Bošnjaković: ‘Ne, HDZ neće podržati Zlatu Đurđević!‘; Grmoja: ‘Znam koje je rješenje problema‘

Nakon više od mjesec dana oštre polemike na relaciji Pantovčak - Banski dvori, ponavlja se javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda. Predsjednik Zoran Milanović pozvao je Državno sudbeno vijeće da raspiše novi poziv, ministar pravosuđa Ivan Malenica poručuje: Zlata Đurđević neće biti izabrana ni ako se javi; a Most prikuplja potpise za smjenu Đure Sesse. Što ako predsjednik Saboru ponovno predloži Zlatu Đurđević? O svemu ovome razgovaralo se u četvrtak navečer u Otvorenom.

- Kada HDZ promijeni mišljenje, tada ćemo vidjeti hoće li u ovom pokušaju biti izabrana predsjednica Vrhovnog suda ili ćemo morati imati i drugi javni poziv, pa onda i treći dok se predsjednik Republike i predstavnik HDZ-a ne postignu suglasnost, a kada ju postignu, onda će odjednom sudac odsvirati kraj, rekao je Arsen Bauk, saborski zastupnik (SDP), komentirajući aktualnu situaciju oko izbora predsjednika Vrhovnog suda.

Dražen Bošnjaković, predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav (HDZ) je rekao kako imaju problem sa Zlatom Đurđević jer je pristala biti pijun u rukama Zorana Milanovića i njezina kandidatura nije u skladu sa Zakonom o sudovima.

- Rekao sam da ona nama nije prihvatljiva jer nije legalni kandidat, nije se javila na javni poziv, dodao je.

Ako se javi na natječaj, rekao je Bošnjaković, politički stav HDZ-a je da ju neće podržati, kao politička stranka će u Saboru iznositi svoje stavove, koje su već jasno rekli.

- Ako ona pušta da jedna politička stranka s njom manipulira, da ju predstavlja kao kandidata bez da javnost ima njezin program, to niti je profesionalno, niti je stručno, a nije ni korektno prema ljudima koji su se javili, dodao je.

- Zabrinjava me i dosta mi je prepucavanja kojeg imamo prilike gledati tjednima između Pantovčaka i Banskih dvora, rekao je Nikola Grmoja, saborski zastupnik (Most).

Objasnio je kako se zna i rješenje problema - da dva čelna čovjeka u državi sjednu za stol i dogovore se, dodaje kako je očito da ovdje nema političke volje. Posebno ga zabrinjavaju riječi predsjednika Vrhovnog suda koji im spočitava da nisu pročitali zakone. Grmoja kaže kako je jako dobro upoznat sa zakonom, zato su i organizirali prikupljanje potpisa, da pošalju poruku kako je dosta toga da u Hrvatskoj nitko nikada nije za ništa odgovoran. Zamjera skandale u pravosuđu, nepovjerenje u institucije, a predsjednik Vrhovnog suda ne čini ništa po tom pitanju.

Što se tiče gospođe Đurđević, rekao je Grmoja, ona nije kandidat.

- Kada se kandidira, onda ćemo zauzeti svoj stav. Osobno mi je kod nje sporna njezina epizoda oko slučaja Perković. Kakav će stav moja politička stranka zauzeti, to ćemo vidjeti kada vidimo tko su kandidati, rekao je.

Hrvoje Zekanović, saborski zastupnik (Hrvatski suverenisti) je rekao da su oštro protiv imenovanja Zlate Đurđević, oni su i protiv "silovanja procedure od strane predsjednika Milanovića".

- Protiv nje smo jer nije delegirana kao stručnjak, nego isključivo kao politički eksponent jedne politike, to je politika Zorana Milanovića, rekao je.

Zekanović je za HDZ rekao da se stalno premišlja, za Most da ne iznosi svoj stav oko delikatnih tema, a za SDP kaže da je za ovu kandidatkinju jer je ona politički eksponent Zorana Milanovića. Rekao je i kako "ministar Bošnjaković predstavlja hrvatsko-srpsku trgovačku koaliciju i da bi im odgovarala ova kandidatkinja, ali upali su u problem zbog eksplicitnosti Hrvatskih suverenista i sada će morati odbiti jednu kandidatkinju koja im odgovara svjetonazorski".

