BORBA ZA 72,5 MILIJUNA KUNA U tijeku je natjecanje za novog šefa Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Za boga miloga, gospođo, kaj vam je, oponira akademik Pavao Rudan upitu je li točno da je u nedavnoj raspravi u jednom od HAZU-ovih znanstvenih razreda uvrijedio kolegu akademika Davorina Rudolfa, pretendenta na mjesto potpredsjednika Akademije, spočitavajući mu što je 1991. bio 87 dana ministar vanjskih poslova, a sada bi, eto, bio potpredsjednik HAZU.

- O tom gospodinu ne želim reći niti jednu riječ. Ono što ću imati reći, reći ću nakon izbora - kaže Rudan, antropolog i glavni tajnik Akademije posljednju, osmu godinu. Zato nudi drugu, sjetnu izjavu: - Meni je čast što sam osam godina bio glavni tajnik Akademije. Pod vodstvom akademika Kusića Akademija je znala buknuti čistim plamenom intelektualne i moralne savjesti.

Za Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, pravnu sljednicu JAZU, 2018. je izborna godina. U njoj bi “najviša hrvatska znanstvena i umjetnička institucija od osobite nacionalne važnosti” (citat zakonske definicije) trebala dobiti svoga 18. predsjednika. Mandat traje četiri godine, uz mogućnost jednog repetiranja. Biraju se i dva nova potpredsjednika te Rudanov nasljednik, glavni tajnik. Izborna sjednica trebala bi se održati 15. studenoga, a predizborni proces neformalno traje od početka godine, dok je formalno postupak izbora otvoren potkraj travnja. Nova uprava dolazi 1. siječnja 2019. godine.

Aktivniji nego inače

U jeku rasprave o kandidatima za budućeg predsjednika, odnosno predsjednicu Akademije akademici su aktivniji nego inače. Okupljaju se po devet Akademijinih razreda ne bi li odslušali i raspravili predstavljene programe kandidata. U četvrtak 20. rujna sastao se Razred za prirodne znanosti Akademije. Nakon te sjednice, vidno uzbuđen, akademik Rudolf napisao je pismo predsjedniku Akademije, najoštrije prosvjedujući protiv ponašanja akademika Rudana. Rudolf je pismo, čujemo, proslijedio i premijeru Andreju Plenkoviću i predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović.

“Iznio je (Rudan, op. a.) zlurado i s jasnim omalovažavanjem točne datume moga sudjelovanja u Vladi Republike Hrvatske 1990. - 1992., kao ministra pomorstva i ministra vanjskih poslova, i na kraju posprdno zaključio - I on bi trebao biti potpredsjednik Akademije!” - opisuje u pismu svoje viđenje rasprave u Akademijinu razredu Rudolf. I sada, piše dalje, “prvi put, evo, i to u Akademiji, to moje djelovanje u stvaranju države, a po logici i sam čin proglašavanja suverenosti, javno je izneseno kao negativna činjenica zbog koje akademici ne bi smjeli glasovati za moj izbor na mjesto potpredsjednika HAZU!”

Akademik Rudolf, doktor pravnih znanosti, predsjedniku Kusiću, specijalistu nuklearne medicine i radioterapije, daje do znanja pri samom kraju pisma kako mu se ne dopada njegovo “neetično angažiranje u izbornome postupku isključivo u prilog jedne skupine kandidata”. Neprihvatljiv mu je čin predsjednika Kusića što je preuranjeno i mimo izborne procedure istaknuo ime svog kandidata i željenog nasljednika, akademika Velimira Neidhardta.

Trenutak je da razjasnimo spomenute skupine. Za razliku od izbora 2011. kada je Kusić bio jedini kandidat za predsjednika, zasad su u izbornoj utrci dva kandidata: spomenuti arhitekt i trenutni potpredsjednik Akademije, akademik Velimir Neidhardt te anglistica i lingvistica, članica Predsjedništva Akademije, Milena Žic Fuchs.

Akademkinja Žic Fuchs rođena je u Zagrebu 1954., redovita je profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, bivša ministrica znanosti i tehnologije u Vladi Zlatka Mateše, od 2005. uključena u rad Europske znanstvene zaklade. Prije dvije godine izabrana je u nezavisno povjerenstvo visoke razine za povećanje utjecaja EU programa istraživanja i inovacija (Lamyjevo povjerenstvo), a ove je godine imenovana u tijelo čija je zadaća pružanje neovisnih znanstvenih mišljenja s ciljem potpore europskoj znanstvenoj zajednici.

Akademik Velimir Neidhardt rođen je 1943. u Zagrebu, redoviti je profesor Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, od 1995. do 1999. bio je predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata te je pridruženi član američke arhitektonske institucije Associate AIA. Autor ili suautor je niza arhitektonskih projekata, od Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zgrade INA-Trgovine i Croatia osiguranja do novog terminala Međunarodne zračne luke “Franjo Tuđman” u Zagrebu.

