BROJ ZAPOSLENIH U DRŽAVNOJ I JAVNOJ UPRAVI I DALJE RASTE Država dnevno zapošljava šest osoba

Broj zaposlenih u državnoj i javnoj upravi i dalje raste, pa je tako, prema podacima Ministarstva uprave, na kraju prošle godine ukupno bilo zaposleno 232.087 ljudi, što je njih 2405 više nego na kraju 2018., a najveće povećanje odnosi se na zdravstvo (1210) te školstvo i znanost (1054).

To znači da je država dnevno u prosjeku zapošljavala šest novih osoba.

Oružane snage

Ako tom broju pribrojimo zaposlenike koji istodobno rade u dva ili više resora, kojih je 2262 te ih je 87 više nego krajem 2018., zatim zaposlenike domova za starije i nemoćne osobe, kojih je na kraju 2019. bilo 3628, te zaposlenike Ministarstva obrane i pripadnike Oružanih snaga, kojih je oko 17.000, onda se ukupna brojka zaposlenih u državnom i javnom sektoru penje na gotovo 255.000 zaposlenih.

Iako je u državnim tijelima 473 zaposlenika manje nego prije godinu dana, pa bi se moglo zaključiti da je napokon smanjen broj u državnoj upravi, to baš i nije tako s obzirom na to da su se ukidanjem nekih agencija, zavoda i uprava njihovi zaposlenici samo premjestili u drugo tijelo.

Tako je u samim ministarstvima čak 665 ljudi manje, a u državnim upravnim organizacijama 642, no istodobno se za 1483 ljudi povećao broj zaposlenih u središnjim državnim uredima, a za 27 u ostalim državnim tijelima. Stručne službe i uredi Vlade zapošljavaju 24 zaposlenika manje, a pravosudna tijela sedam.

- Preraspodjela zaposlenih između ministarstava i središnjih državnih ureda uglavnom se odnosi na ustrojavanje Državnog inspektorata, u koji su raspoređeni službenici koji su bili zaposleni na inspekcijskim poslovima u ministarstvima. Državni inspektorat je osnovan kao središnji državni ured - pojašnjavaju u Ministarstvu uprave.

U uredima državne uprave u županijama čak je 645 ljudi manje nego što ih je bilo 2018. Riječ je, zapravo, o jedinom stvarnom smanjenju broja zaposlenih koje se dogodilo nakon što su uredi državne uprave ukinuti i pripojeni županijama, a više od 600 ljudi je uz otpremnine, koje su u prosincu prošle godine iznosile ukupno 96,8 milijuna kuna, otišlo u mirovinu.

Tako su na kraju prošle godine državna tijela zapošljavala 34.870 ljudi, od toga najviše ministarstva, 17.315, a potom pravosudna tijela, gdje je više od 10.000 ljudi.

S druge strane, Ministarstvo unutarnjih poslova, koje se posebno vodi i ima 25.724 zaposlenih, bilježi povećanje od čak 872 ljudi. Na kraju 2019. tako ukupno imamo 20.388 policijskih službenika, što je 212 više nego godinu prije, ali i 660 ostalih djelatnika MUP-a, kojih je ukupno 5336.

Iznad prosjeka

Iako u Europskoj uniji postoji trend smanjenja broja policajaca u odnosu na broj stanovnika, u Hrvatskoj nije tako, pa smo i dalje četvrti u EU prema statistici Eurostata iz 2016. i imamo 490 policajaca na 100.000 stanovnika dok prosjek EU iznosi 318. Ta činjenica može se opravdati i ratom kroz koji smo prošli 90-ih, a u današnjoj situaciji čak 6500 hrvatskih policajaca čuva najdužu vanjsku granicu EU, onu između Hrvatske i BiH.

U MUP-u, pak, pojašnjavaju kako kod njih nema povećanog zapošljavanja jer je i dalje na snazi odredba 2 za 1, odnosno mogu zaposliti jednog čovjeka tek kada dvoje ljudi ode u mirovinu, a da se veća brojka kod ostalih djelatnika MUP-a odnosi na zaposlene koji su im stigli iz različitih ukinutih agencija i centra za razminiranje, koji su sada pripojeni MUP-u u okviru ravnateljstva civilne zaštite. Imali su, kažu, i zapošljavanja na određeno vrijeme zbog predsjedanja Vijećem EU, a kada je riječ o policajcima, godišnje ih se preko programa osposobljavanja regrutira oko 750.

I iz Ministarstva uprave pojašnjavaju kako se veći broj zaposlenih u MUP-u odnosi na preuzimanje 693 zaposlenika iz drugih tijela, zavoda i pravnih osoba, odnosno većinom iz Državne uprave za zaštitu i spašavanje i ukinutog Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost.

Egzodus u zdravstvu

U javnim službama na kraju 2019. bilo je zaposleno 171. 493 ljudi, što je njih 2006 više nego 2018., a najveći porast bilježi zdravstvo, i to za čak 1210 ljudi, pa ih je ukupno dosad zaposleno 68.135.

Ministar zdravstva Vili Beroš kaže da se jako pazi pri zapošljavanju nezdravstvenog osoblja, da se suglasnosti daju samo tamo gdje je nužno te da je većinom bila riječ o zapošljavanju zdravstvenog osoblja, odnosno liječnika, medicinskih sestara i tehničara. Znači li to da su katastrofične najave o egzodusu liječnika i sestara i kroničnom nedostatku medicinskog osoblja ipak bile pretjerane? Ministar odgovara kako je istina uvijek negdje u sredini, pa tako kronično nedostaje, primjerice, ginekologa i pedijatara u manjim sredinama.

- Kada vidite broj ukupno zaposlenih, on je daleko veći nego prije i to je činjenica, ali je jednako tako činjenica da u nekim sredinama i u nekim specijalizacijama liječnika nedostaje - pojašnjava Beroš te navodi primjer ginekologije u Zadru.

Premda podaci Ministarstva uprave pokazuju i da je broj zaposlenih u školstvu sa 65.631 u prosincu 2018. na kraju prošle godine narastao za 807, iz Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) taj podatak demantiraju, iako oba ministarstva brojke crpe iz COP-a. Tako u MZO-u tvrde da je u prosincu 2019. zaposlenih u osnovnim i srednjim školama bilo 68.988, što je za 31 manje nego u istom razdoblju 2018.

No, iako se brojke dvaju ministarstava razlikuju, pa nije moguće utvrditi što je točno, prema podacima Državnog zavoda za statistiku koje smo proučili, broj nastavnika i učitelja te stručnih suradnika od školske godine 2013./2014. do početka ove školske godine narastao je za gotovo 3000. Brojali smo samo učitelje i nastavnike u punom radnom vremenu i one koji bi se tako mogli pribrojiti. Istodobno, u tom šestogodišnjem razdoblju broj učenika u osnovnim i srednjim školama smanjen je za čak 48.109, odnosno za gotovo 10 posto, i to većinom u srednjim školama.

U socijalnoj skrbi zaposleno je 7269 ljudi, što je 137 više nego godinu prije, u kulturi je 49 manje zaposlenih, a u znanosti i visokom obrazovanju, prema podacima Ministarstva uprave, čak je 247 zaposlenih više.