IZNAD PROSJEKA EU

Boom djece iz medicinske oplodnje: ‘Da nije MPO-a, moj suprug i ja danas ne bismo imali tri školarca‘

Za nekoliko godina po jedno dijete u svakom razredu imat će roditelje koji su se borili s neplodnošću.

Kristina Kardum Cvitan i Srđan Cvitan sa kćerkicom Gitom starom 3,5 tjedna

 Matija Djanjesic/Cropix

Tijekom 2019. godine u Hrvatskoj se rodilo 1800 djece začete postupkom medicinski potpomognute oplodnje (MPO), odnosno dvostruko više nego prije desetak godina. Riječ je o visokih pet posto ukupnog broja rođene djece, što znači da su se roditelji svakog 20. djeteta koje se rodilo te godine borili s neplodnošću - i pobijedili.

Sve veća uspješnost MPO-a, objašnjavaju stručnjaci, posljedica je napretka medicine, sve boljih metoda i lijekova koji se koriste, ali i činjenice da se sve više parova odlučuje na postupke. Tome je pak razlog, smatraju, što parovi sve više i više odgađaju odluku o roditeljstvu, debelo nakon ženine 30-te godine, odnosno za dob kad plodnost značajno opada te je spontano začeće sve teže ostvariti.

image
Jutarnji Grafika

- Što se tiče same neplodnosti, ona je zapravo uvijek ista. Nije povećan broj neplodnih muškaraca niti žena, ali je činjenica da sve više žena prvo dijete rađa iza 35. godine. A kandidati za liječenje postaju sve žene starije od 35, ako ne zatrudne u roku od šest mjeseci, ili mlađe, ako im to ne uspijeva kroz godinu dana. Nisu sve medicinske pomoći iste, nekad su potrebni samo lijekovi, nekad inseminacija, a nekad izvantjelesna oplodnja - tumači liječnica Romana Dmitrović iz Poliklinike za ginekologiju, porodništvo i reprodukcijsku medicinu Beta plus

Kasnije roditeljstvo

Demograf Ivan Čipin smatra kako pomak ka kasnijem prvom roditeljstvu predstavlja jednu od najvećih demografskih promjena u zadnjih nekoliko desetljeća. U demografskim istraživanjima, u sklopu tema odgode rađanja i neimanja djece, medicinski potpomognuta oplodnja je sve češće prisutna jer ona može biti način za suzbijanje učinka pada plodnosti s godinama i, u konačnici, smanjiti slučajeve nedobrovoljnog steriliteta.

Ipak, iz prve ruke najbolje mogu govoriti i parovi koji su prošli ili su u tijeku MPO-a. Kristina Kardum Cvitan i Srđan Cvitan iz Rijeke svoj put su završili, prošli mjesec su, nakon dvije i pol godine liječenja, postali ponosni roditelji bebe Gite.

image

Kristina Kardum Cvitan i Srđan Cvitan sa kćerkicom Gitom starom 3,5 tjedna

Matija Djanjesic/Cropix

- Tek kada kreneš u to i kada vidiš da imaš problem, vidiš da nisi sam, shvatiš koliko se parova suočava s istim problemom. Mi smo se relativno brzo ostvarili kao roditelji. Ja sam zapravo već nakon dva mjeseca pokušaja odlučila da idemo na pretrage jer smo oboje imali oko 35 godina i potpuno mi je bilo jasno da nemamo vremena za gubljenje - kaže Kristina Kardum Cvitan i dodaje kako joj se javlja jako puno žena koje od nje traže savjete kuda i kako da krenu u postupak.

image

Kristina Kardum Cvitan i Srđan Cvitan sa kćerkicom Gitom starom 3,5 tjedna

Matija Djanjesic/Cropix

Klaudija Kordić iz Udruge Rode ističe da je u 2019. godini daleko veći broj postupaka medicinski potpomognute oplodnje obavljen u Hrvatskoj nego prije deset godina, 2011., što definitivno pozitivno utječe na broj ukupno rođene djece.