U timu akademika Neidhardta su akademici Davor Miličić, Frane Parać (potpredsjednici) i Dario Vretenar (glavni tajnik). U timu akademkinje Žic Fuchs združuju se akademici Davorin Rudolf, Stanislav Tuksar i Andrej Dujella (glavni tajnik). Iako je malo vjerojatno da će se takav razvoj događaja vidjeti u praksi, teorijski postoji mogućnost pojave još kandidata jer svaki akademik ili skupina njih ima pravo aktivacije prijave 15 dana do izborne skupštine.

Treba reći i da je mogući razlog dodatne živahnosti u Akademiji novouvedeno pravilo prema kojem se prvi put omogućava predsjedničkim kandidatima predstavljanje programa pred devet Akademijinih znanstvenih razreda.

- To je veliki pomak za Akademiju, ako uopće mogu govoriti o pomaku institucije koja bi morala biti najdemokratskija u državi. Dosad su se uvijek izbori u Akademiji odvijali otprilike ovako: uprava u mandatu u rano proljeće počinje raditi pripreme za izbore koji su se uvijek sastojali u tome da imaju gotovu ekipu. Bilo je samo pitanje kako tu gotovu ekipu što prije progurati. A to znači, prije ljeta uprava šalje svoje signale tko bi trebao biti izabran i praktički se uvijek dogodilo da su svi razredi Akademije taj izbor obavili prije ljeta, najkasnije u ranu jesen. Formalno bi se u studenome održala izborna skupština. Nažalost, barem dio toga dogodio se i ove godine - tvrdi akademik Vlatko Silobrčić, autor knjige “HAZU za kakvu se zalažem” u kojoj se kritički osvrće na rad Akademije.

Akademija, koja je 1866. počela s radom 16 akademika, danas ih ima 141 od zakonski mogućih 160. Oni čine biračko tijelo, prosječne starosti 74 godine. Među biračima je 10,4 posto žena; sličan je omjer i u nekim drugim europskim akademijama, pri čemu Hrvatska akademija, za razliku od primjerice Nizozemske ili Irske, nikad nije imala predsjednicu, no od 2004. imala je potpredsjednicu, akademkinju Alicu Wertheimer-Baletić.

Tajno glasovanje

Izbori za novu upravu Akademije odvijaju se kroz fazu predlaganja po razredima do konačne izborne skupštine u studenome i tajnoga glasanja. Potrebna je natpolovična većina glasova svih redovitih akademika.

Razlog zašto bi izbori u HAZU - zatvoreni za javnost, pri čemu predsjednika i njihove potpredsjednike ne potvrđuju Vlada ili Sabor - ipak trebali ponekoga zanimati jest to što je riječ o instituciji koja se glavninom financira sredstvima državnog proračuna. U 2018. njezin je proračun teži od 72,5 milijuna kuna. Na temelju posebnog Pravilnika predsjednik HAZU dobiva funkcionalni dodatak na nagradu koja pripada redovitim članovima, na način da se ona pomnoži s 2,3. Potpredsjednicima i glavnom tajniku funkcionalni dodatak iznosi 80 posto funkcionalnog dodatka predsjednika. Tajnici razreda dobivaju 50 posto, zamjenici tajnika razreda 15, ostali članovi Predsjedništva 25...

Prema iskazima dijela akademika, upravo je novac - točnije, njezina blagajna - bio okidač za pokretanje opozicije u Akademiji. Nezadovoljstvo među dijelom akademika javilo se nakon što je ministar financija Zdravko Marić po slovu zakona prenio sredstva Akademije u državnu riznicu. Akademik Rudolf posebno je ljut na sadašnju upravu jer je dopustila, kako kaže, da država ugrozi autonomiju HAZU. Zbog toga je Rudolf, što je detaljno ovih dana opisao u biltenu Sveučilišta u Zagrebu Universitas, početkom travnja razgovarao s premijerom Plenkovićem koji se navodno složio sa zahtjevom vraćanja prava Akademije na raspolaganje blagajnom vlastitih sredstava, no Marić je odbio svaku pomisao o izuzeću Akademije od obveze prijenosa cjelokupnih financijskih sredstava u riznicu države.

“Ali, rekao sam ministru, mi ne možemo samostalno kupiti ni toalet papir bez privole ili dopuštenja Ministarstva financija. Molim vas, vratite nam naš novac u našu blagajnu. Sve što tražimo sabijeno je u jednoj rečenici: Akademijina lisnica u Akademijinu džepu! (...) Ministar je ostao neumoljiv”, izjavio je akademik Rudolf.

Član aktualne uprave Akademije na zamjerku zašto je dopušteno državi da ugrozi financijsku autonomiju odgovara protupitanjem: - Mislite li doista da Akademija treba ići kontra važećih zakona Republike Hrvatske? Oponentima zamjera što ovu situaciju koriste u predizborne svrhe, želeći blatiti rad aktualnog predsjednika i dižući paniku izjavama kako su čuli da je “jedna gospođa iz Ministarstva znanosti izjavila da bi Akademiju trebalo zatvoriti” (misle na Blaženku Divjak, ministricu, op. a.).

