Cijene maslinovog ulja rekordno su visoke - samo ovu godinu one su za 50 posto više nego u godini ranije - a sad smo se susreli i s rekordnim brojem prijava zbog sumnji u njihovu autentičnost i ispravnost deklaracija što su, naravno, dvije pojave koje su međusobno povezane.
Prema podacima koje je pribavio britanski The Guardian, samo u prva tri mjeseca ove godine zabilježeno je 50 notifikacija u Europskoj mreži za uzbunjivanje i suradnju u odnosu na njih samo 15 u prvom kvartalu 2018. godine, a većina njih odnosi se na pogrešno deklariranje, miješanje maslinovog ulja s drugim uljima slabije kvalitete, a često u njima budu otkriveni i tragovi pesticida ili nekih drugih štetnih spojeva, sve skupa na štetu potrošača koji ovo ulje, u odnosu na 2018. godinu, danas plaćaju više nego dvostruko više.
Naravno, ovih 50 dosad zabilježenih slučajeva odnosi se na otkrivene slučajeve - onih je neotkrivenih daleko više - a sve skupa kao posljedica velikih problema u proizvodnji maslinovog ulja koja pati zbog ekstremnih vremenskih uvjeta, pa je sve to skupa kumovalo da je europsko tržište preplavljeno falsifikatima i lošim primjercima koje inspekcije nisu u stanju na vrijeme detektirati.
Prema podacima koje su prikupili Britanci, od notifikacija koje su u sustav uzbunjivanja stigle lani, najveći broj njih odnosi se na ulja iz Italije, a slijedila su španjolska i grčka, što je i logično jer je riječ o europskim državama s najvećom proizvodnjom, pa onda logično i najvećim brojem falsifikata.
Dobra za prženje
"Gledajte, ljudi kupuju maslinova ulja iz supermarketa i ona su možda bolja od suncokretovih ukoliko se na njima prži, no uglavnom nisu dobra kao salatna ulja. Mi smo kao udruga svojevremeno pokušavali malo dodatno educirati Inspektorat kako bi se bolje snalazili na tom tržištu falsificiranih ulja, ali inspekcije imaju neke svoje protokole i programe pa ne znam koliko smo u tome uspjeli", kazao nam je predsjednik Udruge maslinara istarske županije Giancarlo Žužić dodavši da na tržištu prilično velik problem čine maslinova ulja iz Italije i Španjolske koja su loše deklarirana.
"Tamo jednostavno imate svašta, recimo u maslinovo se ulje dodaje ulje komine masline koje je daleko slabije kvalitete, ali se to potom ne navodi na deklaraciji ili je napisano tako sitno da to uopće ne možete pročitati. Često zatim na toj deklaraciji nema informacije o sljedivosti ulja, što bi trebao biti standard, a maslinova se ulja potom često miješanju i s drugim uljima", kaže Žužić.
Pitamo ga ima li kakve savjete što bi potrošači trebali potražiti na deklaracijama da bi znali što kupuju, a Žužić objašnjava da su problem već i same deklaracije na kojima se nerijetko navode lažni podaci, pa su one za potrošače postale loš orijentir.
Kakao i kava
Problem s proizvodnjom maslinovih ulja posljedica je globalnog zatopljenja, a usjevi u Španjolskoj, koja je u 2018. proizvela polovinu svjetskog maslinovog ulja, pogođeni su sušama i toplinskim valovima s preko 40 stupnjeva Celzijevih.
Međunarodno vijeće za masline predviđa da će globalna proizvodnja maslinovog ulja pasti za 28 do 29 posto u odnosu na 2018. godinu, što je sve dodatno napumpalo cijenu ovog proizvoda, a potom se odrazilo i na tržište patvorenja, koje je procvalo.
Ilustracije radi, sto kilograma ekstra djevičanskog maslinovog ulja iz Španjolske u studenom prošle godine koštalo je 787 dolara u odnosu na 262,50 dolara prije pet godina, a stručnjaci kažu da takva nagla osciliranja u cijeni nekog proizvoda obično uvijek vode u pojačano patvorenje i priliku da se potrošača prevari. Osim kod maslinovog ulja, slične se pojave sad mogu očekivati i kod čokolade, odnosno proizvodnje kakaa, kao i kod proizvodnje kave.
Imate prijedlog za Veliku škrticu?
Pišite na: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Uključite se u Facebook grupu Velika škrtica, povežite se s najvećom zajednicom potrošača i saznajte odgovore na sva pitanja o kojima drugi šute.
