Četiri parlamentarne stranke ‘u minusu‘: Jedna velika mora nadoknaditi manjak od oko osam milijuna kuna

Od 24 stranke parlamentarne stranke, njih četiri u nadolazećem će razdoblju morati naći način kako će pokriti financijske minuse, a to su: SDP, Fokus, HNS i Damir Bajs NL.

Pokazuju to godišnji financijski izvještaji za 2022., koje su, s izuzetkom Odlučnosti i pravednosti (OiP), u zakonskom roku predale sve parlamentarne stranke te su izvješća dostupna na mrežnoj stranici Državnoga izbornoga povjerenstva (DIP).

SDP je prošlu godinu zaključio s viškom prihoda od 2,7 milijuna kuna, no manjak od 10,7 milijuna kuna, koji je ‘vukao‘ iz prethodnog razdoblja, znači da u sljedećem mora naći rješenje za manjak od oko osam milijuna kuna.

To će se, navodi SDP, pokriti iz viška prihoda narednih godina. „Stranka radi na restrukturiranju poslovanja, odgovornom politikom prema prihvaćanju budućih obveza, unutarnjom kontrolom, kontrolom troškova i brigom o potraživanjima Financijski plan za 2023. trebao bi rezultirati viškom prihoda od 1,5 milijuna tj. 194.571 eura“.

Manje korake SDP je napravio već prošle godine - prihodi su mu bili 410 kuna veći od plana, a rashodi 980 kuna manji od plana i iznosili su 22,4 milijuna, odnosno 19,7 milijuna kuna.

Manjkovi iz prethodnog razdoblja

I HNS je prošlu godinu završio s viškom prihoda od 206 tisuća kuna, no zbog manjka iz prethodnog razdoblja, u budućem mora ‘pokriti‘ manjak od 1, 6 milijuna kuna.

Fokusova je financijska pozicija komotnija, ‘pokriti‘ mora manjak od 242 tisuće kuna. Prošlu je godinu zaključio s viškom prihoda od gotovo 400 tisuća kuna, no prenio je manjak od 640 tisuća kuna.

U sličnoj je poziciji i stranka Damir Bajs NL. Iako je 2022. zaključio s viškom od 102 tisuće kuna, zbog prenesenog manjka u nadolazećem razdoblju čeka ga manjak od 129 tisuća kuna.

U prošloj godini nije bilo izbora, što se ogleda i u stranačkim financijama, prihodi su im manji nego u izbornoj 2021., manje su, primjerice, dobivali od donatora, a nije bilo ni naknade troškova izborne promidžbe.

HDZ: S ‘plusom‘ od 28, 5 milijuna kuna

Najveća stranka, HDZ, i lani je stabilno poslovala. Prihodi su joj iznosili 43, 4 milijuna kuna, rashodi 32, 5 milijuna, a višak prihoda 10, 8 milijuna kuna. Kad se tome doda preneseni višak, stranka u nadolazeće razdoblje ide s ‘plusom‘ od 28, 5 milijuna kuna.

HDZ je planirao da će mu rashodi za 2022. iznositi 35, 7 milijuna kuna, no iznosili su 32, 5 milijuna. „Do značajnije razlike između planiranih i ostvarenih rashoda došlo je zbog odgođene sanacije zgrade Središnjice oštećene u potresu“, objašnjava stranka u pratećoj dokumentaciji.

U vrlo precizno objašnjenim rashodima, HDZ je naveo i da je zbog nepoštivanja načela ravnopravnosti spolova (kod sastavljanja izbornih listi) kažnjen sa 347 tisuća kuna.

Iako je prošlu godinu završio s manjkom od oko 1, 4 milijuna kuna, tolika je razlika između prihoda od 4, 6 i rashoda od 5, 9 milijuna, zahvaljujući višku iz prethodnih godina i Most je u novo razdoblje ušao miran, sa plusom većim od pola milijuna kuna.

Prošla je godina, u financijskom pogledu, bila dobra i za stranke ljevice i desnice tj. za Možemo, NL, Centar, ali i za Domovinski pokret, Hrvatske suvereniste, Hasanbegovićev Blok za Hrvatsku itd.

Stranke bez prihoda

Dvije se stranke, Socijaldemokrati i Pravedna Hrvatska, po izostanku prihoda, razlikuju od svih drugih.

Jedini prihod Socijaldemokrata, stranke koju su osnovali bivši, mahom isključeni SDP-ovci, bile su donacije u iznosu od 450 kuna koje je stranci uplatio glavni tajnik Nikša Vukas.

Kod podjele SDP-a, novac, koji stranke iz državnoga proračuna dobivaju za svakog zastupnika, ostao je SDP-u, njegovi otišli ili izbačeni članovi nemaju pravo na njega.

„Preživjet ćemo, ima i drugih načina financiranja“, odgovara Vukas na pitanje kako stranka misli financijski preživjeti te otkriva kako računa na prihod od članarina.

Socijaldemokrati su kod osnivanja, 9. srpnja brojali 154 člana, tijekom godine broj im se popeo na 876.

Članarine im se, kao i kod drugih stranaka, razlikuju ovisno radi li se o studentima, umirovljenicima ili dužnosnicima stranke.

„Mi smo rješenje o postojanju dobili tek nakon ljeta, a godina je završila u prosincu, naš pravi financijski izvještaj bit će tek na godinu, sad smo morali zadovoljiti formu i zakonski uvjet“, objašnjava glavni tajnik.

Slična se situacija dogodila i stranci Pravedna Hrvatska Milana Vrkljana, koji je svojedobno sa kolegicom Karolinom Vidović Krišto (OiP) napustio Domovinski pokret na čijoj je listi izabran.

Njegova stranka nije imala nikakvih prihoda, a kako je naveo u pisanoj Izjavi, u 2022., nisu imali programskih aktivnosti, i s tim povezanih financijskih transakcija.

Godišnji financijski izvještaji za 2022. posljednji su u kojima su stranke svoje poslovanje iskazivali u kunama. Već slijedeće, za 2023., bit će u eurima.