BRUXELLES - Hrvatska Vlada ponudit će danas samoborskoj tvrtki DIV prijedlog ugovora za prodaju Brodosplita, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić.
"Novi vlasnik dobit će danas prijedlog ugovora, koji će ići na Vladu", izjavio je Čačić novinarima u Bruxellesu gdje je sudjelovao na ministarskom sastanku na poziv povjerenika za energiju Guentera Oettingera vezano uz projekt Južni tok.
"Kupac će potpisati ugovor ili će to odbiti, to je njegovo pravo", rekao je prvi potpredsjednik Vlade dodajući da ugovor do sada nije bio potpisan jer u proračunu nije bilo predviđene stavke za tu svrhu.
Prvi potpredsjednik Čačić objasnio je da bi potpisivanje ugovora bez osigurane proračunske stavke bilo izravno protuzakonito je bi njegovom solemnizacijom taj ugovor postao ovršna isprava na temelju koje bi kupac imao pravo namiriti svoja potraživanja na teret državnog proračuna.
Čačić je rekao da su do donošenja rebalansa proračuna DIV-u bila ponuđena državna jamstva, koja je on odbio, a sada su ta jamstva stavljena u ugovor.
"Mi smo ponudili privatnom partneru premošćivanje putem jamstava dok se ne obavi rebalans, što je on odbio. Sada smo to upisali u ugovor, ponudili u pisanoj formi i privatni partner će to prihvatiti ili odbiti, morat će se odlučiti, a Vlada je definirala svoje uvjete", rekao je Čačić.
Na pitanje što ako DIV odbije ponudu Vlade, Čačić je odgovorio da će se onda tražiti ili novi kupac ili će se ići u stečaj.
"Tražit ćemo novog kupca ili će se ići u stečaj, tu nema nikakve dvojbe. Mi, naravno, ponašajući se odgovorno, uvijek pokušavamo imati neku vrstu opcije jednostavno zato da kupac ne pomisli da može ucjenjivati državu kako god želi", rekao je.
Govoreći o druga dva brodogradilišta, Čačić je rekao da Brodotrogir nije upitan, a pitanje 3. maja je još otvoreno.
"Za Brodotrogir se zna cijela konstrukcija, ništa nije upitno. Pregovori traju i bit će dovršeni u najkraćem mogućem roku. Što se 3. maja tiče, stoji opcija načelno dogovorena s Uljanikom, ali nije do kraja zatvorena. Privatizacija Uljanika je zatvorena, a sljedeća faza može biti, ali i ne mora, realizacija projekta 3. maj", rekao je Čačić.
Čačić je u Bruxellesu sudjelovao na sastanku s povjerenikom Oettingerom i ministrima ili predstavnicima vlada Bugarske, Grčke, Mađarske, Italije, Slovenije, Austrije i Rumunjske.
Tema sastanka bila je pozicioniranje EU-a u odnosu na projekt Južni tok, to jest da li se zemlje, kroz koje bi trebao prolaziti ili koje nalazi izravan interes u tom projektu, slažu i prihvaćaju koordinaciju Europske komisije.
"Načelno je dogovoreno da se takva koordinacija prihvaća, da je ona poželjna i uputna te da će se održati još nekoliko sastanaka na kojima će se definirati naše pozicije", rekao je Čačić.
Prvi potpredsjednik Čačić je kazao da su Mađarska i Europska komisija istaknuli značaj i interes za igradnju terminala za ukapljeni plin na Krku.
"Mađarska je strana istaknula značenje i interes za realizaciju projekta LNG terminala na Krku. Mi smo potvrdili, a isto je učinio i povjerenik, interes i potrebu da se bitno ubrza realizacija toga projekta uz prisutnost EU-a", rekao je Čačić.
Europska unija se ne protivi projektu Južni tok, čiji je nositelj ruski Gazprom, ali želi da eventualni međuvladini ugovori, koje potpišu pojedine članice EU-a, budu u potpunosti usklađeni s europskom pravnom stečevinom.
Prioritet EU-a je projekt plinovoda Nabucco, koji bi povećao diversifikaciju izvora i opskrbnih pravaca, dok Južni tok povećava samo diversifikaciju pravaca, ne i izvora plina.
Planira se da cjevovod Južnog toka poveže Rusiju i Bugarsku ispod Crnog mora. Trasa iz Bugarske prema srednoj i zapadnoj Europi još nije definirana.
Plinovod Nabucco povezivao bi izvore u srednjoj Aziji, Zakavkazju i Bliskom istoku s potrošačima u Europi. Plin iz Azerbajdžana, Turkmenistana i Irana smanjio bi ovisnost EU-a o ruskom plinu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....