Čak dvije trećine zaposlenika u domovima je reklo da će odbiti cijepljenje protiv covida

Odgovori na Upitnik o organizaciji cijepljenja protiv covida-19 Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, kojim su se proteklih dana u domovima za starije i ustanovama socijalne skrbi prikupljali podaci o tome koliko se štićenika i zaposlenika namjerava cijepiti protiv covida, stigli su razočaravajući odgovori: dok je 74 posto korisnika reklo da će se cijepiti, isto je učinilo samo 36 posto zaposlenika!

- Upitnik je ispunilo svih 11 zagrebačkih domova za starije, zatim tri ustanove socijalne skrbi i Zaklada Zajednički put koja pruža organizirano stanovanje starijima. Bilo je obuhvaćeno 3682 korisnika i od toga je njih 2724 ili 74 posto reklo da bi se cijepilo, a samo 493 djelatnika ili 36 posto od njih 1373 izjasnilo se za cijepljenje - kaže Romana Galić, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. Ovi podaci to više čude jer su upravo domovi za starije tijekom epidemije koronavirusa najviše izloženi zarazi, a iz njih nerijetko dolaze i najteži pacijenti.

Princip "od sobe do sobe"

- Ne iznenađuje me previše podatak da se samo 36 posto djelatnika domova za starije izjasnilo da će se cijepiti protiv covida-19. Naime, odaziv nije prevelik ni inače, primjerice za cijepljenje protiv gripe, ali ipak vjerujem da će se na kraju cijepiti puno više djelatnika.

Naime, upravo su naši djelatnici proteklih mjeseci najviše osjetili što znači ova teška bolest ne samo zato što se dio njih i razbolio, nego i zbog velikih napora u njezi oboljelih korisnika koji su bili u samoizolaciji. I sama sam trenutačno na bolovanju zbog covida-19 i na vlastitoj sam koži osjetila koliko je to teška bolest pa je cijepljenje svakako dobar odabir - kaže Štefica Karačić, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika.

Što se pak tiče organizacije cijepljenja protiv korone u domovima za starije, jedan od modela je da se korisnici cijepe u domovima po modelu "od sobe do sobe", odnosno u njihovim sobama, za što treba osigurati i dovoljan broj liječnika.

- Ne bude li to moguće zbog osjetljivosti Pfizerova cjepiva, HZJZ i Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" morat će naći neki drugi model provedbe cijepljenja koji će osigurati stabilnost cjepiva odnosno provesti cijepljenje u što kraćem roku - kaže Galić.

Upravo organizacija cijepljenja ključna je s obzirom na to da je samo pitanje vremena koja će cjepiva i to nekoliko proizvođača biti dostupna zemljama EU, uključujući i Hrvatsku. Sve ovisi o tome kad će Europska agencija za lijekove (EMA) dati zeleno svjetlo za uporabu, a ostane li to i dalje kraj godine kao zadnji rok, prema onom što kažu epidemiolozi, u Hrvatsku bi prvo cjepivo trebalo stići u prvom tjednu siječnja i to oko 125.000 doza, što je dovoljno za cijepljenje 62250 građana. Dotad treba napraviti plan cijepljenja što je moguće precizniji zbog osjetljivosti Pfizerova cjepiva koje se mora čuvati na minus 70 stupnjeva Celzijevih.

Zbog toga je prošlog tjedna počelo spomenuto anketiranje korisnika domova za starije, kao i zaposlenika u tim ustanovama, ne bi li se dobila barem okvirna slika koliko će cjepiva po jednom domu trebati i kako će se cijepljenje organizirati. Zasad još nisu prikupljeni podaci iz svih domova za starije u Hrvatskoj, ali od onog što je stiglo, čini se da su brojke slične ovim zagrebačkima, što svakako nije ohrabrujuće ako se želi zauzdati epidemija koja je najkobnija upravo za starije od 65 godina pa je očito da će morati biti više angažmana u promidžbi cijepljenja i prije negoli stignu prve doze.

Složena distribucija

Naime, bit će vrlo važno cijepiti što više starijih od 65, ali i onih koji su u njihovoj neposrednoj blizini, poput zaposlenika u domovima i zdravstvenih djelatnika, te kronične bolesnike, osobito one s dijabetesom, visokim tlakom i pretile. Ni trenutačno domovi za starije nisu pošteđeni covida-19. Primjerice, u ovom trenutku samo u 11 zagrebačkih domova za starije ima 196 zaraženih korisnika, od kojih je 22 u bolnicama, a njih uglavnom zaraze djelatnici, osobito asimptomatski.

Obiteljski liječnici do danas također moraju dostaviti županijskim zavodima za javno zdravstvo podatke o svojim pacijentima, točnije o svim starijima od 65 godina te o kroničnim pacijentima. Vjerojatno bi uskoro mogao krenuti i "javni poziv" pacijentima da se, kao što je to nedavno učinjeno za cijepljenje protiv gripe, prijave svojim liječnicima obiteljske medicine, čime bi se dobili dodatni podaci i mogućnost kvalitetnije organizacije cijepljenja kad cjepivo konačno stigne. Zasad su "u igri" dva modela distribucije cjepiva.

Po jednom to bi radili zavodi za javno zdravstvo kao što se to radi inače s cjepivom za gripu, ali s obzirom na brzinu kojom će trebati cijepiti, nije isključeno da će se angažirati i civilna zaštita, ali i policija kad je riječ o otocima i nekim drugim kompliciranim mjestima za dostavu cjepiva. Moguće je i da distribucija ide preko domova zdravlja koji bi bili glavni organizatori cijepljenja na svom području, a liječnici bi morali imati točno naručene pacijente kako bi se sve dopremljeno cjepivo potrošilo u roku 6 sati.