KONFERENCIJA SLOBODNE DALMACIJE

BUDUĆNOST NAUTIČKOG TURIZMA Broj turista i prihodi rastu, ali ključno pitanje sad su koncesije

 CROPIX

Slobodna Dalmacija, čiji je izdavač Hanza Medija, je u novom Adrisovom hotelu Grand Park u Rovinju u ponedjeljak organizirala konferenciju o budućnosti nautičkog turizma u Hrvatskoj. Pokrovitelji događaja su Hrvatska turistička zajednica i Adriatic Croatia International Club (ACI), a prisustvovali su mu Oleg Butković, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, Gari Cappelli, ministar turizma, direktori brojnih ACI-jevih marina, vlasnici turističkih agencija…

- Budućnost nautičkog turizma u Hrvatskoj je tema koja se prirodno veže uz ime i poslovnu strategiju Slobodne Dalmacije i svih njenih izdanja – od Otvorenog mora, preko Dubrovačkog vjesnika, Makarske kronike, Šibenskog lista, portala Zadarski.hr, pa do časopisa Max Fishing.

- S flotom većom od četiri tisuće plovila u čarteru, s više od 140 luka nautičkog turizma, 17 tisuća vezova, više od milijun putnika na kruzerima u prošloj godini, Hrvatska je nautička velesila i jedna od najznačajnijih nautičkih destinacija ne sam na Mediteranu, nego i diljem svijeta – kazao je Jadran Kapor, glavni urednik Slobodne Dalmacije, koji je otvorio konferenciju, te je nastavio:

- Ovogodišnju rezultati tek će se zbrajati, a lani smo dosegli 857 milijuna kuna prihoda u lukama nautičkog turizma (no to nije jedini prihod kojeg nautika generira), pri čemu je prosječna potrošnja gosta na čarter-plovilima iznosila 183 eura dnevno ili dvostruko više od prosječne potrošnje hrvatskog turista. Za sada je u ovom turističkom segmentu, objavili smo prošlog četvrtka, ostvaren rast noćenja od tri posto.

Jadran Kapor je istaknuo da s trećom najdužom obalnom crtom na Mediteranu (7.368 kilometara, jedino Grčka i Italija imaju dulju), te sa 79 otoka, 525 otočića i 642 hridi, Hrvatska sasvim sigurno ima još sasvim dovoljno potencijala da značajno uveća rast u nautičkom turizmu.

- Dovoljno bi bilo izjednačiti oporezivanje kopnenih i nautičkih turista, kao što to ovih dana nastoje napraviti naši susjedi u Italiji. Pomoglo bi i kad bismo ubrzali donošenje Zakona o pomorskom dobru.

- S druge strane, već i sadašnju promet predstavlja ne samo sigurnosni, nego i ekološki, pa ako hoćete i društveni izazov jer je sve više destinacija ljeti pretrpano desantima s brodova na kružnim putovanjima – kazao je glavni urednik Slobodne Dalmacije i prisutnima na konferenciji zaželio mirno more i burnu, ali korisnu raspravu.

Uvodno predavanje na temu projekcije razvoja ACI-ja kao nositelja razvoja nautičkog turizma u Hrvatskoj, održao je Kristian Pavić, predsjednik Uprave te velike državne kompanije. Od ukupno 17 tisuća vezove u Hrvatskoj, u ACI-jevim marinama je više od 5800. Kroz njihove marine godišnje prođe preko 700 tisuća nautičara… Njihovi gosti imaju mogućnost rezerviranja veza putem mobilne aplikacije, povoljnog transporta, mogućnost punjenja svojih električnih automobila, zbog čega je Cres na ruti Tesla relija…

Mnogo novosti očekuje ACI-jeve marine.

- Danas je pokrenuta rekonstrukcija splitske marine, odnosno izgradnja charter naselja za smještaj charter firmi, a radi se o jednoj od najpoznatijih i najjačih lokacija u Hrvatskoj odakle brodove kreću na svoje đite. No, pitanje koncesija je ono što je pitanje naše budućnosti, i ne samo za nas, već i za naše kolege. Da bi mogli pratiti trendove koje nautičari traže, potrebno je osigurati mogućnost ulaganja. Sukladno postojećem Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, kompletnu imovinu moramo amortizirati tijekom trajanja koncesije, što je relativno kratko vrijeme, i bilo koja investicija u ovom momentu neće pokazati svoju isplativost. Ovim putem apeliram na sve dionike da doprinesu da se donese novi Zakon o pomorskom dobru i da se isto tako riješi pitanje koncesija, jer to je pitanje budućnosti. U ovom trenutku imamo status ovlaštenika koncesije za izgradnju marina u Novalji i u Malom Lošinju. To nam omogućava da budemo aktivni dionici ishođenja lokacijske dozove, no dalje je pitanje hoćemo li mi biti koncesionari – rekao je Kristijan Pavić.

U panel diskusiji, koju su moderirali Barbara Ban i Duško Ćurlić, sudjelovali su Saša Popovac, voditelj Odjela za istraživanje tržišta Hrvatske turističke zajednice, Sean Lisjak, predsjednik Udruženja marina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Mate Perišić, direktor Plovputa, Šime Ježina, ravnatelj Nacionalnog parka Kornati, Ana Kučić, gradonačelnica Malog Lošinja, Robert Škifić, ravnatelj Lučke uprave Zadar. Također je puštena snimljena izjava o utjecaju kruzerskog turizma na kvalitetu života i turističke destinacije, koju je dao Mato Franković, gradonačelnik Dubrovnika.

Barbaru Ban je zanimao kako je Zadar postao najbolja kruzerska luka u svijetu u 2019. godini.

- Projekt zadarske luke traje već 10 godina, a investicija od 200 milijuna eura se završava ove godine. Ono što nam je bilo najjači adut za dobivanje te nagrade je što smo ove godine pustili u funkciju putnički terminal čija jedna trećina pripada kruzer biznisu, a jedna trećina za trajektni prijevoz domaćih putnika. Naša luka je direktno spojena na autocestu, te smo pet kilometara udaljeni od zračne luke…– rekao je Robert Škifić.

Moderatorica je upitala Seana Lisjaka treba li mijenjati zakonsku regulativu kada pričamo o budućnosti nautičkog turizma i njegovog razvoja, kao i Zakona o pomorskom dobru.

- Kao udruženje smo izuzeto ponosni da je nautika dobila na značaju. Uvijek se treba prilagođavati trendu i tržištu. Zakonu nisu loši, ali ih treba dorađivati i dopunjavati radi omogućavanja podizanja kvalitete i dodavanja novih sadržaja koji će privući turiste. Pravila igre za marine se mogu iščitati u Zakonu o pomorskom dobru, te u Zakonu o koncesijama. Sadašnjih koncesionarima za 15-ak godina ističu koncesije i po sadašnjim zakonima, te naputcima EU proizlazi da nećemo imati mogućnost nastavka koncesijskog razdoblja, nego ćemo morati ići na javne natječaje. To daje nesigurnost koncesionarima i potencijalnim investitorima. Da imaju jasnije definiranu situaciju o tome što nakon isteka koncesije, puno lakše bi se odlučivali na veća ulaganja – objasnio je predsjednik Udruženja marina.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. studeni 2024 12:56