MIGRACIJE

BRUTALNA ISTINA O DEMOGRAFSKOM SLOMU Stigli novi zapanjujući podaci Zavoda za statistiku o egzodusu Hrvata, u 5 godina ostali smo bez 2,4 % populacije

 
Ilustracija
 Bruno Konjevic / CROPIX

U razdoblju od samo pet godina, zahvaljujući odseljavanju, Hrvatska u 2018. bilježi 2,4 posto stanovništva manje nego 2013., a posebno je zabrinjavajuće što stanovništvo ne uspijevaju zadržati ni veliki gradovi - središta općina u kojima, usprkos doseljavanju novih ljudi, broj onih koji su odselili i dalje premašuje doseljenike.

Konkretnije, u posljednjih pet godina u Hrvatsku se doselilo nešto malo više od 88 tisuća stanovnika, ali ju je istovremeno napustilo 189 tisuća, a zahvaljujući enormnim stopama gubitka stanovništva u pojedinim ionako slabije naseljenim općinama, demografi strahuju od sve većih količina u potpunosti raseljenih prostora, na kojima će u budućnosti biti teško organizirati novi život.

Takvi primjeri su općine poput Civljana i Ervenika u Šibensko-kninskoj županiji koje su u pet godina izgubile 39,3, odnosno 37,8 posto stanovništva, što znači da je ovo područje u pet godina napustio svaki treći stanovnik.

Težak život

“Ove općine možda su u startu imale mali broj stanovnika, međutim uzevši u obzir na kojem se prostoru one nalaze, egzodus stanovništva ovdje za sobom ostavlja cijele dijelove Hrvatske koji su gotovo u potpunosti prazni. Za ono malo ljudi koji su ovdje ostali živjeti, život je izuzetno težak, da ne kažemo koliko je i skup s obzirom na to da ovdje nema javnog prijevoza, zdravstvene skrbi, trgovina i ostaloga”, napominje demograf Anđelko Akrap.

Kad je u pitanju statistika koja govori isključivo o doseljavanju iz odnosno iseljavanju u inozemstvo, ona pokazuje kako je u pet godina samo 96 gradova i općina zabilježilo rast broja stanovnika kao posljedicu doseljavanja dok njih 463 bilježi minus zbog emigracije, a u njih 42 odnosno 7,5 posto, stopa emigriranja bilježi se u dvoznamenkastim brojevima.

Statistika je još okrutnija i posebno govori u prilog centralizacije kad pogledamo statistiku koja uključuje unutarnju i vanjsku migraciju: u tom slučaju, dvoznamenkastu stopu pada broja stanovnika bilježi čak 137 gradova i općina, što znači da se s manjkom stanovnika zbog migracije unutar Hrvatske te u inozemstvo susrela svaka četvrta jedinica lokalne samouprave.

Usprkos predrasudama kako se emigracija obično događa u manjim mjestima, statistika Državnog zavoda pokazuje i kako problem imaju i veliki gradovi - središta županija.

Odlazak mladih

Recimo, gledamo li samo podatak o migracijama prema ili iz inozemstva, od 20 gradova broj doseljenika premašio je iseljenike samo u njih tri, Dubrovniku, Puli i Splitu, no kad se u brojku uključi i statistika o unutarnjim migracijama stanovnika, pozitivnu stopu imaju samo Dubrovnik sa 1,5 te Zagreb sa 0,3 posto.

“Podaci o velikim gradovima najbolje nam pokazuju kako Hrvatska nema nikakvu strategiju razvoja u prostoru te kako se život u našoj zemlji uglavnom koncentrira oko dva do tri velika grada. Nažalost, da nam prijeti takva slika poznato nam je najmanje posljednjih 70 godina, no usprkos svijesti da je zaustavljanje demografskog pada jedan kompliciran, dugoročni proces, nitko se njime nije odvažio pozabaviti”, smatra Anđelko Akrap, napominjući kako je iseljavanje na razini zemlje od 2,4 posto u pet godina - katastrofa.

