Božinović: Europa će se morati više angažirati na rješavanju sukoba u svom susjedstvu

Europa će se morati više angažirati na rješavanju konflikata i iznalaženju mirnih rješenja u svom susjedstvu, ocijenio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na tursko-sirijskoj granici gdje je u srijedu posjetio dva izbjeglička kampa u kojima je Turska primila dio od gotovo četiri milijuna sirijskih izbjeglica koji su pred vojnim sukobima pobjegli iz te zemlje.

"Europa će se u budućnosti morati više angažirati na rješenju konflikata, na iznalaženju mirovnih dogovora, jer vidjeli smo koliko je Europa izložena ako je njeno prvo susjedstvo... destabilizirano. Ukoliko ovdje nije situacija pod kontrolom onda u Europi možemo očekivati razne događaje kojima ne želimo svjedočiti", izjavio je Božinović hrvatskim novinarima na graničnom prijelazu iz Turske u Siriju kod grada Kilisa.

Božinović je ustvrdio da Europa mora iskoristiti snagu koju "realno ima", s obzirom da je ekonomski jedan od najrazvijenijih dijelova svijeta. "Europa ima i resurse, samo je pitanje kako se dogovora oko njihove uporabe i koliko je svim akterima u Europi na prvom mjestu europski a ne usko nacionalni cilj", ustvrdio je hrvatski ministar.

Nakon obilaska izbjegličkih kampova Božinović je ponovio da je Turska uložila veliki napor da se skoro četiri milijuna ljudi iz Sirije smjesti uzduž granice s Turskom.

Uz komforna kontejnerska i lošija šatorska naselja

"Kao što ste vidjeli logistička potpora je na vrlo visokoj razini. Tu su škole, vjerski objekti, različiti tečajevi se organiziraju i ljudima vrijeme na neki način prolaze, a djeca ne gube kada govorimo o školi. U ova dva kampa je rođeno u zadnjih nekoliko godina 5.000 i više djece koja su ovdje počela svoje djetinjstvo i to je činjenica koja duboko deprimira", rekao je Božinović.

Iako odaje priznanje Turskoj za organizaciju života u kontejnerskim kampovima koje je posjetio Božinović je ustvrdio da uvjeti u svima nisu jednaki jer osim kontejnerski postoje i šatorska naselja, u kojima su životni, ali i obrazovni te higijenski uvjeti na nižem nivou.

No, trajno rješenje je da se ljudi vrate svojim kućama, ističe Božinović, ističući kako se dana da će "prevladati razum i da će EU u perspektivi igrati jaču ulogu".

"Ukoliko Europa ne igra aktivnu jaku ulogu da se sprječavaju sukobi, onda ćemo se i u budućnosti susretati s ovakvim krizama, a to nikome nije u interesu", zaključio je Božinović.

Podsjetio je da Hrvatska pritom pomaže u granici svojih mogućnosti te da je u svoje društvo integrirala 152 izbjeglice.

'Ni jedno mjesto nije kao dom'

"Za nekoliko tjedana naša će misija iz MUP-a doći u Tursku i u kampovima odabrati još 100 ljudi koji će doći u Hrvatsku. Međutim važno je da u tom integracijskom naporu ne bude nekakvih krivih koraka, jer sve ono što se na kraju pokazalo kao neuspjeh integracijske politike u Europskoj uniji vratilo se kroz veoma radikalne događaje u recentnoj povijesti", kazao je Božinović.

U izjavi turskim medijima Božinović je podsjetio da je hrvatska u 90-tima ima milijun izbjeglica, uglavnom iz BiH, ali i Hrvatske. Kazao je da je vidio velike napore svih uključenih i veliku razinu humanosti, ali i zaključivši da bez obzira što Turska čini sve što može, ni jedno mjesto nije kao dom.

U oba izbjeglička kampa nedaleko Nizipa i Kilisa, u kojima u svakom živi po oko 4.000 ljudi Božinović je razgovarao s upravom i izbjeglicama, s djecom je zaigrao i odbojku te posjetio vrtiće i škole u kojima se, osim osnovnog obrazovanja izučavaju i razni zanati. U svemu sudjeluju sirijski i turski djelatnici, a svi stanovnici od 8 ujutro do 10 navečer mogu izaći van i raditi na poljima ili tvornicama.

Većina izbjeglica želi natrag u Siriju, ali nisu u mogućnosti

Većina sugovornika koji su, unatoč jezičnoj barijeri jer gotovo nitko ne govor engleski putem dva prevoditelja željeli razgovarati s hrvatskim novinarima, ustvrdili su da bi se željeli vratiti u Siriju, ali da se za to jednostavno nisu ostvareni uvjeti.

Svi sugovornici u kampovima su od pet pa čak do osam godina, tu su s obiteljima i dobivaju simboličnu pomoć, a država pokreće i program u kojem ih izdašnije pomaže kako bi napustili kampove.

Jedan sirijski mladić kazao je da u kampu uči turski i planira naći posao u tog zemlji koja ga je, kako je rekao, vrlo toplo primila.