OTVORENO O KORONI

Capakova zamjenica: Imamo stagnaciju epidemije; Šefica međimurskog Zavoda: Smanjuje se rast

Jesmo li na vrhuncu pandemije i kakva nas epidemiološka slika čeka? Ovim i mnogim drugim pitanjima bavilo se HTV-ovo Otvoreno
Emisija Otvoreno
 Hrt

Jesmo li na vrhuncu pandemije i kakva nas epidemiološka slika čeka? Je li spas na vidiku nakon što je Pfizer objavio da je njegovo cjepivo učinkovito u 90 posto slučajeva? Ovim i mnogim drugim pitanjima bavilo se HTV-ovo Otvoreno u ponedjeljak navečer.

- Zadnji tjedan imamo određenu stagnaciju, odnosno nemamo porast kao u prethodnim tjednima. Nadamo se najboljem, vjerujemo da je to i posljedica mjera koje su donesene, kao i pridržavanje mjera. Vjerujemo da su to dobri znakovi. Izuzetno je teško davati prognoze, ali se cijelo vrijeme nadamo da će biti bolje, da sve to skupa što radimo ima smisla i da je na dobrobit naše populacije, rekla je v.d. zamjenice ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ivana Pavić Šimetin.

O jačim mjerama u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji govorio je pomoćnik ministra unutarnjih poslova za civilnu zaštitu Damir Trut.

- Te dvije županije su zatražile mjere koje su malo jače nego je generalna mjera koju je donio Nacionalni stožer civilne zaštite i uvjeren sam da proizlaze iz njihovih analiza stanja na terenu i događaja i pretpostavljam da su točno pogodili mjesta koja su se trebala dodatno ograničiti, rekao je Trut.

O sportskom centru koji odbija zatvaranje rekao je da je to, kad se gleda iz aspekta društva, neodgovorno ponašanje koje treba osuditi.

- Tako se ne smije ponašati nego onako kako je propisano kako bismo spriječili prenošenje virusa s osobe na osobu. Tamo je brojka zaista visoka. Sportski centar je već posjećen od strane inspektora i nadam se da će napraviti ono što treba, rekao je Trut.

Što se to događa na sjeveru zemlje?

Što se događa na sjeveru zemlje, je li problem u svadbi od 130 ljudi, upitao je voditelj Damir Smrtić.

- Situacija se značajno promijenila od ljeta, kada nismo bilježili niti jednu pozitivnu osobu. U kolovozu su bile prve pozitivne osobe, u rujnu bilježimo značajniji porast na 117, a u listopadu je eskalirao na preko 1600 pozitivnih osoba, rekla je ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije Marina Payerl-Pal.

- Posljedica je to nekih događanja, većih obiteljski okupljanja koja su bila izvor širenja virusa u sve dijelove Međimurja. Drugi je razlog velika aktivnost različitih sportskih udruga koje su bilježile veliki broj pozitivnih osoba. Širenje virusa u većim poduzećima također je doprinijelo velikom širenju virusa. No, vidimo polako pad trenda porasta, sedmodnevna incidencija ne raste više onako kako je rasla, dodala je Payerl-Pal.

- Svjedočimo već više od šest mjeseci iznimnom naporu prvenstveno epidemiologa, kriznog stožera i cijele Vlade i oni su napravili maksimum koji se može u datoj situaciji učiniti. Iz medicinskog rakursa gledanja koronu promatramo u četiri različite dimenzije medicinskog problema i značaja, rekao je akademik i predstojnik Klinike za plućne bolesti Jordanovac Miroslav Samaržija.

- O epidemiološkom aspektu neću govoriti, o njemu su govorile kolege. Drugi je u medijima jako prisutan, a to su ljudi koji su u bolnici, tih 10-20 posto koji imaju tešku formu bolesti i opterećuju bolnički sustav i u jednom trenutku će ga učiniti vrlo vjerojatno paraliziranim u dobroj mjeri. No postoje još dvije dimenzije koje su jednako važne ili još značajnije. To je još 80 posto ljudi koji su bez simptoma, ili imaju blage do srednje teške simptome. To je kategorija koja generira veliki bolnički problem i koja generira javnozdravstveni problem. Vjerujem da će pojava brzih antigenih testova pomoći da u tom velikom bazenu ljudi koji su inficirani brže-bolje nađemo koje treba izolirati i liječiti. Idući problem je onaj o kojem malo govorimo - post korona problem. Mnogi su nakon mjesec dana još uvijek i fizički bolesni, a imaju i mentalni status, ta bolest nije samo kratkotrajna fizička bolest, objasnio je.

'Nismo očekivali takvu razinu učinkovitosti cjepiva'

I na kraju ima puno problema kako zbrinuti ostale bolesti koje su i dalje prisutne. Neke su i smrtonosnije od korone i sve to skupa zdravstveni sustav mora nositi i balansirati, rekao je akademik Miroslav Samaržija.

