OTVORENO O OBNOVI

Čačić: Nisam čuo da je ikad itko postupio po dokumentaciji koju sam predao DORH-u, a bilo je svega

‘Očito se temelji nisu radili adekvatno, nije se ugrađivala armatura, sad čujemo da je bilo i korupcije‘, kaže Peđa Grbin
Otvoreno, 12.1.2021.
 Hrt Screenshot

U HRT-ovoj emisiji 'Otvoreno' govorilo se o obnovi potresom stradale Banije te kako osigurati da se ona provede brzo i učinkovito.

Gostovali su ministar graditeljstva Darko Horvat, šef SDP-a Peđa Grbin, varaždinski župan Radimir Čačić, sisačko-moslavački župan Ivo Žinić i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Nikola Mažar.

Grbin: Na što se odnosi članak 130 Zakona o gradnji?

Peđa Grbin je odgovorio na pitanje je li obnova poslije rata bila manjkava.

- Pogledali smo izvješća pučkih pravobranitelja i on je svake godine obavještavao Sabor o problemima u obnovi. Evidentno taj problem postoji i sada je eskalirao. Dio kuća je srušen. Naša želja nije samo otkrivanje krivaca. To je posao DORH-a. Ono što mi želimo je da proučimo kako je sustav tada odgovorio na obnovu, koje su greške bile i kako da ih izbjegnemo. Kuće su se vraćale samo u prvobitno stanje. U Zakonu u obnovi Zagreba ide se korak dalje, za promjenom konstrukcijskih elemenata. Mi smo sugerirali i da se to digne na nadstandard jer je to svakako potrebno. Pitam ministra: s terena nisu sigurni na što se odnosi članak 130. Zakona o gradnji, da se objekti mogu vratiti u prvobitno stanje bez ishođenja građevinske dozvole. Odgovori nam trebaju što prije. U Zagrebu imamo ozbiljan problem, potres je bio prije 10 mjeseci, a ozbiljna obnova još nije počela..., kaže Grbin.

Ivo Žinić je upitan o poslijeratnoj obnovi i primjedbama na nju.

- Obnovljeno je 156.000 kuća po raznim modelima. Treba bolje poznavati cijelu problematiku poslijeratne obnove. Od početka imamo procjenu ratne štete. Bilo je šest kategorija, prve tri su dobivale novce i ljudi su sami obnavljali. Samo šesta kategorija su obnavljane kuće od početka, iz temelja. Bilo je primjedbi. Kad gradite na 25.000 objekata s puno aktera, uvijek postoje primjedbe. Apsolutno se s njima postupalo, otklanjali smo nedostatke. Sada u novim objektima ima uvijek nekih nedostataka. I sada smatram da RH u godinu dana sigurno ne može to izgraditi kao tada. Naravno da je bilo propusta i problema. Tu se radi o pravilima koja su bila definirana, ljudi nisu bili zadovoljni. Temelji i zidovi izgrađeni prije rata nisu bili kvalitetni, ljudi su samostalno radili kuće po desetak godina... Ako postoji koruptivni dio u obnovi, volio bih da se to istraži i pozivam sve službe da dođu na teren, ali svaka od 25.000 kuća je priča za sebe. U Zagrebu nije bila obnova, a mnoge su kuće srušene. Ne radi se ovdje o propustima u obnovi. Većina kuća u obnovi su bolje nego prije rata, rekao je Žinić.

Čačić: 'Bilo je svega, i korupcije i nekvalitetnog materijala...'

Odgovorio je i Radimir Čačić.

- Kad sam ja preuzeo Ministarstvo, zadržao sam kompletan tim. Bio je to prvorazredan tim, profesionalno i s točke poštenja. Vodio ga je Ljudevit Herceg. Ivo [Žinić] će potvrditi da se mi tad nismo upoznali. Na dnevnoj bazi sam tada razgovarao s pomoćnikom ministra koji je bio šef katedre za materijale na Građevinskom fakultetu. Prvorazredan čovjek. Nije bio stranački obojen. Tamo je bilo još nekoliko nestranačkih ljudi, a bilo je i stranačkih. Sustav je bio iznadprosječno kvalitetno postavljen, na razini onoga što bih ja sada napravio. 1995. se krenulo. Bilo je nereda i svega. Bio je to jedan strašan pothvat. Doneseni su propisi koji su 15-20% novi objekti, a i oni se rade na starom ili djelomično starom temelju. Bilo je svega, i korupcije i nekvalitetnog materijala... Ugrađivali su se neodgovarajući materijali, nije bilo željeza, kvalitetnog betona, agregata... Znate koje zgrade jedino u Skopju nisu pale? One koje su gradile hrvatske tvrtke. U takvim situacijama ima svašta, i nekvalitete i korupcije... Već 1996. je stvar stavljena pod kontrolu i sustav je bio čist. Dala su se uputstva za građenje, radili su izvođači s odgovornim šefom gradilišta. Iznad njega je nadzorni organ, a iznad njih regionalni nadzorni organ... Naravno, bilo je problema. Masa građevinara su bili nesposobni... Tisuće ljudi su tu radile. Kad sam ja došao, preuzeo sam autoceste. Dobio sam naznake da postoje neke sprege unutar ministarstva sa konzalting tvrtkama. Dao sam nalog da se ne dese igre privatnih sprega. Bila je to supruga od jednoga, itd. Dao sam nalog da se to ispita, da se izvještaj preda DORH-u. Neki ljudi su sami otišli, ne biste vjerovali. Nikad nisam čuo da je ikad itko postupio po toj dokumentaciji koja se predala DORH-u. Ja sam ugovorio i napravio 400 km autocesta..., rekao je Čačić.

