311 NOVIH SLUČAJEVA

Capak: ‘Prema našim projekcijama doći će do značajnog pada novooboljelih, znamo i kada‘

U posljednja 24 sata četiri osobe su preminule - rečeno je na presici Stožera
 Hina/Damir Sencar/Pool/Cropix

Nacionalni stožer civilne zaštite objavio je da je u posljednja 24 sata zabilježeno 311 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2.

- Ukupno aktivnih imamo 2566. 10725 slučajeva ukupno od početka. Testirali smo 175.346 osoba od početka, u protekla 24 sata 4122 osobe.

Po težini slike imamo brojke koje govore koliko je ljudi zaprimljeno u bolnici, zaprimljene su 33 osobe, ukupno na bolničkom liječenju imamo 258 osoba, od kojih je 15 bolesnika na respiratoru, to su u odnosu na jučer četiri nova pacijenta.

Ukupno se oporavilo 7968 osoba, a u protekla 24 sata iz bolnice je otpušteno 30 osoba. U posljednja 24 sata četiri osobe su preminule - rečeno je na presici Stožera.

- Donijeli smo odluku o uvođenju nužnih epidemioloških mjera za područje Požeško-slavonske, Koprivničko-križevačke i Sisačko-moslavačke županije na zahtjev tamošnjih stožera. To se odnosi na ograničavanje svadbenih i privatnih svečanosti, okupljanja, držanja temeljnih epidemioloških mjera, a odluke će biti uskoro objavljene - kazao je ministar Davor Božinović.

- Nema novih žarišta - kazao je Krunoslav Capak odgovarajući na pitanje novinara je li, s obzirom na dašanju brojku, došlo do nekih novih žarišta.

Kazao je da je većina oboljelih iz samoizolacije. Capak je rekao i da je brojka više od 4 tisuće testiranja rezultat toga što se mnogi testiraju nakon povratka s godišnjeg odmora.

- S maksimalnim angažmanom iu tri smjene možemo napraviti preko 7000 testiranja. Tijekom vikenda ne rade COVID ambulante, pa se ljudi preko vikenda konzultiraju s liječnicima pa odu na testiranje ako im ostanu simptomi početkom tjedna.

Imamo i povratke s godišnjih pa se ljudi sami odluče na testiranje prije povratka na posao. Dobro je da testiramo više i uhvatimo više novoobljelih prije nego ostvare kontakte - kazao je Capak.

Hoće li se brojke smanjiti do jeseni?

- Postoje predikcijski modeli u koje se obacuje R0, broj novooboljelih, mjere. Naši modeli pokazuju da će doći do pada novooboljelih. Krajem devetog ili početkom desetog mjeseca krivulja će značajno padati prema dolje - kazao je Capak.

Što je sa stigmatizacijom oboljelih?

- Sigurno u društvu ima i takvih pojava. Mislim da bi u cijeloj ovoj priči oko Covida ima jako puno prostora za djelovanje i istraživanje imali psiholozi i sociolozi.

Kad imamo povećane brojeve, svi se uozbilje, ozbiljno pristupaju mjerama. Sigurno ima i onih koji su se neodgovorno ponašali i da je njihova zaraza rezultat toga, dovoljno su time kažnjeni i nema potrebe da ih sredina proziva - kazala je Alemka Markotić.

O koroni u požeškom vrtiću

- Nema pravila za sve vrtiće. Radi se epidemiološka procjena. Ovdje se radi o procjeni da je bolje da na neko kratko vrijeme da se rad vrtića odgodi. To ne znači da će neki drugi vrtić ako u njemu bude korona se zatvoriti - kazao je Capak.

Hoće li HZJZ razraditi upute koja djeca spadaju u osjetljivu skupinu?

- To opet se ne može propisati na centralnoj razini jer to ovisi o procjeni liječnika koji prati obitelj, dijete i ima klinički sliku. O stanju djeteta ovisi može li u školu ili ne. Drugo su neke teške rizične skupine, recimo o srčana mana ili cistčna fibroza, to je druga situacija, to isto ovisi o procjeni liječnika i on tu uvijek ima mogućnost da dijete ostavi kod kuće, a roditelja pošalje na bolovanje - kazao je Capak.

Ako virus uđe u školu ili vrtić djeca idu u samoizolaciju, a roditelji ne moraju u samoizolaciju. Što ako je dijete malo, ne može ostati samo doma, pa roditelji moraju uzimati bolovanje? I što s roditeljima koji imaju više djece?

- Pitanje je preteško za mene. Postoje prava roditelja, ja detalje i pravilnike koji to uređuju ne znam niti trebam znati. Zakonodavac je predvidio takve situacije i da će ljudi moći ići na bolovanje i dobiti naknadu određenu pravilniku - kazao je Capak.

