VELIKO PRESELJENJE

ČINOVNICI DOBIVAJU PALAČU, NJIH VIŠE OD 1700 DOLAZI U ZGRADU U ČIJEM JE PODRUMU UMRLA JUGOSLAVIJA Država kupuje napušteno zdanje u centru Zagreba

Više od 1700 ljudi iz Horvatova resora radit će u zgradi u čijem je podrumu ratne 1991. godine pokopana Jugoslavija
 Josip Bistrović / CROPIX, Marko Todorov / CROPIX

Ako se postigne povoljna cijena i ako se procijeni da bi najam Inine zgrade u Šubićevoj ulici u dugotrajnom razdoblju bio neisplativ, u Banskim dvorima, kaže nam više sugovornika iz Vlade, razmišljaju da se zgrada kupi za potrebe rada Ministarstva gospodarstva, s njima povezanih agencija koje im se pripajaju i Državnog inspektorata.

Država, kažu nam sugovornici, u svom vlasništvu nema toliko veliku nekretninu u kojoj bi mogla objediniti sve te službe. Riječ je o velikom broju zaposlenika. Sam Državni inspektorat ima 1450 ljudi, koji su sada raštrkani po osam ministarstava, dok je u Ministarstvu gospodarstva zaposleno 275 osoba. Država u svom vlasništvu, tvrde, ima više manjih uredskih prostora, veličine u prosjeku do 45 metara četvornih, koji su većinom zauzeti, neki čak i bespravno useljeni, pa bi im zgrada u Šubićevoj bila idealna.

U tom bi se slučaju, kako doznajemo, agencije iz resora Ministarstva poljoprivrede, koje sada djeluju u unajmljenim prostorima i plaćaju skupi najam, preselile u državne urede koje sada koristi Ministarstvo gospodarstva u Vukovarskoj ulici te bi se na taj način i fizički objedinile s Ministarstvom.

Velik najam

U Ministarstvu poljoprivrede bili bi jako sretni kada bi se realizirao taj posao. U ovom trenutku, naime, Agencija za plaćanje u poljoprivredi unajmljuje prostore u Vukovarskoj 269D i riječ je o ozbiljnim iznosima za najamninu, a bivša Savjetodavna služba smještena je u Buzinu. Bivša Hrvatska poljoprivredna agencija je u Ilici, ali bi se onda i ona preselila u Vukovarsku 78, u prostore gdje sada djeluje Ministarstvo gospodarstva, kako bi se centralizirao posao, a prostor u Ilici bi se mogao prodati.

- Bili bismo efikasniji, a državi bismo uštedjeli novac u proračunu - kažu nam neslužbeno u Ministarstvu poljoprivrede.

Pregovore s Inom vodi Ministarstvo gospodarstva, ali tu je i Ministarstvo državne imovine koje će morati dati suglasnost za cijeli posao, a na kraju amenovati i Vlada odlukom. Premijer je, pak, upoznat s problemom nedostatka prostora za Državni inspektorat, a tek će ga upoznati s idejom da se kupi Inina zgrada u Šubićevoj.

Naši sugovornici iz Vlade napominju kako smo već imali slučajeve gdje je ispalo da je kupnja objekta povoljnija od najma pa kao primjer navode zgradu u kojoj je Ministarstvo znanosti i obrazovanja na Donjim Sveticama. Ministarstvo je, naime, sve ove godine platilo više za najam nego što bi ih koštala kupnja cijele zgrade.

U Ini nisu htjeli službeno komentirati mogućnost ove transakcije, niti potvrditi, niti demantirati. Neslužbeno se moglo doznati kako ta kompanija ima više ponuda za kupnju te zgrade te da trenutačno raspravljaju o svim opcijama. Još je 2016. u javnost procurila informacija o tome da Ina prodaje zgradu u Šubićevoj 27 i tada su poručili:

“Inina upravna zgrada i druge Inine lokacije imaju dovoljno kapaciteta te je zgrada u Šubićevoj stavljena u hladni pogon budući da je najskuplja lokacija za održavanje i uz najviše iznose komunalnih naknada. Kao dio kontinuiranog procesa povećanja efikasnosti poslovanja tvrtke, pokrenute su aktivnosti optimizacije upotrebe poslovnih prostora Ine s ciljem organizacijskog unapređenja i smanjenja troškova.

Zaposlenici koji se nalaze na lokaciji u Šubićevoj 29 bit će preseljeni u druge Inine poslovne objekte, pri čemu to neće imati utjecaj na poslovne procese ili broj zaposlenih u kompaniji. To je zgrada koja se amortizirala. Kupci je moraju pogledati, nakon čega će ponuditi cijenu koja bi im odgovarala”. Tada se vrijednost zgrade u nekretninskom sektoru procjenjivala na 120 do 180 milijuna kuna, no zasad nema nikakvih službenih procjena.

Vrijednost

Ta zgrada ima veliku povijesnu vrijednost jer je upravo u njoj Hrvatski sabor 8. listopada 1991. donio odluku o razdruživanju svih odnosa s Jugoslavijom, a to je i dan koji Hrvatska slavi kao Dan neovisnosti. Podsjetimo, dan prije proglašenja neovisnosti Hrvatske Jugoslavenska narodna armija bombardirala je Banske dvore, a tadašnji državni vrh na čelu s Franjom Tuđmanom je Sabor i Vladu premjestio u Šubićevu gdje je dan nakon bombardiranja proglašena neovisnost.

Toga dana, 8. listopada 1991., zastupnici su se iz opreza okupili ispred Gradskog podruma i hotela Inter-Continental te su autobusima prevezeni do Šubićeve, s time da su neki od članova Vlade i zastupnika prespavali u zgradi Ina Naftaplina, a tamo su ih čekale i maskirne uniforme. Uz to, zgrada u centru grada, u Šubićevoj 27, bila je dokaz Inine financijske i poslovne moći osamdesetih godina 20. stoljeća u bivšoj Jugoslaviji kada je u njoj bilo sjedište Naftaplina, Inine lukrativne kompanije. Gradnja zgrade je počela 1982. kada je Naftaplin otkrio najveće domaće naftno polje Beničanci u Slavoniji te počeo s offshore istraživanjima na Mljetu. Dovršena je 1983. i odmah useljena.

- 1450 zaposlenih u Državnom inspektoratu i 275 u Ministarstvu gospodarstva preselilo bi se u zgradu u Šubićevoj 27

- upravo u toj zgradi je 8. listopada 1991. Hrvatski sabor donio odluku o razdruživanju svih odnosa s Jugoslavijom, a to je dan koji Hrvatska slavi kao Dan neovisnosti

- zgrada je sagrađena 1982./1983. i u njoj je bila smještena Inina kompanija Naftaplin

- zgrada je od 2016. iseljena i u “hladnom pogonu”

- zgrada se prije dvije godine procjenjivala na 120 do 180 milijuna kuna

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. prosinac 2024 00:42