Nadovezao se Grbin rekavši da je Čačićeva izjava baš i razlog zašto oporba želi da se osnuje istražno povjerenstvo.

- Očito se temelji nisu radili adekvatno, nije se ugrađivala armatura, sad čujemo da je bilo i korupcije... Istražno povjerenstvo nam je nužno. Drago mi je da je Čačić rekao da je masa dokumenata predana DORH-u pa ćemo znati gdje tražiti papire.

Horvat: 'SDP inzistira na povjerenstvu a onda prejudicira'

Ministar Horvat je nastavio:

- Inzistirati na povjerenstvu, a onda prejudicirati i spuštati se u struku o kojoj postoji malo znanja, to se događa u SDP-u već dugo vremena. Morate se vratiti u svoj klub i sami sa sobom zaključiti što želite. Onda možemo komunicirati. DORH je neke stvari već pokrenuo, izuzeta je dokumentacija i to ne u jednom slučaju i situacija na terenu se već zbiva i događa. 1995. godine i 2011. godine je zakonodavni okvir sinkroniziran sa standardima EU. Danas postavljati pitanja što se gradi s ili bez građevinske dozvole i tvrditi da službenik predsjednika SDP-a pita što da radi, on jako dobro zna koga mora pitati. Svi ti službenici znaju raditi svoj posao, kaže Horvat i dodaje:

- U svakom članku zakona jasno piše kada se ide u ishođenje građevinske dozvole.

- Da li se na obnovu koja će ojačati konstruktivne elemente građevine primjenjuje članak 130 Zakona o gradnji, upitao je Grbin, a Horvat ga je zatražio da kaže o čemu se u tom članku radi.

- Ja vas pitam zbog ljudi koji su na terenu. Mnogi žele pomoći odmah, zima je... Žele znati da li se članak 130 može primijeniti u slučaju gdje će građevinu obnoviti tako da ta konstrukcija može izdržati novi potres. Primjenjuje li se članak 130 ili se ide u ishođenje građevinske dozvole?, upitao je Grbin Horvata.

- Hrpa vaših amandmana je vezana na zaštićene najmoprimce. Niste se tada bavili time za što je potrebna dozvola, a ključni element obnove Zagreba je skraćivanje procedura...

- Banovinu i Grad Zagreb nećemo obnavljati isključivo po Zakonu o gradnji. Jasno smo rekli u što i kada se ide u proces ishođenja građevinske dozvole, kada se obnova radi bez potrebe toga..., odgovorio je Horvat na ponovno Grbinovo pitanje o članku 130.

Mažar: Svi podaci su dostavljeni krim-policiji

Nikola Mažar je govorio o dokumentaciji.

- U e-zapisu smo dostavili sve podatke u manje od 24 sata krim policiji. Drago mi je da iako za većinu podataka je bila obaveza da se čuvaju 5 godina, i danas nakon 25 godina smo u posjedu tih podataka i moći ćemo javnosti i svima dati odgovor na pitanja koja danas ovdje postavljamo. Početak i završetak obnove, izvoditelja radova, pregled, primopredaja, potpis vlasnika kuće... Sve je zabilježeno. G. Plenković je bio taj koji je prvi tražio da se sve provjeri. Nikom nije više u interesu nego Vladi RH da se ovo razjasni, rekao je Mažar.

Na pitanje zašto se ne objavi popis izvođača radova, Mažar odgovara:

- Ništa nije bilo tajno, mi smo dali sve podatke o 25.000 obnovljenih nekretnina na području SMŽ. Od tih 25.000 nekretnina imamo 5.600 kredita danih ljudima. Oni su sami obnavljali kuće. Bilo je i darovanje građevinskog materijala za 2300 obitelji, bilo je i samoobnove i novčane potpore za prve tri kategorije. Kad sve to uzmemo u obzir, doći će se do ključnih podataka. Kad se ustanove štete i kad se to upari s nekretninama obnovljenih poslije rata, moći ćemo imati činjenično stanje, a ne ići u politiku prije lokalnih izbora, kaže Mažar.

Grbin je istaknuo da nitko ne dovodi u pitanje samoobnovu i prve tri kategorije, već se u pitanje dovode 5. i 6. kategorija.

