Broj učenika s teškoćama u deset godina porasao za trećinu, u tri županije ih je najviše

Ove školske godine Hrvatska ima 1323 matične i 1067 područnih (malih) škola. Dok se broj matičnih u odnosu na prošlu godinu zadržao na sličnoj razini, broj pripojenih im područnih škola smanjio se za njih 17. Toliko je malih škola ugašeno u godinu dana. Prema novoj statistici koju je objavilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih u detaljnoj aplikaciji Školski e-Rudnik, u školskim je klupama ove godine 448.445 učenika u 544 općine i gradova, odnosno u više od 1500 mjesta.

Riječ je o 1669 učenika manje nego prošle školske godine. Podaci pokazuju da je broj učenika u razdoblju od 2013./2014. do ove školske godine pao za 12 posto, pa je u školama ukupno manje 60.762 učenika. Najviše učenika, gotovo trećinu, izgubila je Vukovarsko-srijemska županija, slijede Brodsko-posavska i Požeško-slavonska s po 30 posto manje đaka, a i ove godine jedino Grad Zagreb i Istarska županija imaju pozitivan trend, odnosno porast učenika od oko 2,5 posto.

Razredi s 13 učenika

U ukupnoj populaciji učenika njih 22 posto je u glavnom gradu Hrvatske, a najmanje ih je u Ličko-senjskoj županiji (0,91 posto), odnosno u Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj (oko 1,7 posto). Slijedom toga, Grad Zagreb ima najbrojnije razredne odjele, u prosjeku s po 21 učenikom (jedini koji prelazi brojku 20), dok ih je u Ličko-senjskoj prosječno 13. Hrvatski prosjek razrednog odjela stoga je 16,88 učenika.

U brdsko-planinskim područjima imamo 4897 učenika u 30 škola. Iako je riječ o gotovo istom broju škola kao prije deset godina, broj učenika u njima u istom je razdoblju pao za više od 2000. Zanimljivo, otoci su tom periodu "izgubili" samo oko 160 učenika, pa je u otočnim školama danas 10.450 učenika.

Školski e-Rudnik donosi najnovije podatke o broju učenika s teškoćama u razvoju. Njih je ove godine 31.894, znatno više dječaka (20.053) nego djevojčica (11.841), što je u ukupnoj populaciji 7 posto. Riječ je o padu broja učenika s teškoćama s obzirom na to da ih je lani, prema istom izvoru, bilo 36.039, odnosno oko osam posto populacije.

Kad je riječ o osnovnim školama, najmanji udio učenika s teškoćama je u prvim razredima (2,4 posto), u petim razredima njihov postotak raste na iznad 9 posto, a u sedmim i osmim razredima na 12. Broj učenika s teškoćama ponovo značajno pada u prvim razredima srednjih škola, gdje ih je 1,6 posto.

Porast teškoća

Najviši postotak učenika s teškoćama imaju Bjelovarsko-bilogorska županija (9,17 posto), Međimurska (8,93 posto) i Primorsko-goranska županija (8 posto), a najmanje ih je - oko 5 posto - u Šibensko-kninskoj, Ličko-senjskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Nešto iznad 7 posto učeničke populacije u Zagrebu ima teškoće, a riječ je o 7701 učeniku. U Splitsko-dalmatinskoj županiji ih je 2834, u Zagrebačkoj 2512, Primorsko-goranskoj 2356, Osječko-baranjskoj 2274, dok je u ostalim županijama manje od 1500 učenika s teškoćama.

Prije deset godina učenika s teškoćama bilo je 20.325, odnosno 4 posto populacije. Primjerice, u zagrebačkim školama bila je riječ o malo više od 4000 učenika.

Statistika Ministarstva pokazuje kako je u ovoj školskoj godini u prvim razredima ukupno 970 učenika s teškoćama, u drugima 1404, trećima 2240, četvrtima 2897, petima 3641, šestima 4331, a u sedmim razredima njihov broj raste na 4603, odnosno u osmom razredu na 4737. U prvim razredima srednjih škola imamo 680 učenika s teškoćama, u drugima i trećima njihov broj raste na oko 1700, a u završnom razredu srednje škole je 761 učenik s teškoćama.

Pad udjela učenika s teškoćama s 8 na 7 posto, prema mišljenju doc. dr. sc. Ljiljane Pintarić Mlinar s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, moguć je zbog ovogodišnjih brojnijih odgoda upisa, a upitna je, napominje, i statistička metodologija, s obzirom na učenike sa sumnjom na razvoj teškoća.

Bolja potpora

- Kad govorimo o većem udjelu muške djece u populaciji učenika s teškoćama, jedan od mogućih razloga jest sociološki, budući da se djevojčice odgaja drukčije, kasnije ih se dijagnosticira, pa je moguće da dolazi i do ‘maskiranja‘ jasnijih simptoma razvoja teškoća. S druge strane, uvjetno rečeno, postoji tendencija veće neurobiološke krhkosti vezane uz muški spol - objašnjava Ljiljana Pintarić Mlinar.

Kad je riječ o Bjelovarskoj, Međimurskoj i Primorskoj županiji, koje prednjače udjelom učenika s teškoćama, Pintarić Mlinar smatra da su upravo te tri županije među najrazvijenijima po broju raznovrsnijih oblika službi podrške.