos/Cropix

Na upit tužitelja Tonćija Petkovića odgovorio je kako je "Osijekovim računom raspolagao pokojni Antun Novalić dok je bio predsjednik kluba, Hajduk su u to doba vodili Branko Grgić, Fredi Fiorentini, Ivan Buljan, a za Rijeku ne znam. Predsjednik Dinama tada je bio Mirko Barišić, a mislim da je Zdravko Mamić bio ovlašten za raspolaganje računom u inozemstvu".

- Nisam nikada nazočio predaji gotovine, ali vjerujem da su računi u inozemstvu korišteni kako bi se igrače i trenere plaćalo na ruke i tako izbjegla plaćanja državi, pri čemu je država to prešutno odobravala i tolerirala. Pisalo se da se to koristi i kao crne fondove za suce, ali nismo imali dokaze za to, iako smo u HNS-u pokušali istražiti takve priče. Pokojni Vlatko Marković, kao predsjednik HNS-a, i ja kao dopredsjednik znali smo da inozemni računi postoje, to je bila javna tajna, ali o gotovinskim isplatama nismo znali ništa konkretno. To je bila tabu-tema - istaknuo je Brleković.

image

Ivan Brleković

Vlado Kos/Cropix

Dodao je da je Dinamo bio obveznik plaćanja poreza i doprinosa po oba ugovora s Nowotnyjem, ali ne zna jesu li ih plaćali. Ugovori su po pravilu trebali biti registrirani u HNS-u, ali ugovor na njemačkom jeziku nije bio registriran.

- Klubovi su često, namjerno i svjesno, pisali manje iznose u ugovore koje su registrirali u HNS-u kako bi plaćali manja davanja. HNS s time nije imao ništa, a eventualno procesuiranje takvih pojava bilo je na Poreznoj upravi i tadašnjoj Financijskoj policiji - rekao je nekadašnji dopredsjednik HNS-a, koji je Savez napustio 2010. godine nakon što je na famoznoj izbornoj skupštini, kolokvijalno nazvanoj "Nećeš, razbojniče!", poražena struja Igora Štimca kojoj je Brleković pripadao.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. studeni 2024 05:02