ZAGREB - Kao što se i očekivalo, iz MD Anderson Cancer Centra u Houstonu nakon trotjednih opsežnih molekularnih i genetskih testiranja potvrđeno je da predsjednik Sabora Boris Šprem ipak ima vrlo rijedak oblik multiplog mijeloma ili plazmocitoma te da je njegova bolest u fazi pogoršanja. Zbog toga je liječnički konzilij te vrhunske svjetske ustanove za liječenje leukemije i limfoma na čelu s profesorom Hagopom M. Kantarjianom preporučio nestandardnu trotjednu ciljanu terapiju novim lijekom.
Naglašava se da će se nakon tri tjedna uzimanja lijeka odlučiti o nastavku liječenja. U priopćenju iz Ureda predsjednika Sabora naglašava se da će Šprem sam snositi troškove boravka u Houstonu, dok je dosad obavljene pretrage platio HZZO.
Znatno teže liječenje
Naime, hrvatski liječnici na čelu s prof. dr. Damirom Nemetom preporučili su dodatnu dijagnostiku koja se u Hrvatskoj ne radi poput, primjerice, genskog profiliranja tumora uz pomoć visokosofisticirane tehnologije, odnosno da se napravi sekvencioniranje ekspresije tumora i vidi koji su geni aktivni, a koji nisu i kakav je sam tumor, o čemu ovisi daljnje liječenje.
Upravo to je u ova tri tjedna i učinjeno pa je preporučena nestandardna ciljana terapija. Treba podsjetiti da su zagrebački liječnici potvrdili da se kod Šprema radi o vrlo agresivnoj vrsti plazmocitoma, tzv. plazmablastičnom, koji se teško liječi. Potvrđuje to i pogoršanje bolesti koje je nastupilo nakon liječenja te činjenica da su zadnji ciklusi kemoterapije tek stabilizirali bolest, ali ne dovoljno da se može napraviti presađivanje koštane srži za koju je tipizacija tkiva već napravljena, a podudarni donor trebao je biti Špremov brat.
No, vrsta multiplog mijeloma kod predsjednika Sabora pokazala se ograničavajućim faktorom. Stručnjaci naglašavaju da ova vrsta plazmocitoma spada u vrlo agresivne tumore koje je znatno teže liječiti. Pacijentima se bolest nerijetko vrlo brzo i dramatično vraća nakon liječenja, a pojavljuje se na netipičnim mjestima, odnosno izvan koštane srži. Liječnici to zovu ekstramedularne lokalizacije, kao što je to bilo i kod Šprema kad mu je proljetos operiran tumor na sinusima.
Premda se u priopćenju iz Ureda predsjednika Sabora ne spominje lijek koji će se koristiti u liječenju, ipak se može pretpostaviti da se radi o carfilzomibu (Kyprolis), za koji je Američka agencija za lijekove prije nepuna dva mjeseca izdala ubrzano odobrenje za upotrebu, i to baš za liječenje bolesnika s multiplim mijelomom kod kojih je došlo do progresije bolesti i nakon prethodnih terapija bortezomibom i imunomodulatorima u roku 60 dana od primjene zadnje terapije, baš kao što se dogodilo kod Šprema.
Ritam tretmana
Osim toga, u priopćenju se spominje da “će se lijek primjenjivati tri tjedna, a nakon toga će se odlučiti o daljnjem liječenju”. To se podudara s činjenicom da se Kyprolis daje intravenozno dvije do 10 minuta dva uzastopna dana u tjednu, i to tijekom 28 dana. Potom slijedi 12-dnevni odmor i tretman se nastavlja, osim ako dođe do progresije bolesti ili ako se pokaže prevelika toksičnost kod bolesnika. Odobrenje tog lijeka temelji se na multicentričnom kliničkom ispitivanju na 266 bolesnika, od kojih je kod jednog postignut potpuni odgovor na terapiju, kod 13 vrlo dobra parcijalna reakcija, a kod 47 je bio djelomični odgovor na liječenje. Medijan trajanja remisije bolesti bio je 7-8 mjeseci.
Bolest pod kontrolom
Budući da za plazmocitome otporne na standardnu terapiju nema novih lijekova, uslijedilo je ubrzano odobrenje carfilzomiba. Naime, multipli mijelom, osim ako se ne radi o agresivnoj vrsti, uspješno se liječi kod velikog broja oboljelih. Bolest se kod njih drži pod kontrolom i postaje kronična bolest koja omogućava da pacijent živi godinama, i to vrlo kvalitetno. Kod Šprema će nastavak liječenja ovisiti o reakciji na novu terapiju i zasad se ne spominje moguća transplantacija koštane srži.
Špremov američki liječnik predavao je i u Dubrovniku
Na čelu liječničkog konzilija, koji je temeljem nalaza preporučio liječenje Borisa Šprema u SAD-u, jedan je od najpoznatijih svjetskih stručnjaka za liječenje leukemija i limfoma, profesor sa Sveučilišta u Texasu Hagop M. Kantarjian. Taj svjetski stručnjak šef je i odjela za leukemiju MD Anderson Cancer Centra u Houstonu na kojem se liječi predsjednik Sabora. O stručnom ugledu profesora Kantarjiana svjedoči i činjenica da se posljednjih 10 godina nalazi na američkoj listi najboljih liječnika u zemlji. Prije pet godina profesor Kantarjian bio je i hrvatski gost. Naime, u Dubrovniku je 2007. organiziran sastanak pod nazivom Leukemia and Lymphoma, a uz zagrebački KBC organizator ovog skupa bio je i američki MD Anderson Cancer Centar pa je u radu sudjelovao i profesor Kantarjian.
Zloćudnu je bolest otkrio uoči Božića 2010.
Prosinac 2010.
Potkraj prosinca 2010. predsjednik Sabora Boris Šprem iznenada je hospitaliziran na KBC-u Rebro. Dijagnoza je bila multipli mijelom, odnosno zloćudna bolest plazma stanica. Određena mu je kemoterapija
Svibanj 2011.
Pola godine poslije, u svibnju 2011., ponovljena je kemoterapija i stanje mu se bitno popravilo
Svibanj 2012.
Godinu dana poslije Boris Šprem je hitno hospitaliziran zbog smetnji s vidom i omaglicama. Dijagnoza je bila tumor na sinusima, odnosno kostima glave, za koji se prvo mislilo da nije povezan s osnovnom bolesti - multiplim mijelomom
Srpanj 2012.
Nalazi pokazuju da se bolest vratila u vrlo agresivnom obliku i slijedila je kemoterapija koja nije dala željeni rezultat
10. kolovoza 2012.
Liječnički konzilij Zavoda za hematologiju odlučuje da Šprem mora na liječenje u američku kliniku MD Anderson Cancer Center, gdje postoji bolja dijagnostika i veće mogućnosti liječenja, čak i eksperimentalnim lijekovima
23. kolovoza 2012.
Predsjednik Sabora odlazi na liječenje u SAD i o tome obavještava javnost
11. rujna 2012.
Nakon dvotjednih pretraga i analiza u molekularnom i genetskom laboratoriju liječnici u Houstonu su odlučili da se Šprem treba liječiti nestandardnom ciljanom terapijom za koju se očekuje da će potrajati oko tri tjedna. Rezultati tog liječenja bit će odlučujući za nastavak i određivanje vrste liječenja
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....