- Mažar je iznio ono što je potpuno netočno. Informacija koje vi vodite nisu takve prirode. To su javne informacije koje vi ne date medijima koji ih od vas traže. Mediji će pokrenuti postupak... Još jedan razlog zašto nam treba istražno povjerenstvo. Ako nemate što kriti, dostavite medijima ono što od vas traže. Ne kršite zakon ako to dostavite, ali kršite ako to ne činite, rekao je Grbin Mažaru.

- Odradili smo najbržu akciju u povijesti RH. Pitanje je izuzetno osjetljivo. Imamo izvoditelje radova, obilaze kuće koje su oni obnavljaju, utvrđuju da nijedna njihova kuća nije oštećena, a sada moraju brinuti hoće li doći na stup srama u ovom lovu na vještice, odgovorio mu je Mažar.

Čačić: 'Kad prestane priprema za izbore, počinje suština'

Ministar Horvat je odgovorio na pitanje koliko će ljudi još morati živjeti u kontejnerima.

- Koncept će sutra biti predstavljen na Vladi. Spremni smo, ako ne bude nekih nepredvidivih situacija, a na terenu se može dogoditi svašta... Ako sve bude išlo svojim tokom, u četvrtak sjednica Vlade, onda i Sabora, pa ćemo imati priliku prodiskutirati. Bit će sličan konceptom obnove u Zagrebu i susjednim županijama. Ne treba tu puno filozofije... Specifičnost koja će nas sada dočekati je to da smo morali konzultirati seizmologe i geologe jer je došlo do raznih efekata koji se nisu dogodili u Zagrebu, rekao je Horvat.

O modelu obnove za Baniju govorio je Radimir Čačić.

- Peđa je otvorio važno i dobro pitanje. Ja mogu garantirati da sasvim sigurno najkasnije do točke kad prestaje politička igra, sve ćete imati javno. Osobno garantiram. Kad prestane priprema za lokalne izbore, jer ovo je politikantstvo, a ne suština. Ja neću s HDZ-om u koaliciju, ali razumijem tko što igra. Država mora osigurati da obnova garantira da to nije povrat u prvobitno stanje, da konstruktivni odgovor mora biti na razini ovog što sad imamo, a to je donja granica 7. Predlažem pododbor u Saboru odmah koji neka vodi SDP-ov čovjek. Neka taj pododbor prati radove u obnovi i o tome izvještava Sabor. Stvari treba voditi profesionalno. Volonteri su dobrodošli, ali oni ne mogu biti kičma sustava. Mora biti u realnom vremenu transparentno. Imam zapisnik iz 1991. po minutama i danima u ratu. Naš stožer je izdavao priopćenja za nas, ovdje vojne tajne nema... U okviru 7 dana očekujem u realnom vremenu da se zna, ne govorim o cipelama ili kruhu, ali da se zna gdje idu materijalna dobra, tko je postavio zahtjev, zašto ide tamo, kamo ide... Govorim o kontejnerima i slično, rekao je Čačić.

Žinić: 'Kuće ne možete napraviti ovog trena'

Ivo Žinić se osvrnuo na kontejnerska naselja.

- Kuće ne možete napraviti ovog trena. Možda imamo i sreće da je Zakon o obnovi Zagreba poslije potresa dao okvir i način izrade tehničke dokumentacije. Izmjene zakona obnove Sisačko-moslavačke županije će biti vjerojatno na Vladi sada u četvrtak, i specifičnosti koje su tamo potrebne. Ovog trena se ne može početi s gradnjom pa smo morali dobaviti kontejnere, mobilne kućice i sl. Potrebno je 1500 kamp kućica. Dolaze i očekujemo da će u roku od mjesec dana svi biti smješteni na toplo. Stanje u Sisačko-moslavačkoj županiji je ratno stanje. Ništa nije funkcioniralo. Sve žurne službe su priskočile odmah i napravile ono za što su bile osposobljene, zaključio je Ivo Žinić.

- Najvažnije je da obnova počne što prije, ali ako ćemo vratiti taj kraj u stanje od 27.12., nismo napravili ništa, poručio je Grbin.

- Najbitnija je sigurnost građana, a i da se sve napravi u kratkom vremenu. Ako neki odu sada, pitanje je hoće li se više vratiti, kaže Mažar.

- Treba snažno podržati gospodarstvo, država mora intervenirati, poručio je Čačić.

- Treba normalizirati život. Obnova je jedna faza, ali revitalizacija i razvoj toga kraja je vrlo bitno i na tome već radimo, zaključio je Žinić.

- Ne brzo ni ubrzano, nego u realnom vremenu, sukladno propisima RH, ali uz projekte ovlaštenih projektanata, reviziju, stručni nadzor ovlaštenih inženjera, i koristeći znanje i iskustvo: klasična, montažna gradnja... sinergijski efekt u 2 ili 2,5 godine, realno je za očekivati da ćemo obnoviti Baniju, poručio je ministar graditeljstva Darko Horvat.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 13:18