Cijene divljaju, podstanari očajni: Pogledajte kako izgleda Airbnb u Zagrebu do kraja veljače...

Treba li Zagreb slijediti Barcelonu, Beč, Berlin i London i značajno ograničiti kratkoročni najam stanova za turiste, zbog kojeg je u Zagrebu gotovo nemoguće pronaći stan za dugoročni najam po koliko-toliko priuštivoj cijeni?

Preko platforme Airbnb sljedeći je vikend u glavnom hrvatskom gradu za kratkoročni najam dostupno 879 stanova, a za nešto kasnije datume ponuda je još i veća - početkom veljače izbor se proširuje na više od tisuću stanova. S druge strane, oni koji su spremni za dugoročni najam mjesečno izdvojiti polovicu prosječne zagrebačke plaće, odnosno oko 660 eura, trenutačno mogu birati između 793 stana - manje nego što je sljedeći vikend dostupno turistima. Uz to, čak 2753 od ukupno 4391 dostupnog stana iznajmljuje se po najamnini od tisuću eura ili više mjesečno, što si većina podstanara ne može priuštiti.

Povećanje poreza

Airbnb, platforma zbog koje je u većini europskih metropola postalo izazovno iznajmiti stan za život, u početku je dočekana s oduševljenjem. Vlasnicima stanova omogućila je dodatnu zaradu iznajmljivanjem svojih domova ili slobodnih soba, a ljubiteljima putovanja jeftiniju alternativu hotelskom smještaju i lakše upoznavanje lokalaca. Ubrzo se pokazalo da za gradove te prednosti nikako ne mogu nadjačati nedostatke platforme koja potiče pretjerani turizam. Kad su nastale druge, slične platforme poput Bookinga, sve se dodatno zakompliciralo, pa su mnogi gradovi odlučili ograničiti kratkoročni najam. Barcelona je 2021. postala prvi europski grad koji ga je zabranio. U Beču će se ograničenje iznajmljivanja na najviše 90 dana godišnje, koje je u nekim dijelovima na snazi od 2018., početi primjenjivati na cijeli grad od srpnja 2024. Isto je ograničenje na snazi u Berlinu i Londonu. U Stuttgartu je ograničenje deset tjedana, a vlast mora odobriti sve više od toga. Portugal vlasnicima nekretnina koje se iznajmljuju preko Airbnb-ja nudi poreznu olakšicu ako ih iz apartmana za turiste pretvore u obične domove. Talijansko ministarstvo turizma izradilo je nacrt zakona za ograničavanje najmova kraćih od 30 dana kako bi pomogli popularnim turističkim odredištima koja se bore s prekomjernim turizmom.

Hrvatski odgovor na pretjerani kratkoročni najam zasad je povećanje paušalnog poreza na dohodak. Jedinice lokalne samouprave same odlučuju koji će biti iznos, a ide od minimalnih 19,91 eura (150 kn) do 199,08 eura (1500 kn). Dubrovnik je 2019., a Split 2022. uveo maksimalni iznos paušala za turistički smještaj u užoj gradskoj jezgri. I Grad Zagreb je krajem kolovoza najavio da planira povećati paušalni porez za iznajmljivače apartmana s 40 na 200 eura godišnje po krevetu.

Primjer Montreala i Tokija

- Glavni je razlog to što su najamnine, odnosno stanarine za stanovnike grada postale neizdržive. Ovime želimo potaknuti vlasnike stanova na dugoročan najam, odnosno da ih iznajmljuju stanovnicima grada umjesto turistima - istaknuo je gradonačelnik Tomislav Tomašević.

Iako je dio građana kritizirao takav prijedlog, različiti oblici ograničavanja kratkoročnog najma trend su koji nije vezan samo uz europske gradove. Neke četvrti kanadskog Montreala potpuno su zabranile nove kratkoročne najamne stanove, a u Tokiju domaćini mogu primati goste najviše 180 dana godišnje.