Čačić: ‘Ovo je Plenkoviću savršeni trenutak za tu mjeru, ima i bitno boljeg ministra od Zdravka Marića!‘

Nije važno je li mačka crna ili bijela, važno je da lovi miševe - tako u suštini glase komentari Radimira Čačića i Slavka Linića, dvojca s ogromnim iskustvom u upravljanju državnim financijama i krojenju poreznih politika, na Vladine najave da će od 1. siječnja svim radnicima osigurati veće plaće.

Prema dosad dostupnim informacijama Vlada plaće planira povećati smanjenjem doprinosa za mirovinsko osiguranje (trenutno se plaćaju po stopi od 15 + 5 posto) te ukidanjem prireza. Dok je najava smanjenja mirovinskog doprinosa dočekana kritikama da je riječ o prelijevanju iz šupljeg u prazno jer se i sada isplata mirovina lavovskim dijelom osigurava iz državnog proračuna (ne samo iz doprinosa), najava ukidanja prireza dočekana je na nož od (grado)načelnika zato što je to prihod koji se umjesto u državni u potpunosti slijeva u lokalne proračune.

Osim toga, pošto stope prireza od mjesta do mjesta jako variraju, a neki su ih gradovi u potpunosti ukinuli, taj bi potez nekima plaće povećao za 30 pa i više eura, dok bi drugima plaće porasle za par eura ili uopće ne bi rasle.

- Smatram da je u Hrvatskoj najveći problem prevelika razlika između bruto i neto iznosa plaća. Mislim da je veliki problem što radnici skoro u cijelosti financiraju troškove zdravstvenog sustava, a stopa doprinosa od 16,5 posto naprosto je previsoka. I zato sam još kao ministar financija želio smanjiti stopu doprinosa te financiranje zdravstvenog sustava dobrim dijelom prebaciti na prihode koji bi nastali uvođenjem poreza na imovinu ili na nekretnine. Drugo, mislim da gradonačelnike i načelnike ne bi trebale zabrinjavati najave ukidanja prireza jer sam siguran kako bi ukidanje prireza Vlada popratila odgovarajućim kompenzacijskim mjerama. Dakle, svaki potez koji Vlada povuče kako bi smanjila jaz između bruto i neto iznosa plaća je potez u dobrom smjeru, neovisno radi li se o smanjenju stopa poreza na dohodak (sadašnje stope iznose 20 i 30 posto, nap. a.), ukidanju prireza (od nula do 18 posto, nap. a.) ili smanjenju doprinosa za zdravstveno osiguranje. U konačnici je bitan jedino porast plaća u neto iznosu - kaže Linić.

Njegov nekadašnji kolega iz Vlade kaže kako su plaće već trebale biti povećane - i to na puno jednostavniji način.

- Naravno da se plaće mogu, zapravo da su se već morale povećati. Unazad godinu-dvije plaće trpe velik inflatorni pritisak. Najmanje što se već moglo učiniti jest povećanje neoporezivog dijela dohotka (osobnog odbitka) sa sadašnjih 4.000 na pet tisuća kuna (s 530,89 na 663,61 euro). Što se prireza tiče, ideja o njegovom ukidanju nije nužno loša jer i dosad je tu bilo puno petljanja. Naime, imamo cijeli niz gradova koji imaju niske stope ili je prirez skroz ukinut samo zato da bi se gradonačelnici dodvorili biračima, dok istovremeno od Vlade muzu koliko god stignu i mogu - kaže Čačić. Naglašava kako je ministar financija Marko Primorac "u suštini bitno bolji ministar" od svog prethodnika Zdravka Marića.

- Stoga se nadam da će na koncu predložiti izmjene koje neće biti socijalno neosjetljive. Uostalom, za premijera Andreja Plenkovića sada je savršen trenutak za smanjenje poreza na plaće. Dolaze izbori, a u državnom proračunu ima dosta prostora za povećanje svih, a pogotovo najnižih plaća - kaže Čačić.