O padu broja zaraženih krajem rujna

- Postoje određeni matematički modeli koji unosom podataka o novooboljelima, R0 koji se računa i drugi parametri, različiti modeli uključuju različite parametre. Naš model koji koristimo u HZJZ, a isto tako koristimo i druge modele i matematičare koji nam naprave procjenu, neko vrijeme pokazuju da smo uveli dobre mjere i da će nam brojke početi padati. Tu se radi o trendu, ne o tome da će broj biti ispod 200 ili 100. Koliko će to biti i kada će doći na prihvatljivu razinu i kad će se križati broj aktivnih slučajeva s brojem kumulativno novooboljelih ćemo vidjeti. Sadašnji R0 predviđa pad. To su matematički modeli koji se mogu poremetiti novim događajem, žarištem, brojem oboljelih pa treba ubaciti nove brojke. Sredinom devetog, početkom desetog značajan pad, ali ponavljam to je model - kazao je Capak.

O nedostajanju podataka u izvješću i donose li se mjere na temelju zastarjelih podataka

- Mi mjere koje se donose, uglavnom se donose na način da nam loklani stožeri predlažu mjere, a oni su u bliskom kontaktu s epidemiolozima koji zaključuju gdje je izvor i što bi najbrže trebalo uvesti kao mjeru. Ja ne znam koliko je tih i što će pokazati rezultati njihove obrade - kazao je Capak.

O izostavljanju teretana u izvješću

- Moram pitati autora zašto nije stavio teretane, jer smo ih imali u dnevnom izvješću. Ne znam zašto nisu stavljene - kazao je Capak.

Ima li Nacionalni stožer povjerenje u lokalne stožere i mogu li jamčiti da se neće prebacivati odgovornost na njih?

- Sastav stožera je takav da županijska skupština imenuje čelnu osobu. Svi stožeri su aktivirani kad i Nacionalni stožer, svim stožerima je dato u obavezu da u rad stožera uključe epidemiologe sa svog područja. To je na neki način preslika i Nacionalnog stožera u smislu da mjere i preporuke donosne na temelju mišljenja struke, a struka u epidemiji je epidemiološka. Ne vidim drugog načina kako imati i u koga imati povjerenje na lokalnoj razini, županijskoj razini, nacionalnoj razini u epidemiji osim u ljude koji se bave epidemiološkom strukom. Po mjerama koje predlažu županijski stožeri vidimo da su više manje slične ili iste. Bilo je i nekakvih iskakanja, ali ono što je bitno u 3-4 dana je primijenjena mjera, odredba iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti na način da su teretane koje su bile detektirane kao mjesto infekcije u Splitsko-dalmatinskoj županiji privremeno zatvorene i dezinficirane. Osoblje, treneri koji su bili u kontaktu s korisnicama usluga su testirani, prema našoj informaciji svi su negativni i nema razloga da ne nastave rad i da se promijeni odluka. Kad se radi o bilo kojoj vrsti eventualnog zatvaranja to mora biti zadnja opcija. Uvijek se može neko žarište privremeno sanirati dok se ne evidentiraju svi kontakti, provedu epidemiološke mjere - kazao je Božinović.

Ako lokalni stožer pogriješi, kao u Splitsko-dalmatinskoj, kome se ljudi mogu žaliti i tražiti odštetu?

- Oni se mogu žaliti i žalili su se, barem javno. Što se tiče teretana koje su zatvorene, nije im se dogodilo ništa, bili su zatvoreni nekoliko dana, bili bi i bez odluke zatvoreni nekoliko dana dok se provedu mjere dezinfekcije i testiranje ljudi. Greška je uvijek moguća, grešaka je bilo i vjerojatno će ih i biti jer je ovo jedna potpuno nova situacija ne samo za nas i jednu struku, nego sve struke i cijeli svijet. Tu nemam precizan odgovor - kazao je Božinović.

Koja bi bila Capakova preporuka ministrima koji daju izjave pred Vladom bez maske i rukovanju premijera s Janšom

- Naša preporuka, ne moja nego naša, epidemiološke struke i HZJZ-a je da se u svim situacijama gdje se ne može izbjeći bliski kontakt, a definicija je više od 15 minuta face to face na manje od jedan metar na otvorenom, a dva u zatvorenom prostoru, nose maske. Što se tiče premijera, rukovanje se smatra bliskim kontaktom. U slučaju da je Janša pozitivan, drugi je bio u bliskom kontaktu i mora u samoizolaciju - kazao je Capak.

O testovima od 15 minuta koji otkrivaju koronu

- Kontinuirano se razvijaju novi testovi, Hrvatska kao i sve zemlje to prate. Jedan od zadnjih takvih koji je bio validiran a pokazao se dobrim je test koji traje 45 minuta na američkom tržištu. Trebalo je proći nekoliko mjeseci proizvodnje da ga bude dosta za sva tržišta, dan danas nije lako nabaviti količine koje bi nam trebale. Novi testovi su tek izašli, vjerojatno će biti i drugih, to je osim važnosti za zdravstvo sve bolji biznis. Ovisi o proizvođačima koliki su njihovi kapaciteti kada test dobije odobrenje da se može distribuirati. Američka tržišta, kao i europska, osiguraju svoje zemlje onda se ide na daljnju distribuciju. Hrvatska sve prati, ispitujemo mogućnosti nabavke novih testova i cijene - kazala je Markotić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. prosinac 2024 16:07