Radikalni stavovi

- S druge strane, prije deset godina imali smo na snazi tada najrestriktivniji zakon u Europi koji je određivao i u mnogočemu onemogućavao liječenje neplodnosti. To je definitivno dovelo do pada uspješnosti za postupke obavljene između 2009. i 2012., stoga i tu moramo tražiti razlog zašto nakon izmjena tog zakona 2012. godine imamo više djece rođene iz MPO postupaka. Mnogi su parovi tada zbog nemogućnosti adekvatnog liječenja i utjecaja radikalnih svjetonazora ostali lišeni jedine mogućnosti da postanu roditelji uz pomoć moderne medicine - pojašnjava Kordić. Kao treći razlog navodi da je u 2011. godini rođeno ukupno 41.197 djece, dok je 2019. rođeno samo 36.135 djece.

image
Duje Klaric/Cropix

- Dakle, pratimo konstantan pad broja rođene djece, stoga ne začuđuje da postotak broja djece rođene iz MPO-a raste. Ovih 5% rođene djece rođeno iz MPO postupaka u 2019. godini znači da će jedno dijete u svakom prvom razredu razreda u 2026. godini u Hrvatskoj biti dijete začeto uz pomoć moderne medicine - kaže Kordić.

Pandemijski zastoj

Naglašava ipak da se u pandemijskoj 2020. godini dogodio pad ukupnog broja postupaka MPO za 22% u odnosu na 2019. Procjenjuje, kaže, da je došlo do pada broja rođene djece iz MPO postupaka za 250 - 350. Razlog tome je prestanak rada svih MPO centara na mjesec i pol dana za vrijeme prvog pandemijskog lockdowna 2020., kao i kasniji smanjeni opseg broja obavljenih postupaka.

- Medicinski potpomognuta oplodnja može pozitivno utjecati na demografsku sliku jedne države, samo u Hrvatskoj se godišnje rodi 1800 djece uz pomoć medicinski potpomognute oplodnje. Da nije MPO-a, moj suprug i ja danas ne bismo imali tri školarca - navodi.

Demograf Ivan Čipin govori o važnosti sudjelovanja država u MPO-u, ali i liberalnijim zakonima. Među bogatim zemljama ističe Izrael zbog svoje opsežne podrške MPO-u.

Utjecaj MPO-a na stope fertiliteta relativno je mali, ali pojedinačne procjene po zemljama variraju. Podaci koje je prikupilo Europsko društvo za ljudsku reprodukciju i embriologiju otkrivaju velike razlike u udjelu rođene djece nakon upotrebe potpomognute reproduktivne tehnologije. U Europi za 2017. prosječan udio živorođene djece iz MPO postupaka iznosi 3,1%, no on je danas vjerojatno nešto veći.

Gay parovi uključeni

Najveći udio MPO djece imaju Danska i Španjolska, države s najliberalnijim zakonima

Neke europske države poput Danske ili Španjolske imaju udio od čak 10% djece rođene iz MPO postupaka u ukupnom broju živorođene djece.

- U Hrvatskoj još uvijek žene bez partnera i lezbijke ne mogu ići u postupak medicinski potpomognute oplodnje, a žene bez partnera samo ako mogu dokazati dijagnozu neplodnosti. Druge države u Europi po tom pitanju ne diskriminiraju žene na temelju partnerskog ili bračnog statusa te seksualne orijentacije. Rode su oduvijek tražile pravo na MPO za sve žene, nažalost do sada naši zahtjevi nisu uvaženi - zaključuje Kordić. Pri vrhu je i Izrael koji, ističe demograf Čipin, u kojem sve žene u dobi od 18 do 45 godina, bez obzira na njihov obiteljski status ili seksualnu orijentaciju, imaju pravo na neograničen broj MPO tretmana do rođenja dvoje živorođene djece s trenutačnim partnerom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. studeni 2024 09:42