Prvog dana 2024. godine jedinice regionalne samouprave i Grad Zagreb prestaju biti osnivači i vlasnici općih bolnica koje postaju državne, nakon toga se smjenjuju Upravna vijeća i ravnatelji, a imenuju novi članovi, te v. d. ravnatelji.
Iz Ministarstva zdravstva kažu kako je riječ o složenom pravnom postupku koji kreće na samu Novu godinu. Sljedeći korak je 1. travnja, kada će Vlada te jedinice područne samouprave odnosno Grad Zagreb imenovati članove upravnog vijeća općih bolnica, a osam dana je rok imenovanja v. d. ravnatelja bolnica koje su postale državne.
Prijenos vlasništva
Do 1. srpnja postavljen je rok za usklađivanje statuta općih bolnica čija su osnivačka prava prenesena na državu.
- Sam prijenos vlasništva zapravo je pravni posao i na početku se zapravo ne očekuju neke promjene. Ja bih ovo nazvao hrabrim potezom ministra Vilija Beroša, jer će sada odgovornost za sve bolnice biti na njemu. Od listi čekanja, financija, javne nabave... - kaže Dražen Jurković, direktor Hrvatske udruge poslodavaca u zdravstvu.
Cilj ove reforme, kaže Jurković, među ostalim je, naravno, smanjenje dugova koji su sada u omjeru dvije trećine dugova su opće, a trećina državne bolnice.
- Prema tome, kada se uzme u obzir da je trenutno sedam državnih bolnica, ali su one najveće, dug je relativno sličan. Tako da se očito treba poraditi sustavno na tome, jer nije situacija da su državne bolnice bez dugova pa da će se samo preuzeti model poslovanja - kaže Jurković.
Osim promjene s pravne strane prijenosa vlasništva, promjene će se odraziti i u organizacijskom djelu. Standardizirano poslovanje bolnica, smatraju u ministarstvu, doprinijet će poboljšanju financijskog poslovanja, nabavi medicinskih uređaja i lijekova te boljim upravljanjem ljudskim resursima.
Organizacijskim promjenama pokušat će se postići standardizacija u pružanju bolničke zdravstvene zaštite, na dobrobit zaposlenih, a posebice pacijenata.
- Kao što smo napomenuli, prenošenje prava je proces pa tako kratkoročno neće biti promjena koje će pacijenti osjetiti, ali naš cilj sveobuhvatne reforme zdravstva jest postići dugoročne promjene s pacijentom u fokusu. Stoga, promjena osnivačkih prava doprinijet će modernizaciji u dijagnostici i liječenju, boljoj kvaliteti pružanja zdravstvene zaštite, većoj sigurnost za pacijente te samim time i boljim ishodima liječenja - kažu iz Ministarstva.
Suglasnost osnivača
No, iako je uskoro prijenos vlasništva, ravnatelji općih i županijskih bolnica, pa tako i onih koji su pod Zagrebom, još nemaju nikakve upute.
- Nisam dobila ni jednu novu informaciju. Znam samo da to kreće početkom godine, da će se smijeniti ravnatelji, ali kako, kad, na koji način nitko nije rekao. Mi, djelatnici bolnice, omogućit ćemo da pacijenti dobivaju zdravstvenu zaštitu kao i dosad - kaže Sandra Čubelić, ravnateljica OB-a Gospić. Istog stava i neznanja o konkretnim koracima su i ravnatelji OB-a Pula Irena Hristić i OB-a Dubrovnik Marijo Bekić.
- Pretpostavljam da će se ići u objedinjenu nabavu, no mi to već provodimo. Još nitko nije održao sastanak s nama na tu temu - govori Bekić.
Bolnički kapaciteti
Što se tiče financijskog konteksta, prijenosom osnivačkih prava s jedinica regionalne samouprave na državu zdravstvene ustanove postaju korisnici državnog proračuna. U prijevodu, lokalna samouprava u svojemu proračunu više ne treba planirati bolnice. No čini se da će Grad Zagreb u proračun ipak staviti bolnice, premda nam izrijekom nisu odgovorili na to pitanje. Ali činjenica je da se oni neće tako lako odreći svojih bolnica, dapače, traže ocjenu ustavnosti odluke.
- S obzirom na to da je Grad Zagreb u redovnoj proceduri, još u veljači 2023. godine, Ministarstvu zdravstva dostavio prijedloge i komentare na tadašnji Nacrt konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, u kojima, među ostalim, stoji kako se odluka o prijenosu osnivačkih prava ne može donijeti bez suglasnosti osnivača, Grad Zagreb priprema zahtjev za ocjenu ustavnosti prema Ustavnom sudu - poručili su iz gradske Uprave.
Nadalje, prijenosom osnivačkih prava mijenja se i oblik upravljanja zdravstvenim ustanovama tako da iste postaju obveznici objedinjene javne nabave. Reorganizirat će se i bolnički kapaciteti, smanjiti broj akutnih kreveta gdje je to opravdano, povećat će se broj stolaca, tj. postelja dnevnih bolnica i bolničkih kreveta za dugotrajno liječenje i palijativnu skrb. Reformskim mjerama nije predviđeno spajanje odnosno ukidanje bolnica već funkcionalna integracija.
- Iako kažu da nije predviđeno ukidanje bolnica, činjenica je da je ovim prenošenjem vlasništva to lakše napraviti - zaključuje Jurković. Iz Ministarstva napominju da im nije u cilju isključiti županiju iz rada i organizacije bolnica, zbog čega će jedan član Upravnog vijeća biti predstavnik županije, a pri imenovanju ravnatelja trebat će pribaviti suglasnost župana.