Bruxelles zabrinut: Zašto sve manje Hrvata želi u EU?

BRUXELLES - Ostavka Damira Polančeca s pozicije potpredsjednika Vlade i ukidanje imuniteta bivšem ministru obrane Rončeviću u Europskom se parlamentu shvaća kao dokaz političke odlučnosti Hrvatske da se slučajevi sumnje u korupciju procesuiraju na transparentan način.

Stoji to u nacrtu prijedloga rezolucije Europskog parlamenta koji je jučer u Bruxellesu predstavio Hannes Swoboda, izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku.

U ovom nacrtu se također pozdravlja odlučnost predsjednice hrvatske vlade Jadranke Kosor, koja je od dolaska na čelo Vlade privržena reformama potrebnima za članstvo u EU, uključujući gospodarske reforme i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.

U dokumentu se pozdravljaju dodatni napori premijerke Kosor i Vlade za borbu protiv korupcije u tvrtkama pod državnim vlasništvom. Parlament navodi da “više treba učiniti u jačanju kulture odgovornosti za korupciju u koju su uključeni političari”.

Javne nabave pod povećalom

Europski parlament traži nastavak reforme pravosuđa i javne administracije, borbu protiv korupcije, povratak izbjeglica i rješenje pitanja pristupa Haaškog suda svim dokumentima.

Također se traže dodatni napori i za zaključenje procesa restrukturiranja brodogradilišta. Javne nabave se i ovdje spominju kao glavni izvor korupcije u Hrvatskoj.

I u ovom dokumentu se navodi da bi Hrvatska trebala završiti pristupne pregovore do sredine 2010. godine. Ipak, u dokumentu koji je pripremio Hannes Swoboda izražava se i zabrinutost zbog nedostatka entuzijazma među hrvatskim građanima za članstvo u EU, iako postoji šira potpora među političkim strankama.

Kao dokaz tome spominju se rezultati anketa prema kojima samo jedna trećina građana članstvo u EU vidi korisnim. Zato Europski parlament želi ohrabriti hrvatske vlasti i civilno društvo da iniciraju više javnih rasprava o članstvu u EU.

Ipak, tijekom rasprave o ovom izvješću neki zastupnici iz Slovenije su se protivili spominjanju datu

ma za završetak pregovora s Hrvatskom. Neki slovenski zastupnici postaju zabrinuti zbog povratka srpskih izbjeglica u Hrvatsku. Slovenski zastupnici pokušavaju među uvjete za ulazak Hrvatske u EU sada postaviti i pitanje sukcesije.

Upozorenje Slovencima

U EU su zabrinuti da bi Slovenija, sada kada više ne može blokirati Hrvatsku zbog graničnih problema, mogla pokušati odugovlačiti proces nekim drugim argumentima.

Zato su neki zastupnici Europskog parlamenta, poput njemačke zastupnice Doris Pack, upozorili slovenske kolege da se sjete kako je Slovenija ušla u EU, bez riješene sukcesije i s graničnim problemima.

Ipak, Europski parlament ima ogromnu većinu koja podržava skori ulazak Hrvatske u EU bez dodatnih uvjeta. Ulazak Hrvatske u EU parlamentarci također vide i kao važan čin za cijelu regiju Zapadnog Balkana.