BIVŠI MINISTAR OBRANE 'Ideje o ponovnom obveznom vojnom roku nepromišljene su i neodgovorne, to će dodatno zakomplicirati situaciju u regiji!'

Hrvatski europarlamentarac i bivši ministar obrane Jozo Radoš u ime Hrvatske narodne stranke-liberalnih demokrata (HNS) ocijenio je u subotu "nepromišljenima i neodgovornima" ideje o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka, te besmislenim da obvezni vojni rok traje četiri tjedna.

Radoš je na konferenciji za novinare u središnjici stranke rekao da je obvezni vojni rok zadnja stvar koja bi se trebala poduzeti u promijenjenim sigurnosnim okolnostima, već je, po njegovoj ocjeni, potrebno jačati obranu zemlje kroz profesionalnu vojsku, jačanje dragovoljnog služenja vojnog roka i pojačano sudjelovanje u NATO-ovim i EU sigurnosnim mehanizmima u kojima već Hrvatska sudjeluje.

Podsjetio je da je Hrvatska ukinula vojni rok prva u regiji, da su slično učinile i druge zemlje u okruženju te da je to doprinijelo smanjenju napetosti i stabilnosti u jugoistočnoj Europi. Ako bi Hrvatska uvela ponovo obvezni vojni rok to bi, smatra, učinile i druge zemlje i tada bi se dodatno zakomplicirala situacija u ovom dijelu Europe. Dodao je kako je vojni rok ukinut zbog toga što je bio gospodarsko opterećenje te remetio obrazovni ritam mladih ljudi.

Radoš je mišljenja da je ideja o uvođenju obveznog vojnog roka puštena u javnost "ne kako nekakav plan ili probni balon već znak nesnalaženja i neodgovornosti", bez usklađivanja u Vladi i s predsjednicom Republike. Ocijenio je da se "radi o velikoj zbrci koja postoji unutar vlasti u tom pogledu".

Pozvao je Vladu da u tom pitanju bude odgovornija te da ne pušta nepromišljene prijedloge u javnost o tako važnom pitanju, već da se bavi gospodarskim pitanjima i posvećenosti mladih ljudi obrazovanju i primjeni zastarjele informatičke udžbenike.

Na upit što misli o najavi da bi obavezni vojni rok trajao mjesec dana, rekao je da su o tome "pozvaniji govoriti vojnici", ali da je u vrijeme kada je on bio ministar obrane vojni rok smanjen sa devet na šest mjeseci, što je po njegovu mišljenju najkraći vojni rok koji ima smisla. Služenje vojnog roka ispod šest mjeseci je upitno zbog toga što u kraćem roku mladi ljudi nisu u stanju svladati temeljne vještine a kamoli specijalističku vojnu obuku, što uvijek mora biti sastavni dio vojne obuke, dodao je.

Služenje vojnog roka od mjesec dana je po mom mišljenju je besmisleno. Zato se, smatra, oni koji to plasiraju izvlače objašnjenjem da će se mladi naučiti samozaštiti, prvoj pomoći i slično, ali to nije smisao vojnog roka. "To je pitanje Civilne zaštite", rekao je.

Otvaranjem arhiva mogla bi se stvoriti još veća zbrka

Na upi upit novinara komentirao je Mostov prijedlog za izmjene Zakona o državnom arhivu kojima bi, ako bi ih Sabor prihvatio, za javnost bila otvorena arhiva državnih tijela i Saveza komunista Hrvatske, osim građe s osjetljivim osobnim podacima, o čemu je za današnji Večrnji list govorio predsjednik Mosta i predsjednik Sabora Božo Petrov.

Radoš drži "da je besmisleno bavljenje tim temama u Hrvatskoj nakon 25 godina". U uvjetima u kojima je stvarana hrvatska država ti su arhivi bili "češljani, mijenjani, rekonstruirani i to su radili oni koji su pravili te arhive", rekao je.

Lustracija kao pojava u državama koje su imale puno jednostavniju situaciju nije bila uspješna i gotovo da nema uspješne lustracije, smatra Radoš. U Hrvatskoj to je apsolutno nemoguće i ja se bojim da kada bi došlo do lustracije, a ovo je neka vrsta lustracije, da bi bilo još više zbrke u javnosti, ocijenio je Radoš.