KRIZA VLADE

BOŽU PETROVA ČEKA BRZA SMJENA HDZ-u je za takav potez dovoljno da tri ili četiri zastupnika ne dođu u Sabor...

Na fotografiji: Božo Petrov predsjednik hrvatskog sabora fotografira zastupnike Mosta
 Goran Mehkek / CROPIX

Hrvatska se našla u prilično unikatnoj ustavnopravnoj situaciji za koju je izvjesno da će potrajati sve do jeseni. De facto prvi put imamo manjinsku Vladu koja je održiva u kraćem periodu zahvaljujući podršci koju su HNS i IDS dali HDZ-u Andreja Plenkovića. Gleda li se Ustav, Zakon o Vladi i Poslovnik Hrvatskog sabora, iz doslovnog tumačenja propisa proizlazi da je situacija koja će se definirati do kraja idućeg tjedna (kako je najavljeno), održiva, ali ne na duge staze i još je upitna njezina ustavnost.

Ona znači da će Plenković i dalje biti premijer, a da će četiri (čak pet, ako prođe opoziv ministra financija Zdravka Marića) ministarstva umjesto ministara voditi državni tajnici. Takva Vlada može egzistirati jedno vrijeme, ali po mišljenju više osoba s političkim iskustvom i ustavnopravnim znanjem, ona nema legitimitet.

Legitimitet

Iz duha ukupnog ustavnopravnog poretka Plenković bi, da bi njegova nova Vlada imala legitimitet, trebao za nju tražiti i dobiti potvrdu većine svih zastupnika u Saboru.

Dakle, nakon što je smijenio četiri ministra iz kvote Mosta (na sjednici Vlade Vlahu Orepića, koji je vodio unutarnje poslove, Slavena Dobrovića zaduženog za okoliš i energetiku, Antu Šprlju, koji je vodio pravosuđe, a naknadno još i Ivana Kovačića zaduženog za upravu), Plenković je trebao Saboru poslati pismo u kojem zakonodavno tijelo obavještava o razrješenju četiri ministra i predlaže imenovanje novih. Tako je, uostalom, bilo i prilikom zadnje smjene (a ne ostavke) ministra kada je Zoran Milanović smijenio Slavka Linića. Milanović nije Linićevu smjenu slao na supotpis tadašnjem predsjedniku Sabora Josipu Leki, već je u Sabor poslao obavijest da je smijenio Linića i da za novog ministra financija predlaže Borisa Lalovca. Nakon što je Lalovac dobio potvrdu većine, Leko je kao predsjednik Sabora stavio svoj potpis na akt smjene jednog i imenovanja drugog. Taj je potpis deklaratorne prirode, samo potvrđuje odluku Sabora i nipošto ne znači da premijer bez suglasnosti šefa Sabora ne može smijeniti ministra.

Dakle, da je Plenković zatražio izglasavanje povjerenja novim ministrima, morao je imati osiguranu većinu u Saboru od minimalno 76 zastupnika. Ako bi se pri glasanju povjerenja pokazalo da tu većinu nema, tada bi preostali ministri postali članovi tehničke vlade i pokrenuli bi se mehanizmi formiranja nove vlade. Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović mogla bi Plenkovića imenovati mandatarom i on bi imao rok od mjesec dana u kojem bi morao skupiti većinu. Ako mu ne bi uspjelo, predsjednica bi tu mogućnost dala nekom drugom. Ne bi li se uspjela formirati nova Vlada u okvirima aktualnog saziva Sabora, imali bismo nove izbore.

