Oko 319.000 ovrha teških 16 milijardi kuna koje su na čekanju zbog Vladina šestomjesečnog moratorija na naplatu dolazi nakon 18. listopada, kada istječe Vladina mjera kojom se u uvjetima pandemije koronavirusa nastojalo pomoći građanima.

U Ministarstvu pravosuđa i uprave se dogovaraju zadnje pojedinosti o ponovnom aktiviranju ovrha na temelju vjerodostojne isprave. Cilj je spriječiti tsunami, odnosno da se sve ovrhe koje su stale 18. travnja odjednom pošalju na naplatu.

S prisilnom naplatom duga trebalo bi ići u tri vala, u razmacima od po dva mjeseca kako su ovrhe pristizale.

Preporuke Vlade

U prvome bi do 19. prosinca na naplatu išle one koje su stigle do 19. lipnja, u drugome do 19. veljače one koje su stigle do 19. kolovoza, i nakon toga sve ostale.

Ovrhe koje će biti pokrenute nakon 19. listopada provodit će se na uobičajeni način. Novost je i da Vlada neće donositi uredbu kojom bi se definirala dinamika ponovnog pokretanja ovrha, nego će umjesto toga Javnobilježničkoj komori biti dostavljene upute koje će imati formu preporuke. Komora te preporuke treba proslijediti svim javnobilježničkim uredima u zemlji i nadgledati provedbu.

No, kako preporuka nema obvezujući karakter, niti su za njezino nepoštivanje predviđene bilo kakve posljedice, ostaje otvoreno pitanje što će se dogoditi ako se one u praksi neće provoditi onako kako je Vlada zamislila. Bilježnici su pod pritiskom ovrhovoditelja i ne može se isključiti da će u nekim slučajevima ovrhe provesti "preko reda". U Ministarstvu pravosuđa i uprave kažu da Javnobilježnička komora treba vidjeti ima li mehanizme kojima bi na takvo što mogla reagirati.

Druga velika novost jest to da se ide u hitne izmjene i dopune aktualnog Ovršnog zakona. Plan je da već za mjesec dana stupe na snagu odredbe kojima bi se ovrhe pojeftinile, ubrzale, te istodobno povećala zaštita dužnika. Potpuno novi Ovršni zakon trebao bi se pripremiti i usvojiti do kraja 2021. godine. Informacije iz Ministarstva pravosuđa govore da će se za mjesec dana ovrhe na temelju vjerodostojne isprave morati pokretati na elektroničkom obrascu koji će biti propisan u Javnobilježničkoj komori.

U cijeli ovršni postupak uvodi se elektroničko komuniciranje između sudionika u postupku putem elektroničkih obrazaca koji će biti propisani pravilnikom koji će donijeti ministar pravosuđa Ivan Malenica.

Obavijest o ovrsi

Ovršne prijedloge zaprimat će Javnobilježnička komora, a onda će ih prosljeđivati abecednim redom javnim bilježnicima prema mjestu prebivališta ili sjedišta ovršenika.

Bitna novost koja bi se uvela hitnim izmjenama aktualnog Ovršnog zakona je obaveza javnog bilježnika da, pošto zaprimi prijedlog za ovrhu, o tome mora poslati obavijest ovršeniku i pozvati ga da u roku od 15 dana plati dug, ili da se očituje osporava li i u kojemu dijelu ovrhovoditeljevu tražbinu.

Ako se dužnik odluči osporavati tražbinu, slučaj ide na sud, odnosno u parnicu. Ako se ovršenik ne očituje, a vjerovnik ne povuče prijedlog za ovrhu, bilježnik će nakon dva tjedna donijeti rješenje i provest će se prisilna naplata duga. Ova procedura dužniku bi dala najmanje dva mjeseca vremena od obavijesti do realizacije ovrhe.

Manji troškovi

Namjera je da se zakonskim izmjenama smanje troškovi ovrhe, a do toga bi se došlo time što nema troškova pribavljanja potvrde ovršnosti jer tu potvrdu javni bilježnik izdaje automatizmom. U ministarstvu smatraju da će uvođenjem elektroničkih obrazaca također smanjiti troškove jer ovrhovoditelji neće trebati angažirati odvjetnike.

Nadalje, ukinut će se odredbe o predvidivim troškovima i uvesti jedinstvena naknada za postupanje javnih bilježnika u ovršnom postupku. Ugradit će se u zakon i neke stare ideje kao što je zabrana provođenja ovrha na nekretninama od 1. studenoga do 1. travnja, osim u iznimnim slučajevima.

Potom bi se iznos glavnice duga za koju se može pokrenuti ovrha na nekretnini povećao s 20 tisuća na 40 tisuća kuna. Ideje o proširenju kruga primanja izuzetih od ovrhe predviđene u zakonu bivšeg ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića, od kojeg se odustalo, ugradit će se u hitnim izmjenama i dopunama.

Uz postojeća izuzeća, od ovrhe se izuzimaju još božićnica, uskrsnica, regres i ostale novčane prigodne nagrade za rezultate rada - do porezno priznatog odbitka, topli obrok, sredstva koja se uplaćuju u svrhu provedbe projekata dodjelom bespovratnih sredstava odnosno potpore ili financijskih instrumenata, koji se financiraju iz nacionalnih sredstava i/ili proračuna EU, te novčana naknada žrtvama kaznenih djela.

Nakon presude suda EU uvodi se mogućnost odgode ovrhe u potrošačkim stvarima do 30 dana (za podnošenje tužbe za utvrđenje ništetnosti isprave po kojoj je ovrha pokrenuta) ako iz spisa proizlazi vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi.