„HGGS je u prošloj godini imao 1139 intervencija. Najviše su to akcije traganja za nestalim osobama, a potom spašavanje iz planina, stijena, jama... Imamo i podvodne akcije u rijekama i u priobalju kao i druge intervencije u nepristupačnim područjima. Ponekad osobe koje tražimo ne žele da ih nađemo jer imaju određena oboljenja ili problema pa žele izvršiti suicid. Često to budu potrage za nestalom djecom ili planinarima koji se ne mogu orijentirati”, kaže u Briefingu izvršni pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja Marko Rakovac. U zadnjih desetak godina im se, ističe, broj intervencija značajno povećao, a i HGSS je narastao i ima oko 1200 pripadnika u 25 regionalnih stanica u cijeloj Hrvatskoj. Jedna trećina intervencija se, otkriva Rakovac, dogodi ljeti za vrijeme turističke sezone.
Cijelu emisiju Briefing možete pogledati na samom kraju teksta
Napominje da od stranaca najviše spašavaju one goste kojih i u Hrvatskoj ima najviše, a to su Nijemci, Talijani, Česi, Poljaci... Naravno da je i puno hrvatskih građana od koji su neki iskusni planinari, alpinisti i speleolozi. Je li istina ili mit da najčešće u nevolje upadaju turisti iz Češke? Koji idu planinariti u japankama...
„U neku ruku je mit, ali evo baš smo u lipnju na području Makarske u dva ili tri tjedna imali četiri akcije spašavanja gdje su unesrećene osobe bili češki državljani. To ide u prilog toj priči da često spašavamo Čehe i Poljake. Nedavno smo imali tragičan slučaj kada je gospođa od 78 godina iz Češke igrala igru Geocaching, u kojoj ljudi obilaze nepristupačna područja, traže tzv. blago i upisuju se u dnevnike skrivene u prirodi, nakon čega na aplikaciji dobivaju bodove. Gospođa je s prijateljicama došla iz Češke. Na dvije lokacije u planini i šumi je skupila bodove i uputila se prema trećoj, ali se nikad nije vratila. Nesreća se dogodila iznad Drvenika na makarskom području. Dva dana smo je tražili i pronašli tijelo nekoliko desetaka metara od planinarskog puta”, otkriva Rakovac. Dodaje i da se prije nekoliko godina igrajući tu istu igru na području Gospića izgubila djevojčica. Pozvala je u pomoć, ali se nije znala orijentirati pa su HGSS-ovci iz Gospića instalirali igru na svoje mobitele da bi otkrili kojim se rutama djevojčica kretala tražeći blago.
Roditeljima savjetuje da vode račune kakve im igre djeca igraju. Također je preporučljivo ne obilaziti sam nepristupačna mjesta, nekom javiti rutu kretanja, pratiti vremenske preporuke...
Nedavno su češki turisti kod Obrovca pronašli i uzeli eksplozivnu napravu koja se aktivirala i usmrtila dijete... Možemo li iz tog slučaja izvući neke pouke?
„Izletnici u prirodi trebaju dobro čitati upozorenja. Minsko polje ili vojni poligon gdje se nalazila ta naprava su sigurno bili dobro obilježeni tablama. Ponekad osobe do minskih polja mogu doći sa strane koja nije obilježena. Više puta smo i lovce i planinare spašavali iz minskih polja”, kaže Rakovac i napominje da se spašenim osobama usluge HGSS-a ne naplaćuju, čak ni onda kad su u nevolju upale zbog vlastite nepažnje.
Pripadnici HGSS-a su dobrovoljci i za svoje intervencije nisu plaćeni nego rade i druge poslove.
„Puno je jednostavnije kada su naši članovi zaposleni u tvrtkama čiji su osnivači država ili lokalna samouprava ili su samozaposleni. Kada HGSS-ov pripadnik radi kod nekog privatnog poslodavca puno mu je teže uskladiti posao sa spasilačkim intervencijama. Država bi trebala kroz porezne benefite stimulirati poslodavce da zapošljavaju ljude koji se bave humanitarnim radom”, govori Rakovac. Ističe da treba i bolje uskladiti različite zakone koji reguliraju status pripadnika HGSS-a. Navodi primjer HGSS-ovca kojeg je na Uskrsni ponedjeljak u Kaštelima propucao susjed kada se vraćao kući s intervencije što bi po Zakonu o HGSS-u značilo da je riječ o ozljedi na radu. Problem je, međutim, s drugim propisima pa tako taj čovjek koji ima svoj obrt mora 42 dana sam sebi plaćati bolovanje iako je radio posao od javnog značaja i nije stradao svojom krivnjom.
Rakovac priznaje da nema ljepšeg osjećaja nego kada nekome spasiš život što je i on sam više puta iskusio. Po zanimanju je pravnik, ali se bavi i speleologijom pa se smatra i istraživačem podzemlja. Tako je i postao član HGSS-a. Posebno pamti akciju spašavanja speleologa u Turskoj kojeg je nesreća zadesila na dubini od tisuću metara te je imao unutarnje krvarenje. Čovjek se oporavio i više puta nakon toga bio u Hrvatskoj kako bi izrazio zahvalnost ljudima koji su ga spasili.
Otkriva da HGSS postoji od 1950. godine, ali tek od kraja 90-ih godina među njihovim članovima ima i žena i to sve više, trenutno oko 300.
„Pomno biramo svoje kolege i u HGSS se može uči isključivo na poziv dva iskusna gorska spašavatelja. Mladi HGSS-ovac mora prije svega imati određene moralne osobine i biti sklon timskom radu, a sve ostalo se s vremenom može naučili. Poželjno je da ima iskustva u planinarstvu, speleologiji, penjanju, ronjenju ili da je liječnik. Imamo ljude raznih zanimanja”, kaže Rakovac pa priznaje i da ima i onih koji su bili u visokoj politici.
Otkriva nam da uspješno surađuju s Hrvatskim ratnim zrakoplovstvom jer spašavanja ponekad provode pomoću helikoptera. Do kraja studenoga bi, dodaje, trebala biti nabavljena dva helikoptera za Civilnu zaštitu koja će niti namijenjena i njima što će im značajno olakšati posao. Gotovo svaki tjedan, kaže, imaju barem jednu helikoptersku akciju i važno je da se osoba što prije spasi i doveze do bolnice.