- Cjepivo je odlična preventiva. Ono je izuzetno efikasno, nismo očekivali da će se prijavljivati učinkovitost na razini 90 posto. To je silno visoko, bez obzira koliko ćemo se puta docjepljivati. Kod cjepiva postoji jedan stručni i znanstveni zazor i upitnik - moramo biti sigurni da je sigurno prije nego krenemo u javnu akciju procjepljivanja. To je ono što se čeka, rekao je akademik.

- Mislim da je to veliki napredak i nova nada. Radi se o cjepivu koje je utemeljeno na glasničkoj ribonukleinskoj kiselini. Ona kad se inicira u tijelo ulazi u imunosne stanice gdje se prepisuje u protein šiljka koronavirusa i predočuje imunosnim stanicama koje onda reagiraju na njega proizvodeći imunosno u memoriju. U slučaju infekcije s virusom cijepljenog čovjeka imunosni sustav će odgovoriti kako će u 90 posto slučajeva spriječiti infekciju. Cjepivo je dobro, no problem je da se mora skladištiti na niskim temperaturama, nižim od -80°C pa je problem i u distribuciji. No Pfizer je objavio kako planira do Nove godine plasirati 50-100 milijuna doza, a do sredine preko milijardu doza cjepiva, rekao je Zlatko Trobonjača sa Zavoda za fiziologiju, imunologiju i patofiziologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Što nas očekuje tijekom zime, upitao je Smrtić.

- Virus, iako je RNK virus i ima velik genom od nekih 30 kilobaza, znamo da nije sklon mutacijama. Nosi neke gene koji omogućavaju vjernu replikaciju pa vrlo sporo mutira i to je u kontekstu cjepiva dobar znak jer će nas ono štititi. Kako će se virus razvijati, ne znamo. Očekujem u prosincu i siječnju još povećanje broja novoinficiranih jer ne vjerujem da smo prošli 10 posto inficiranih u društvu tako da će epidemija trajati i pojačavati se sa svim negativnim posljedicama oštećenja zdravstvenog sustava, što vidimo po povećanju broja umrlih. To će rasti do proljeća i do primjene cjepiva, smatra Trobonjača.

'Ljudi se ne pridržavaju mjera'

Predstojnik Klinike za infektologiju KBC-a Split Ivo Ivić danas je najavio proširenje kapaciteta u KBC-u Split te je rekao da će se povećati smrtnost.

- Povećat će se broj umrlih. Može postatak umrlih biti relativno mali, ali bazen onih koji će oboljeti bit će jako velik. Ako se izrazimo ekonomskim jezikom, možda je kamata niža, ali je glavnica jako velika. Veliki je bazen ljudi koji se mogu inficirati, koji će oboljeti, onda će logički rasti i broj osoba u 50-im i 60-im godinama života i koji će imati teške forme bolesti i bit će ih jako puno, smatra Ivić.

Dodao je kako smatra da se ljudi ne pridržavaju mjera, a spomenuo je proslavu Torcide i jučerašnji prosvjed u Zagrebu.

- Ako se traži da se ponaša odgovorno, onda bi netko trebao i snositi odgovornost za svoje ponašanje. Jučerašnja poruka s tog provjeda je bila jako loša za javnost. Oni koji su svjesni oni razumiju da to ne valja, ali morate računati na jako veliki broj mladih ljudi koji to gleda i kaže "eto vidiš, nema veze, može se", rekao je Ivić.

Govorio je i o situaciji u Splitu.

- Imamo stalni porast bolesnika, u zadnja dva tjedna 30 novih po tjednu. Imamo još više prijema nego otpusta. Još imamo dovoljno kreveta, no ne možemo vjerovati da će odjednom stati, potrajat će i moramo bolesnike dočekati spremni, rekao je Ivić.

O situaciji u Slavoniji govorio je voditelj Zavoda za kliničku mikrobiologiju i kliničke infekcije KBC-a Osijek Domagoj Drenjančević.

- Jasno je da će većina oboljelih biti u dobnoj skupini od 20 do 65 godina i onda među njima ima i poneki slučaj mlađih sa smrtnim ishodom od covida-19. Svi nose neke poticajne bolesti i određene moguće predisponirajuće čimbenike koji mogu dovesti do smrtnog ishoda, rekao je.

- Stanje u Osijeku slično je stanju u Splitu. Postoji lagani negativni trend u jednom "steady, state" stanju, ali također očekujem porast novooboljelih. Primamo više nego što otpuštamo bolesnika, rekao je.

- Broj bolesnika u jedinici intenzivnog liječenja raste. Daleko smo od prihvatljivih brojeva, bilo bi dobro da ostanemo unutar ove brojke od 3000. Daleko smo od troznamenkastih brojeva, dodao je Drenjančević u Otvorenom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 22:38