Grmoja je rekao da mu "Zekanović neće držati lekcije jer je glasovao za sramotni sastav Ustavnog suda". Rekao je da je Most uvijek bio na pravoj liniji. Bošnjaković smatra da je važno da do 15. srpnja bude izabran predsjednik Vrhovnog suda.

Bauk o "sramotnom sastavu Ustavnog suda" kaže da je kritizirao neke odluke, način rada, ali donesene su mnoge dobre odluke i mišljenje mu je podijeljeno. Za "lex Perković" kaže da je Đurđević kritizirala SDP-ovu Vladu oko tog zakona.

Marin Mrčela, zamjenik predsjednika Vrhovnog suda RH, je ponovio stav Opće sjednice Vrhovnog suda RH, a to je da osoba koju je predložio predsjednik RH nije kandidat jer nije poštivan Zakon. Dodao je da je ovo politička borba, te da možda pokazuje kako treba mijenjati način izbora predsjednika Vrhovnog suda i u Ustavu i u Zakonu.

- Ako Sabor može birati svog predsjednika, ako Ustavni sud može birati svog predsjednika, zašto Vrhovni sud ne može svog predsjednika, pitao je.

Sanja Barić, s Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci, rekla je da treba uzeti u obzir koje su stvarne ovlasti predsjednika Vrhovnog suda. Za Mrčelin prijedlog da Vrhovni sud treba birati svog predsjednika, rekla je da treba jako dobro razmisliti o svemu tome i treba pristupiti s ozbiljnošću, a ne u žaru političke borbe.

- Nije sve onako kako izgleda, postoje pravila, postoje i političke taktike. Kada se pogledaju sve mogućnosti koje je imao predsjednik Republike u trenutku kada se odlučio za pravog kandidata, za ovu taktiku koju je izabrao, od početka se vidjelo da ima manje od 10% šansi uspjeha, dodala je.

Smatra da je riječ o pogrešnoj taktici i da se postavlja pitanje zašto je uopće birao taktiku za koju je znao da nije dobra, je li se htio riješiti tog kandidata? Barić je dodala da kada ako se neki sustav namjerava poboljšati i upućuju mu se kritike, moraš biti bolji od toga. Zaključuje kako smo stalno u sferi prokazivanja problema, ne trebamo ih dokazivati, znamo koji su i kako se rješavaju.

Na pitanje je li ovo bilo izgubljeno vrijeme, Bauk je rekao da mandat predsjedniku Vrhovnog suda istječe sredinom srpnja, a do tada se može provesti nekoliko javnih poziva. Dodao je kako "nije sudjelovao u nikakvim taktikama". Bauk je rekao da se priča treba vratiti u meritum, a to je zašto Đurđević nije prihvatljiva HDZ-u.

Bošnjaković bi volio da se na javni poziv jave dobri kandidati, da imaju između čega birati.

- Ovo je neozbiljna procedura, mi bi se trebali izjašnjavati o nekome tko je prihvatio biti u igri mimo javnog natječaja, tko nije predložio program, dodao je.

Grmoja nije siguran da bi Mrčelin prijedlog uspio riješiti problem u pravosuđu, postavlja pitanje postoji li kakva kontrola nad sucima.

Mrčela je rekao da suci odgovaraju DSV-u, njihove odluke se također preispituju, od drugostupanjskog suda do Europskog suda za ljudska prava. Slaže se da ima sudaca koji ne bi trebali biti suci, no tu treba utvrditi sve okolnosti. Dodao je kako je sucima najviše u interesu da se maknu suci koji ne rade dobro svoj posao ili su korumpirani. Govorio je o lošoj percepciji pravosuđa u društvu, većina građana smatra da je to zbog utjecaja politike na pravosuđe.