Plenković, međutim, izbjegava ovu situaciju i izvodi manevar koji koristi sve nedorečenosti propisa koji definiraju ustroj i funkcioniranje vlasti. Time što ne predlaže nove ministre izbjegava prebrojavanje u Saboru i odgađa trenutak u kojem treba reći ima li Vlada legitimitet. No istovremeno, uz pomoć HNS-a i IDS-a, radi manevar kojim Most u potpunosti izbacuje iz vladajuće koalicije. Naime, uz njihovu podršku ima većinu svih zastupnika u Saboru i sigurnu smjenu aktualnog predsjednika Sabora, čelnika Mosta Bože Petrova. Kad detronizira Petrova, HDZ će na čelo Sabora imenovati Gordana Jandrokovića. HNS i IDS naglašavaju da u ovom drugom koraku neće pomagati HDZ-u i da neće glasati za Jandrokovićevo imenovanje. Poanta je, međutim, u tome što HDZ-u njihovi glasovi više nisu nužni. Predsjednika Sabora se ne bira po istom ključu po kojem se imenuju ili opozivaju ministri (potrebna je većina svih zastupnika, njih 76), nego se njega bira većinom svih zastupnika koji su prisutni u sabornici. Dakle, dovoljno je da tri ili četiri zastupnika koji iz političkih ili kakvih drugih razloga ne mogu ili ne žele dići ruku za Jandrokovića ne uđu u sabornicu dok bude glasanje i stvar je riješena.

Teorija

A što se tiče imenovanja novih ministara, HDZ i ovdje nalazi izlaz u onome što ne piše u zakonima. Naime, nijedan propis ne kaže da se nakon smjene ministra mora odmah predložiti novi niti se navode rokovi u kojima se to mora učiniti. Teoretski, kako je to rekao SDP-ov Arsen Bauk, Plenković može još četiri godine ostaviti državne tajnike da vode četiri ministarstva.

Postavlja se i pitanje glasanja nepovjerenja Zdravku Mariću i učinku manevra koji je najavio Božo Petrov da će najprije staviti na dnevni red Marića, a tek potom svoju smjenu. Učinak ovog postupka je isključivo politički i oporbene stranke, uključujući sada i Most, iz rasprave o Mariću zasigurno mogu požnjeti političke bodove koje će iskoristiti u kampanji za lokalne izbore. Ako SDP uspije skupiti 76 glasova za rušenje ministra Marića, to neće utjecati na realizaciju Plenkovićeve strategije održanja manjinske vlade. Ako, pak, ne skupe 76 potpisa i ne sruše Marića, time će predsjedniku HDZ-a i premijeru dati argument za tvrdnju kako ima većinu u Saboru.

Trebaju još samo jedan glas

Samo jedan potpis nedostajao je jučer HDZ-u da bi se na čelo Sabora mogao imenovati novi predsjednik Gordan Jandroković. Naime, prema informacijama iz HDZ-a, u subotu je za Jandrokovića potpis dalo 75 zastupnika. U HDZ-u su uvjereni da će do utorka dobiti i taj jedan nedostajući potpis.

Premda je premijer Andrej Plenković ovih dana boravio u Bruxellesu, 'posao' oko prikupljanja potpisa očito nije stao. Naime, jučer je, uz već ranije prikupljenih 79 potpisa za opoziv predsjednika Sabora Bože Petrova, što je već poslano u saborsku proceduru, pred završetkom bilo prikupljanje 76 potpisa za izbor Jandrokovića. To znači da su potpis uz 61 člana kluba zastupnika HDZ potpise dali i zastupnici nacionalnih manjina, HSLS-a, HDS-a, HDSSB-a te Čačićev reformist i zastupnik Bandićeve stranke. Navodno bi do utorka o davanju potpisa trebala odlučiti i Bruna Esih.

Jedan od onih koji bi mogao dati potpis je i nezavisni zastupnik Željko Glasnović koji nam je jučer rekao da će odlučiti do danas poslijepodne.

- Moram dobiti još neke informacije, primjerice o tome hoće li buduća koalicija biti stabilna i s kime se namjerava koalirati - rekao je Glasnović.

Također, HDZ možda može računati i na potpise zastupnika stranke Promijenimo Hrvatsku te Stranke Međugeneracijske solidarnosti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 12:01