Posebno je problematična, nastavlja, činjenica da zemlju uglavnom napušta mlađe stanovništvo bez kojeg nema daljnjeg razvoja.

Prema tumačenju geografa Nenada Pokosa, novoobjavljena statistika Državnog zavoda ukazuje kako je 75,5 posto teritorijalnih jedinica Hrvatske u periodu od pet godina zabilježilo negativnu migracijsku bilancu (dakle, uključujući vanjsku i unutarnju migraciju).

Sali bilježe rast

“Po relativnom gubitku prednjače neke teritorijalne jedinice gdje su Srbi činili većinsko ili relativno brojno stanovništvo te gdje su brojni stanovnici brisani iz baze zbog fiktivno prijavljenog prebivališta ili su se stvarno odselili u druge države, ponajprije u Srbiju te Bosnu i Hercegovinu. Takve teritorijalne jedinice su, primjerice, Gračac, s najvećom stopom negativne migracijske bilance u Hrvatskoj u tom razdoblju, slijedi Donji Lapac, Dvor, Ervenik, Krnjak, Vrhovine i slično. S druge strane su teritorijalne jedinice u istočnoj Hrvatskoj koja od ulaska u Europsku uniju bilježi najveće stope emigracije pa se tako po negativnoj migracijskoj bilanci na drugom mjestu u cijeloj Hrvatskoj nalazi općina Tovarnik s gubitkom od 22,8 posto stanovnika u odnosu na broj iz 2011. godine”, zaključuje Pokos.

Zanimljiva je i statistika koja govori o gradovima i općinama s najvećim rastom stanovnika, s obzirom na to da se ona donekle preklapa s imenima gradova i općina koji daju najviše naknade za novorođenu djecu.

Recimo, općina Sali na Dugom otoku ima rast broja stanovnika od 16 posto te istovremeno daje po 60 tisuća kuna svakoj obitelji koja dobije dijete, Vis ima rast broja stanovnika od 6,5 posto i populacijsku politiku prema kojoj za treće dijete daje preko 60 tisuća kuna, a općina Vir bilježi rast broja stanovnika od 14,2 posto.

I u njoj je populacijska politika izdašna, pa tako općina daje 7500 kuna za prvo dijete.

MIGRACIJE U PERIODU OD 2013. DO 2018. GODINE

Pet gradova koji bilježe najveći pad stanovništva zbog iseljavanja u inozemstvo:

1. Hrv. Kostajnica (Sisačko-moslavačka) -17,8%

2. Knin (Šibenko-kninska) -16,5%

3. Županja (Vukovarsko-srijemska) -12,5%

4. Pakrac (Požeško-slavonska) -11,8%

5. Glina (Sisačko-moslavačka) -11,6%

Pet općina s više od 1000 stanovnika koje bilježe najveći pad stanovništva zbog iseljavanja u inozemstvo:

1. Biskupija (Šibensko-kninska) -29,3%

2. Gračac (Zadarska) -25,8%

3. Donji Lapac (Ličko-senjska) -22,5%

4. Dvor (Sisačko-moslavačka) -20,9%

5. Donji Kukuruzari (Sisačko-moslavačka) -20,5%

Pet gradova koji bilježe najveći rast stanovništva:

1. Novalja (Ličko-senjska) +9,3%

2. Vis (Splitsko-dalmatinska) +6,1%

3. Novigrad (Istarska) +5%

4. Nin (Zadarska) +4,6%

5. Stari Grad (Splitsko-dalmatinska) +4,4%

Pet općina s više od 1000 stanovnika koje bilježe najveći rast stanovništva:

1. Šolta (Splitsko-dalmatinska) +23,3%

2. Sali (Zadarska) +16%

3. Vir (Zadarska) +14,2%

4. Dobrinj (Primorsko-goranska) +13,2%

5. Podstrana (Splitsko-dalmatinska) +12,7%

Izvor: Državni zavod za statistiku, vlastiti izračun

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. prosinac 2024 22:03