NOVI ZAKON O PLAĆAMA

BRUXELLES IM UKRAO BOŽIĆ? Vlada reže plaće za 65 tisuća službenika

 Željko Hajdinjak / CROPIX

Službenici u državnim tijelima, carinici, poreznici, policajci, pravosudni policajci, inspektori, sveukupno oko 65 tisuća zaposlenih službenika, ali i namještenika u državnim službama ostat će bez dodatka na staž od 0,5 posto godišnje, piše Novi list.

Predlaže se to novim zakonom o plaćama državnih službenika i namještenika. Izradilo ga je ministarstvo gospodarstva koje je i otvorilo razgovore sa sindikatima o tom dokumentu čija će primjena većini zaposlenih u državnim službama stanjiti mjesečna primanja. Ne samo zbog ukidanja dodatka za minuli rad već i novog sustava platnih razreda u koje će se službenike smjestiti temeljem godina radnog staža, ne uvažavajući pritom dodatke od 4, 8 i 10 posto na koje imaju pravo službenici s 20 i više godina radnog staža. Istodobno, izgubljeno će teško nadoknaditi napredovanjem koje ovisi o godišnjim ocjenama službenika.

Zakonom se, pritom, ograničavaju dodaci na posebne uvjete rada, ali i kolektivno pregovaranje. Naime, propisuje se da državni i policijski službenici i namještenici koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada imaju pravo na dodatak na osnovnu plaću u visini do 20 posto, što je i iznos na koji se ograničavaju i dodaci za one koji rade na 'pojedinim vrstama poslova od posebnog interesa za državnu službu'. Istodobno se propisuje da se kolektivnim ugovorom mogu urediti uvećanja osnovne plaće za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanima, zakonom utvrđenim neradnim danima, kao i dodaci za smjenski rad, dvokratni rad i rad u turnusu.

Jedini službenici koje novi sustav plaća ne bi trebao šibnuti po džepu, prema zakonskom prijedlogu, su policajci koji bi i s donošenjem novog zakona trebali zadržati postojeća prava i platni sustav.

Pravosudni policajci, pak, izgubit će puno. Naime, izračunali su da svaki pravosudni policajac s novim zakonom gubi minimalno 15 do 20 posto plaće.

Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika jedna je od reformskih mjera na koje se, ne samo ova Vlada, obvezala Europskoj komisiji (EK). Naime, na tom dokumentu počelo se raditi još u vrijeme SDP-ove koalicijske Vlade koja je izradila nekoliko varijanti tog dokumenta, no dalje od toga nije išla. Aktualna Vlada, čini se, želi što prije zakon donijeti, odnosno makar ga potvrditi na sjednici Vlade kako bi EK uvjerila da poštuje Europski semestar i provodi reforme koje si je zadala Nacionalnim planom reformi. Sam zakon Sabor ne može donijeti prije iduće godine s obzirom da do sredine siječnja iduće godine ne zasjeda.

Državni službenici i prema sadašnjim propisima imaju godišnje ocjenjivanje rada. No, u budućnosti će se 'sustav ocjene radne učinkovitosti' temeljiti na utvrđivanju ciljanih rezultata za pojedino radno mjesto. Kao i do sada ocjenjivanje će se provoditi godišnje i iskazivat će se ocjenama 'izuzetan', 'primjeran', 'uspješan', 'zadovoljava', 'ne zadovoljava'.

Kako bi se rukovoditelje prisililo da izbjegavaju praksu u kojoj su svi 'izuzetni' i 'primjereni', uvode se ograničenja na broj osoba koje mogu biti ocijenjene najboljim ocjenama. Tako će ocjenu 'izuzetan' moći dobiti najviše osam posto službenika, a 'primjeren' 17 posto službenika i namještenika, odnosno najbolje ocjene može dobiti četvrtina zaposlenih.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 01:52