- Nažalost, sve se živo zakompliciralo u priči s cjepivima. Očekivali su veće količine, kao i cijela Europa, a dolaze u manjem broju. Zacrtani rokovi za cijepljenje neće biti poštovani, ni kada je riječ o vremenu, ni o brojevima, rekla je u emisiji HRT-a Studio 4 predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika dr. Ivana Šmit o stanju vezanom za epidemiju.
Kriza izazvana COVID-om otkrila nam je nevjerojatnu činjenicu, unatoč manjku cjepiva za građane u EU-u, svi viškovi ne trebaju se bacati, nego potrošiti. Nakon "povlaštenih cijepljenja" dobili smo detaljan pravilnik tko se smije cijepiti, a tko riskira, za sada, moralnu kritiku. Prve veće količine cjepiva stižu, ali teško da će svi do njega doći u kratkom vremenu.
'Moramo pratiti afere'
- Važno je paziti na svaku dozu, nezgodno je što su pakirane da za njih trebate taj trenutak šest osoba da ih cijepite ili treba višak baciti ili navrat-nanos tražiti osobu koju ćete cijepiti tim viškom. Stvorilo je to dosta zavrzlama i moramo pratiti afere vezane uz viškak cjepiva, što nama profesionalcima nije drago čuti niti gledati, ali to je dio hrvatske stvarnosti, smatra Šmit.
Nije željela komentirati neslužbene informacije da je na KBC-u Rebro cijepljeno čak 90 osoba preko reda i kako je ravnatelj Ante Ćorušić pokrenuo internu kontrolu.
- Ako se radi o točnim informacija, onda je došlo do kršenja pravilnika i neregularnosti u provedbi cijepljenja, što pokazuje u kakvu društvu živimo. Da smo organizirano društvo koje slijedi red i pravila, do te situacije ne bi došlo. Samo cijepljenje i mjesta cijepljenja nespretno su izabrana. Trebalo se cijepiti na znatno manje mjesta i cijelu je stvar trebalo možda prepustiti epidemiolozima. Na taj bismo način spriječili i disperziju cjepiva i da se na 15-20 ili 60 točaka stvore viškovi. Viškovi bi se onda rješavali na jednom mjestu, rekla je Šmit.
Dodala je da na vrijeme nije napravljen popis prioritetnih skupina jer nisu cijepljeni svi zdravstveni djelatnici i korisnici domova za starije, niti su pozivani na cijepljenje.
- Stvoren je kaos za koji je djelomice kriva organizacija kompletnog sustava, a dijelom odabir mjesta cijepljenja kojih treba biti manje pa bi bilo manje viškova i spriječila bi se mogućnost manipulacije.
'Prilika čini lopova'
Šmit je komentirala i cijepljenje preko reda u Njemačkoj i odgovorila na pitanje je li to pljuska zdravstvenom sustavu u Europi.
- Mislim da je sve stvar ljudske prirode. Prilika čini lopova. Svjetska je ugroza, zdravlje je ugroženo i onda popuštaju kočnice. Većina ne može pobijediti tu svoju ljudsku prirodu i pribjegava rješenjima koja nisu dobra i narušavaju povjerenje u sustav.
Pravila nisu dobro posložena, a da jesu, onda takvih slučajeva ne bi bilo toliko, smatra.
- Vidimo da nisu odoljele ni druge države, iskrivljenog moralnog ponašanja ima svugdje, no mi se moramo pobrinuti da se takve stvari ne događaju kod nas. Većina nas zdravstvenih djelatnika radi pošteno i iskreno. Imam mamu od 74 godine i još nije došla na red za cjepivo. Strepim za nju, ali ona čeka svoj red, objasnila je Šmit.
- Moramo biti moralno ispravni. Ako osoba koja je na vrhu piramide moći sama krši nešto što je propisala, to dovodi u pitanje kompletan sustav i onda se mali čovjek pita zašto bih se ja ponašao ispravno ako to ne rade oni koji su propisali mjere kojih bismo se svi trebali držati, rekla je predsjednica HUBOL-a.
Pojavom cjepiva javila se nova nada i treba cijepiti što više ljudi kako bi se što prije vratio makar i dio normalnog života, rekla je Šmit za HRT.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....