BLOKADA AGROKORA: OTKRIVAMO IZNOS POREZNE OVRHE NAD KONCERNOM Država u tri dana Todoriću sjela na račun zbog 220 milijuna kuna duga

NOVO 13:02 - Poslovni računi Francka i AgroFructusa odblokirani su, a iz Francka ističu kako su uvijek podmirivali svoje obveze te da s poslovanjem nastavljaju neometano.

"Račun Francka je u kratkome roku deblokiran. Ističemo kako je Franck uvijek podmirivao sve svoje obveze, pa čak i one koje se ne odnose na nas, već obveze naših partnera. Unatoč ovim izvanrednim okolnostima, u mogućnosti smo i dalje osigurati urednu opskrbu svih svojih kupaca i poslovnih partnera kao i do sada te s poslovanjem nastavljamo neometano", stoji u kratkoj obavijesti Francka.

To potvrđuju i javno dostupni podaci Fine, prema kojima oko 12,45 sati nema blokade na niti jednom računu Francka. Prema istim podacima odblokirani su i podaci AgroFructusa, iz kojeg su već ranije objavili kako se poslovanje tvrtke odvija nesmetano "u očekivanju raspleta velike gospodarske krize koja nas u zadnje vrijeme pogađa".

No, u blokadi su i dalje računi AWT Internationala, distributera robe široke potrošnje.

------------------------------------------

Porezna uprava blokirala je Agrokor i njegove kompanije u ukupnom iznosu od 220 milijuna kuna od prošlog četvrtka do utorka, neslužbeno doznajemo. Ti podaci, koji su procurili u javnost, poslužili su dijelu javnosti i politike da ponovno otvaraju pitanje povjerenja u profesionalni rad Porezne uprave i povjerenje u Zdravka Marića, ministra financija, s obzirom na njegovu nekadašnju direktorsku poziciju u tom koncernu.

Međutim, treba znati da Agrokor godišnje državi plaća tri milijarde kuna poreza, od čega više od polovine ide na PDV, nakon toga veći dio na doprinose, a ostatak je porez na dobit. “Istina je da na današnji dan Agrokor nema dospjelih obveza što se tiče poreza prema hrvatskoj državi”, stajalo je u priopćenju Agrokora od 17. ožujka. Uz to, sam ministar Marić je u nekoliko navrata ponovio kako se s Agrokorom, u poreznom smislu, ne događa ništa što bi zahtijevalo posebnu akciju Porezne uprave (PU). “Mogu samo potvrditi da Agrokor ne uživa nikakav povlašteni status, te da se prema njemu, kao i prema svim poreznim obveznicima poduzimaju zakonom predviđene mjere za potpunu i pravodobnu naplatu poreznih obveza”, rekao je u intervjuu ministar financija prije desetak dana. Neslužbeno se, pak, iz Ministarstva financija i Porezne uprave može doznati kako PU, u slučaju da takozvani “veliki porezni obveznik” kasni s plaćanjem poreza, kontaktira nadređenu osobu u toj kompaniji. Ne stigne li ubrzo uplata, slijedi opomena, a ako u roku od mjesec dana tvrtka ne uplati svoje obveze, kreće se u prisilnu naplatu s kamatama. Međutim, taj rok od 30 dana je manji od roka od 90 dana neplaćanja poreza nakon kojeg tvrtka ulazi na takozvanu listu poreznih dužnika koja se objavljuje na web stranicama PU. Te informacije govore i da je PU krenula u blokadu Agrokora kada su se stekli uvjeti za takav potez, a sve je bilo dodatno uvjetovano činjenicom da su ostale kompanije krenule s blokadama, pa je i PU djelovala malo brže nego što bi inače krenula u ovršavanje dužnika (jer je tih mjesec uobičajenih dana “pripetavanja” bilo pri kraju).

Porezna tajna

“Ministar Marić je u ovoj situaciji zbilja u nebranom grožđu, jer mu se sve manje vjeruje, a on ne smije pokazati, zbog porezne tajne, podatke koji bi pokazali kako PU nije pogodovao Agrokoru i njegovim tvrtkama, dapače, na njih se gleda još pomnije nego na ostale tvrtke”, rekao nam je izvor iz Ministarstva financija. Na ovom mjestu valja spomenuti i kako nam je iz redova bivše Vlade SDP-a došla informacija da je Agrokor na vrijeme plaćao svoje obveze, uz najviše tjedan ili dva kašnjenja, na što bi se plaćale kamate. Konačno, i činjenica da Agrokor plaća tri milijarde kuna poreza godišnje govori kako ne bi bio “problem” u jednom mjesecu napraviti porezni dug od 300 milijuna kuna. Dakle, te informacije govore u prilog stavu kako ministar financija nije zloupotrijebio svoju funkciju u Poreznoj upravi.

No, upravo ta situacija s poreznim obvezama Agrokora pokazuje koliko je narušeno povjerenje u autoritet ministra financija. Toga je svjestan i Zdravko Marić, ali još uvijek, kako se može doznati iz njemu bliskih krugova, ne pomišlja na ostavku jer smatra kako bi time priznao da je za nešto kriv, a on je decidiran u tome da nije odgovoran za ništa što mu se stavlja “na račun”. Optužbe na njegov račun počinju dolaskom na mjesto ministra financija u Vladi Tihomira Oreškovića početkom 2016., jer je tada prolongirao primjenu Zakona o faktoringu na tvrtke koje su u Sudskom registru upisane za tu djelatnost.

Podrška

Time je, osim pridržavanja strogih uvjeta poslovanja i izvještavanja, omogućeno faktoring društvima da još godinu dana posluju izvan regulacije Hanfe, pa su politički oponenti prozvali Marića da je znajući za “kvaran” model prikrivenog bankarskog i “faktoring” kreditiranja Agrokora pogodovao tom koncernu već tada. Druga optužba govori da je HBOR prošle godine odobrila kredite Agrokorovim tvrtkama u visini od 378 milijuna kuna. Ministar financija se tada izuzeo od odlučivanja kao predsjednik Nadzornog odbora, ali njegovi oponenti smatraju kako je to izuzeće puka formalnost i da govori o tome kako je Marić previše izložen Agrokorovim poslovima kamo god se okrene kao ministar. Potom su stigle optužbe Jurija Solovjeva, prvog potpredsjednika ruske VTB banke, koji je rekao da su financijska izvješća Agrokora sadržavala neregularnosti, zbog čega je šef Sabora Božo Petrov podnio kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu. “Financijska izvješća nisu bila u mojoj odgovornosti”, odgovorio je tim povodom Marić, i tu vjerojatno govori istinu.

Iako se postavlja pitanje je li kao direktor zadužen za tržišta kapitala i odnose s investitorima znao strukturu i ukupni dug Agrokora i je li morao znati jesu li financijska izvješća bila korektna (ako je točno da je bilo većih nepravilnosti).

Marić se morao izuzeti iz odlučivanja o lex Agrokoru, pa se postavlja pitanje može li ministar financija u tolikoj mjeri biti izuzet od odlučivanja u tako bitnim odlukama, kada bi po prirodi stvari trebao rukovoditi procesima. Marić i dalje ima jaku podršku premijera Plenkovića, a i šef Mosta Božo Petrov ga, mada uvjetno, i dalje podržava. Ironijom sudbine, ministar s najboljim rezultatima, možda će biti prisiljen otići, iako je moguće da nije izravno kriv za nijedan grijeh koji mu se stavlja na dušu. A bit će šteta ako bude morao otići zbog dnevne politike.