NOVA HRVATSKA CRKVA

BOZANIĆ VIŠE NIJE GLAVNI Specijalni izvještaj o velikoj kadrovskoj operaciji Vatikana

Povjerenje Vatikana u kardinala duboko je narušeno zbog neriješenog slučaja Dajla. Bozanić zato neće imati važnu ulogu u izboru novih biskupa. Presudno će biti mišljenje moćnoga nuncija D’Errica. Njemu papa potpuno vjeruje, a hrvatski su mu biskupi okrenuli leđa. Neki ga čak ne žele ni pozdraviti jer se 'previše druži s Vesnom Pusić'
 Arhiva CROPIX

ZAGREB - To što će se papa Franjo, kako je najavljeno, tijekom ove godine odlučiti za četiri nova hrvatska biskupa - umjesto četvorice koji su pred umirovljenjem: krčkog biskupa Valtera Župana, gospićko-senjskog biskupa Mile Bogovića, šibenskog biskupa Ante Ivasa te vojnog ordinarija Jurja Jezerinca – to će, čini se, biti početak mnogo dublje i dalekosežnije promjene strukture hrvatskoga episkopata, koja će pune razmjere i puni smisao dobiti tek u nadolazećem razdoblju, piše Globus u novom broju.

Postupak imenovanja novih biskupa relativno je složen i u njemu će sudjelovati nekoliko važnih i utjecajnih dužnosnika Crkve. Ključna će, po svemu sudeći, biti uloga papinskog nuncija u Hrvatskoj, nadbiskupa Alessandra D'Errica (rođ. 1950.). On će biti prvi filtar koji će sva imena što će biti u optjecaju na samom terenu, ovdje u Hrvatskoj, najprije temeljito analizirati i provjeriti, a onda ih proslijediti dalje - konkretno, prefektu Kongregacije za biskupe pri Svetoj Stolici, kanadskom kardinalu Marcu Ouelletu (rođ. 1944.).

Ako on nekome iz bilo kojih razloga ne bude sklon, tvrde moji sugovornici iz Crkve, taj sigurno neće doći ni do Rima (tj. Vatikana), a kamoli do samoga pape Franje.

I već na toj razini postoje stanovite kontroverzije koje ovu temu oko najavljenih imenovanja novih hrvatskih biskupa čine podosta intrigantnom.

Prije svega, papinski nuncij u Hrvatskoj (koji je na toj dužnosti od svibnja 2012.) Alessandro D'Errico vrlo je respektabilan čovjek Katoličke crkve. On je osoba posebnog povjerenja novog državnog tajnika Vatikana mons. Pietra Parolina - kojega je papa Franjo instalirao u jesen 2013., nakon što je umirovljen dotadašnji državni tajnik Tarcisio Bertone. Doznajem da taj novi državni tajnik pape Franje, mons. Pietro Pasolin, mnogo drži do D'Erricovih mišljenja i procjena, te da se njegovo (D'Erricovo) viđenje situacije u Hrvatskoj u Vatikanu uvažava kao apsolutno vjerodostojno.

Drugi je važan detalj da Alessandro D'Errico i hrvatski biskupi baš i nisu u nekim dobrim odnosima. To mi je potvrdilo nekoliko mojih sugovornika iz crkvenih struktura. Među njima se i danas, kao neka vrsta negativne anegdote, prepričava ružna epizoda koja se dogodila u Kninu na Dan pobjede i zahvalnosti, 5. kolovoza 2013. Nadbiskup D'Errico je toga dana predvodio misno slavlje u kninskoj crkvi Gospe Velikoga Krsnog Zavjeta, a šibenski biskup Ante Ivas - dakle upravo jedan od ove četvorice koji će ove godine biti umirovljeni – nije ga tom prigodom htio čak ni kurtoazno pozdraviti.

Svojevrstan je kuriozitet da je D'Errico u puno boljim i srdačnijim odnosima s nekim hrvatskim biskupima koji rade ili djeluju u Bosni i Hercegovini - npr. s Vinkom Puljićem, vrhbosanskim nadbiskupom - nego s biskupima koji su na službi ovdje, u Hrvatskoj. No, to se može objasniti i time što je punih pet godina prije nego što je došao u Hrvatsku obnašao dužnost apostolskog nuncija u Bosni i Hercegovini (a dvije godine potom bio je i nuncij u Crnoj Gori).

Mnogi važni ljudi Crkve u Hrvata ne vole D'Errica i puno mu toga zamjeraju. Kažu da je preambiciozan, da je u neku ruku karijerist, da se voli praviti važan, ali i da je previše prisan s ministricom vanjskih poslova Vesnom Pusić (kao i s nekim drugim članovima hrvatske Vlade); dapače, žale se da on Vesnu Pusić hvali više nego same hrvatske biskupe. Neke ljude u hrvatskoj Katoličkoj crkvi to iritira to više što politiku koju zastupa ova sadašnja Vlada, a u kojoj se nalaze i dužnosnici HNS-a, općenito smatraju nespojivom s kršćanskim moralom - tako da među njima još nije zaboravljen istup HNS-ovca Igora Kolmana koji je građansku inicijativu »U ime obitelji« nazvao »prljavim pokretom«.

Treća je bitna i nadasve vrlo osjetljiva činjenica to što kod najavljenih imenovanja novih biskupa osobito važnu ulogu više neće imati zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, kao što je to, u znatnoj mjeri, bilo u dosadašnjim slučajevima.

...

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 17:52