ČEKAJU SE NOVI POTEZI VLADE, JOŠ NEKI SINDIKATI PRIJETE ŠTRAJKOM HNS se nada: premijer će ponuditi povećanje kroz novi model 3+3

Nakon što je i zadnja runda pregovora Vlade i školskih sindikata propala - jer su obje strane ostale pri svojim pozicijama - izvor iz Vlade jučer je na pitanje Jutarnjeg lista kakav je daljnji plan, hoće li sindikatima dati novu ponudu ili će se ići prema zabrani štrajka, rekao samo da se od petka ništa bitnoga nije promijenilo.

- Mislim da je premijer sada shvatio u kakvu se gabulu doveo, te se nadam da će već u ponedjeljak sazvati novi sastanak sa sindikatima i ponuditi im povećanje koeficijenata za 6,11 posto kroz model 3 plus 3 - tvrdi izvor iz vrha HNS-a.

Premijer Andrej Plenković poručio je da jučer nije bilo vremena da kontaktira sindikate. Rekao je samo da se sa sindikatima razgovara i o koeficijentima. - Vlada je uvijek bila za kompromis - kaže.

Moguća rješenja

S obzirom na pat-situaciju jedno od mogućih rješenja za Vladu bi moglo biti sudsko osporavanje legalnosti štrajka. Zvonimir Frka Petešić, šef Ureda premijera, u petak nije odbacio tu mogućnost, a do sada je nekoliko ministara izrazilo stav kako bi to bilo najbolje rješenje.

Ako se Vlada odluči na tu opciju, mogla bi se naći na vrlo skliskom terenu, iako pojedini eksperti iz radnog prava tvrde kako bi sud imao osnove za proglašenje štrajka nelegalnim. Prosvjetni sindikati su se u najavi štrajka pozvali na odredbu članka 205. Zakona o radu, prema kojem imaju pravo provesti štrajk u svrhu zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova te zbog neisplate plaće, dijela plaće, odnosno naknade plaće, ako nisu isplaćene do dana dospijeća.

Nisu se, dakle, pozvali na odredbu ZOR-a koja im omogućava organiziranje štrajka u slučaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, već na načelnu odredbu o zaštiti gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova. Premijer i ministri, podsjetimo, smatraju kako je štrajk pravno upitan zbog toga što sindikati ne štrajkaju zbog osnovice plaće, koja je sastavni dio kolektivnog ugovora (KU), već zbog uredbe o koeficijentima složenosti poslova koju donosi Vlada. No, premda se čini da su zakonske odredbe jasne i da sindikati imaju pravo na štrajk i bez pozivanja na probleme oko KU-a, Viktor Gotovac, izvanredni profesor na katedri za Radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, smatra kako bi sud imao osnove proglasiti štrajk nelegalnim.

- Izmjenama ZOR-a, mislim da je to bilo 2014., upravo na zahtjev sindikata javnih službi unesena je odredba da se smije štrajkati i zbog gospodarskih i socijalnih interesa, a ne samo zbog kolektivnog ugovora i neisplate plaće. U većini europskih država takva odredba ne postoji, jer se smatra da se tako sindikatima omogućuje takozvani politički štrajk. Sindikati tako mogu štrajkati zbog bilo koje odluke Vlade i parlamenta za koju procjene da im nije u gospodarskom i socijalnom interesu. Stoga mislim da bi sud u ovom slučaju mogao procijeniti da se radi o štrajku koji je u stvari politički i koji Vladi onemogućuje bilo kakvu politiku plaća u javnom sektoru ako bi joj se ukinula mogućnost da uređuje koeficijente, kada je već osnovica plaće dio kolektivnog pregovaranja i može biti povod za štrajk - kaže Gotovac.

Ipak, potrebno je reći kako odredbe ZOR-a koje se tiču arbitraže i mirenja ne ograničavaju te procese samo na spor oko KU-a. Tako, na primjer, članak 211., stavak 1., govori da “u sporazumu o iznošenju spora pred arbitražu stranke spora će odrediti pitanje koje iznose pred arbitražu“. Dakle, čini se kako, na papiru, sindikati imaju pravo na politički štrajk, mada sud u svakoj pojedinačnoj situaciji ima pravo procijeniti koliko je taj štrajk istovremeno i u realnoj funkciji obrane interesa članstva sindikata ili se radi o čistom političkom “napadu“ na Vladu i poslodavca.

Iako su sindikati jasno dali do znanja da su na raspolaganju tijekom vikenda, poziv iz Vlade, kažu, još čekaju. Frontalni štrajk ide dalje, a iz sindikata upozoravaju da ulazimo u nenadoknadivu zonu izgubljenih školskih dana.

- Došli smo do faze da će biti nemoguće nadoknaditi nastavu, ali to je zato što su nas preolako shvaćali. Zapravo se s nama počelo razgovarati tek od ponedjeljka - rekao je šef sindikata Preporod Željko Stipić. Do toga je, kaže, došlo zbog Plenkovića koji je sam sebi vezao ruke nespretnim izjavama te tako otežao umjesto smirio situaciju.

“Pat-pozicija Vlade”

Plenkovića krivi i Vilim Ribić iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, koji ne očekuje da će ih itko pozvati na pregovore premda su oni u stanju pripravnosti.

- Vlada je u pat-poziciji i nema manevarskog prostora. Ili će premijer raspisati izbore, ili će prihvatiti naše zahtjeve ili će uz instrumentalizirano pravosuđe uvesti zabranu štrajka - zaključuje Ribić.

U međuvremenu, obrazovne sindikate podržava sve više sindikata javnih i državnih službi, tako da je moguće da i oni počnu štrajkati. Šef carinskog sindikata Rino Štorić također ne odbacuje mogućnost izlaska na ulice i štrajka. I on smatra da su zakinuti koeficijentima i uvjetima rada.

- Ignorirani smo godinama, zastrašivani. No, svijetla točka i optimizam je činjenica da je ministar rada Josip Aladrović odlučio da će nas primiti u ponedjeljak. Nakon toga vidjet ćemo koji su daljnji koraci - rekao je.