- Prenošenje novca u državnu riznicu ne vidim tolikim skandalom kolikim ga se želi predstaviti, iako to, naravno, nije dobro. Ne vidim razloga zašto HAZU ne bi držao iznos samostalnih prihoda u banci. Ipak, ova zakonska odredba ne znači da Akademija gubi mogućnost raspolaganja svojim sredstvima. Ono što me brine jest dojam da bilo koji od kandidata bude izabran, neće biti u stanju ništa ključno promijeniti u Akademiji - kaže akademik mlađe generacije, uz napomenu da se samim biografijama kandidata nema što prigovoriti, ali smatra da su oba programa prilično besadržajna.

Dok je akademik Neidhardt u svojem, među ostalim, nabrajao nekretnine Akademije i objašnjavao što s kojom treba napraviti, od toga gdje curi podrum, gdje krov, pa do planova za budućnost, akademkinja Žic Fuchs u svom se programu založila za demokratičnost istupanja tijela Akademije te problematizirala pitanje prijenosa sredstava u državnu blagajnu. Naš drugi sugovornik napominje da je aktualni predsjednik Akademije u svome mandatu imao izuzetno dobru prezentnost, otvorio je Akademiju koja je postala mnogo prisutnija u javnosti, uz opasku kako je Kusić ipak nepotrebno podilazio premijeru Plenkoviću pristajući da kao predsjednik Akademije godinu dana vodi Vijeće za suočavanje s prošlošću. Time je, smatra, nepotrebno činio uslugu premijeru.

Iako u upravi Akademije tvrde da u dosadašnjem izbornom procesu nema baš nikakvih turbulencija, da je proces demokratski vođen, a oba kandidata ozbiljna, dio akademika izvan obje skupine opisuje:

- Riječ je o izuzetno snažnoj kampanji kroz koju se s jedne strane preferiraju predsjednikovi ljudi, a s druge strane svoju šansu pokušava ostvariti opozicija. Prvima je cilj gajenje ideje kontinuiteta, a drugi se pozivaju na potrebu promjene. Svakome je, međutim, jasno da je ideju kontinuiteta teško prevladati u instituciji u kojoj prevladava konzervativna većina teškog koraka prema promjenama.

Izvan uobičajenih regula

Ideja kontinuiteta na ovim je izborima postala vidljiva još krajem 2017. kada se u Akademiji počelo spominjati ime akademika Neidhardta kao Kusićeva nasljednika, što je ubrzo pokrenulo nezadovoljstvo pojedinih akademika. Smatrali su deplasiranim da predsjednik Kusić koristi svoj poziciju za isticanje svog nasljednika.

- Relativno brzo i prije službeno započete izborne procedure predsjednik se usudio predložiti svog potpredsjednika za nasljednika, no to je bilo izvan uobičajenih regula i običaja. Predsjednik je svog kandidata mogao istaknuti, kao i svi akademici, na sjednici svoga razreda. Tek tamo u lipnju došlo je do formiranja druge potencijalne ekipe za upravu Akademije, na čelu s akademkinjom Žic Fuchs. Upravo je njezina ekipa inzistirala na tome da i jedan i drugi kandidat predstave svoje programe na znanstvenim razredima Akademije.

Uz određenu muku, ta je ideja prihvaćena na Predsjedništvu, no, nažalost, prekasno jer su neki razredi već obavili proceduru predglasanja prije nego što je utvrđena praksa izlaganja programa - objašnjavaju nam upućeni akademici. Spominju i “spin” koji ih, kako kažu, posramljuje do mjere da ga jedva izražavaju: s obzirom na kandidaturu akademkinje, pojedinci su isticali kako bi bilo neobično da na čelo Akademije dođe žena jer to nikad u povijesti nije bio slučaj, pa još k tome židovskog podrijetla.

Deplasirano je uopće govoriti, dodaju, kako gospođa podrijetlom nema veze sa židovstvom, nego se to koristi za pokušaj njezine diskreditacije(?), jednako kao i vezanje njezina imena uz desno orijentirane kolege (Aralica, Kostović...). Akademkinja je, tvrde, u prijateljskim odnosima i s tzv. lijevima i desnima, a nonsens je i da je Rudolfova marioneta.

S druge strane, logično je da akademik Neidhardt ne smatra nimalo spornim predsjednikovo isticanje nasljednika.

- Ja sam izuzetno zahvalan predsjedniku Kusiću što je mene vidio kao osobu koja će nastaviti njegovim putem. Taj njegov čin objave nije bio na službenim nivoima, da bi to netko trebao zamjeriti. On je to prvi put spomenuo nakon jedne sjednice Predsjedništva, a mislim da predsjednik ima pravo pred kraj svojeg djelovanja dati svoje viđenje smjera daljnjeg djelovanja. Mnogo institucija u svijetu ima taj istančan i skladan prijenos obveza iz jednog mandata u drugi. (...) - izjavio je akademik Neidhardt u lipnju u jednom intervjuu.

Akademik Kusić o svemu se nije želio izjasniti. Na pitanje kako ocjenjuje tijek izbora, Kusić odgovara: - Ne bi bilo primjereno da Akademija komentira svoju izbornu proceduru. Neslužbeno doznajemo da je dosad u predglasanju u osam razreda akademkinja Žic Fuchs dobila 26 glasova, a akademik Neidhardt 68.