Budući guverner Boris Vujčić: Hoće li se oduprijeti pritiscima Vlade da počne tiskati novac?

ZAGREB - Premijer Zoran Milanović potvrdio je da će Vlada mandat za novog guvernera HNB-a dati dosadašnjem zamjeniku guvernera Borisu Vujčiću. U intervjuu za Media Servis, Milanović je istakao kako ne očekuje značajnije promjene u politici koju vodi središnja banka, te da u Vujčiću gleda dobro rješenje za razdoblje koje će obilježiti najprije ulazak Hrvatske u EU, a potom i u zonu eura.

Smireno tržište

Odlazak Željka Rohatinskog s mjesta prvoga čovjeka središnje banke nakon 12 godina tržišta su primila smireno. Kuna je na današnoj tečajnici samo neznanto slabija nego jučer, zbivanja na Zagrebačkoj burzi jučer se nisu zamjetnije razlikovala od onih ranijih dana, a i prodaja trezorskih zapisa Ministarstva financija prošla je kao da se ništa ne događa. Ukratko, tržišni sudionici u skoroj promjeni na čelu središnje banke očito gledaju samo kadrovsku promjenu, dok neku značajniju promjenu monetarne politike ne očekuju. To nam je jučer potvrdilo i nekoliko sugovornika iz financijskog sektora, koji podsjećaju da je sam Rohatinski svojedobno 'delegirao' Vujčića kao svog nasljednika.

Jutarnji ekskluzivno: Boris Vujčić bit će novi šef HNB-a! 'Sada je za ovaj posao bolji od Rohatinskog'

- Uvjeren sam da nas čeka kontinuitet dosadašnje monetarne politike. To je, uostalom, i naša obveza na putu uvođenja eura. Štoviše, mislim da će novi guverner još više poraditi na ispunjavanju kriterija iz Maastrichta, budući da je poznat kao zagovonik uvođenja eura, a to onda znači i očuvanje stabilnosti tečaja i cijena, ali i poticanje Vlade da obavi svoj dio posla, odnosno da smanji proračunski manjak i zaustavi rast javnoga duga - kaže jedan naš sugovornik iz bankarskih krugova.

S njegovim se stavom slažu i drugi stručnjaci iz svijeta financija, koji ističu da bi novi šef središnje banke s Milanovićem mogao bolje surađivati od Rohatinskoga već i zbog činjenice da je dobar s premijerom. Rohatinski je tu bio u slabijoj poziciji jer je i sadašnju, i bivše Vlade, često prozivao da nedovoljno rade na izlasku zemlje iz krize, što se povremeno pretvaralo u sukobe s najmoćnijim ljudima hrvatskog poliitčkog esablišmenta. Posljednjih je godina, uostalom, često i koketirao s politikom, pa se čak najavljivao i njegov angažman na parlamentarnim izborima krajem prošle godine.

Pokazivanje mišića

- U tome, kao i u sukobu ega, vjerojatno treba i tražiti razloge Milanovićeve odluke da mu ne ponudi novi mandat u HNB-u. I njegovu nedavnu poruku Milanoviću kako je spreman ostati u HNB-u ako Vlada ocijeni da s HNB-om može surađivati u Vladi je vjerojatno shvaćena kao svojevrsno pokazivanje mišića, a to onda tako završi - kaže naš sugovornik iz financijskih krugova.

Velika zaduženost

Milanović s Vujčićem sličnih problema ne bi trebao imati. Naime, Vujčić dosad nije pokazivao političke ambicije: najdalje što je u politici otišao, to je činjenica da je bio zamjenik glavnog pregovarača s EU-om Vladimirom Drobnjakom i pregovarač u nekoliko važnih poglavlja pravne stečevine Unije, posebno u onom koji se bavi eurom. Kako je domaćoj i međunarodnoj javnosti poznat njegov stav o potrebi što bržeg uvođenja eura nakon što Hrvatska uđe u EU, s veoma velikom sigurnošću može se govoriti o tome da se dosadašnja monetarna politika neće značajnije mijenjati. U uvjetima velike zaduženosti i posvemašnje eurizacije, svako igranje s tečajem moglo bi biti fatalno, a jasno je da ne bi naišlo ni na odobravanje Bruxellesa i Frankfurta.

Od nove garniture u HNB-u stručnjaci očekuju i da potakne oporavak hrvatskoga gospodarstva.

Ipak, glavni impuls tome morat će, kaže Ante Babić, neovisni ekonomist, doći od Vlade, odnosno od fiskalne politike, od koje se očekuje da smanji proračunski manjak, koji je u ovoj godini planiran na 3,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), kao i da zaustavi rast javnoga duga, koji iznosi oko 46 posto BDP-a, a s izdanim državnim jamstvima penje se do maaatrichtske brojke od 60 posto BDP-a.

Brži oporavak

Nadalje, iako nitko ne zaziva slabljenje kune, Babić očekuje da Hrvatska ne ponovi grešku iz sredine prošlog desteljeća, kada je kuna, u uvjetima velikog priljeva stranih ulaganja, znala ojačati do razine od 7,2 kune za euro.

Znatniji priljev kapitala Hrvatsku očekuje i sljedeće godine, kada ulazi u EU, pa bi HNB tu trebala poraditi na zaustavljanju jačanja tečaja, što bi koristilo izvoznicima.

- To bi bio možda i najbolji doprinos monetarne politike bržem oporavku - zaključuje Babić.

Drugim riječima, pred Hrvatskom je, čini se, razdoblje nastavka dosadašnje monetarne politike, s tom razlikom što će je obilježiti ubrzanje priprema za uvođenje eura i bolja suradnja s fiskalnom politikom.