'Čista dobit Napretka Future u 2017. iznosila je 1,4 milijuna kn, a za stipendije je izdvojeno samo 140.000 kn. Opet pitamo Topića: Gdje je novac?'

Gdje je 23,5 milijuna kuna koje ste uprihodili u posljednjih deset godina na iznajmljivanju nekretninama u Hrvatskoj, pita Miljenko Puljić, novi predsjednik zagrebačkog ogranka udruge Hrvatsko kulturno društvo Napredak sarajevsku središnjicu te udruge i njezina predsjednika, svećenika i teologa Franju Topića, koji je vodi posljednjih 28 godina.

Puljić je preuzeo čelnu funkciju zagrebačkog ogranka Napretka prije nešto više od šest mjeseci, i to nakon što je Tomislavu Dubravcu istekao mandat, a to isto pitanje uputio je Topiću pa je bio izbačen iz članstva. Njegov Upravni odbor raspušten je te im je poručeno iz Sarajeva: Da vam više nije palo na pamet pitati za financije.

Riječ je, naime, o tome da su sarajevskom Napretku početkom 90-ih vraćene brojne nekretnine u Hrvatskoj, među kojima neke na atraktivnim pozicijama, kao što su Bogovićeva ulica i Jurišićeva, Ilica, koje udruga iznajmljuje. I nitko se protiv toga ne bi bunio da se to radi na transparentan način. Međutim, predsjednik sarajevskog Napretka Topić to radi preko tvrtke registrirane u Zagrebu, a u čije poslovanje zagrebački ogranak nema nikakav uvid. Kad su se “usudili” to pitati - proglasili su ih raspuštenima, iselili su ih iz prostora u Bogovićevoj, izbacili tadašnjeg predsjednika iz članstva...

- Taj prihod od 23,5 milijuna kuna ostvaren je u razdoblju od 2008. do 2017. godine. Troškovi plaća u toj tvrtki iznosili su u tom razdoblju tri milijuna kuna. Ostali troškovi, 4,6 milijuna kuna, potom ostali vanjski troškovi u iznosu od 7,6 milijuna kuna, a to je ukupno više od 12 milijuna kuna u promatranom razdoblju, što i nije zanemariv novac i nadilazi potrebe jedne male tvrtke koja se bavi samo jednom djelatnošću, a to je iznajmljivanje nekretnina. U izvješću se još vidi da je tvrtka dala kredit u iznosu od 2,9 milijuna kuna, ali nije poznato kome. Zato pitamo: gdje je novac?

Otkad ste preuzeli čelnu funkciju, ima li pomaka u komunikaciji s Franjom Topićem?

- Topić ignorira sve naše pokušaje, a pod njegovim vodstvom Napredak je pogubio vrijednosti koje su ga povijesno krasile, i luta bespućima koje HKD Napredak - Zagreb i njegovi članovi ne žele slijediti.

Je li Državno odvjetništvo RH poduzelo nešto na temelju vaše kaznene prijave?

- Nismo dobili nikakvu obavijest jesu li pokrenute ili ne istražne radnje u tom smjeru, ali svakako očekujemo da će se to dogoditi.

Iznajmljivanje nekretnina obavlja se preko tvrtke Napredak Futura d.o.o. Je li se to moglo raditi preko udruge?

- Osnivanje tog poduzeća pravno je bilo nepotrebno jer se HKD Napredak može baviti gospodarskom djelatnošću, odnosno iznajmljivanjem prostora, ali ne smije je obavljati za stjecanje dobiti za svoje članove ili treće osobe. U slučaju da ostvari dobit, ona se mora koristiti za ostvarenje ciljeva utvrđenih Statutom. Registriranjem tvrtke otvorena je mogućnost manipulacije sredstvima koja se dobiju od najma. Republika Hrvatska nije vratila imovinu Napretku da bi se na ovakav način upravljalo njome. Ni na službenim internetskim stranicama Središnje uprave Napretka u Sarajevu nigdje se ne spominju podaci o toj tvrtki. Nepotrebno je bilo i formiranje udruge Napretkov kulturni centar 2012. godine uz postojeći HKD Napredak - Zagreb, koji djeluje još od obnove 1992. godine. Predsjednik udruge Napretkov kulturni centar profesor je dr. Franjo Topić, a dopredsjednica je Slavica Mijić Lukač, također direktorica Napredak Future d.o.o., dok je u toj tvrtki savjetnik Topić, za što je u posljednjih deset godina primao plaću. Osobno to smatram nemoralnim jer se u Napretku oduvijek, a i danas radi volonterski.

Je li vam poznato na što troše taj novac?

- Ilustracije radi, čista dobit Napretka Future tijekom 2017. godina iznosila je 1,4 milijuna kuna, a primjerice za stipendije, te je godine Napredak izdvojio 140.000 kuna, odnosno deset posto dobiti poduzeća. Iz financijskih izvještaja vidljivo je da je ta tvrtka tijekom posljednjih deset godina ostvarila ukupne prihode u visini od 23,5 milijuna kuna, za koje smo tražili da nas izvijeste na što su potrošeni. Međutim, na taj upit iz Sarajeva su nam odgovorili ispod svake razine, a to je: “da vam više nije palo na pamet pitati za financije”. Naravno da nam je to bio dodatan signal da zatražimo od Državnog odvjetništva da ispita poslovanje Napretka te da se s time upozna hrvatska i bosanskohercegovačka javnost. Što se tiče imovine, stajališta smo da je imovina Napretka jedinstvena, no isto tako ne odustajemo od toga da se zarada od najma mora najvećim dijelom upotrijebiti za stipendiranje đaka i studenata. Jer upravo zato svojedobno je osnovano Hrvatsko potporno društvo, kasnije Napredak. Republika Hrvatska proteklih je godina, bez obzira na to tko obnašao vlast, otvorenog srca dodatno pomagala rad Napretka. U tijelima HKD Napredak - Zagreb sjede časne osobe koje su stekle ugled u društvu i koje će poduzeti sve da se riješi ovaj prijepor.

Jeste li uspjeli postići neki dogovor da barem uđete u vaše prostore u Bogovićevoj ulici koje ste neprekidno koristili posljednjih 20 godina?

- Potajno su nam bili promijenili brave i oduzeli posjed tog prostora i u tijeku je sudski spor u vezi s tim. Također je dogovorena medijacija za koju se nadamo se da će dati rezultate. Što se tiče naših prostora, nije riječ o sporu, nego o stajalištu Franje Topića da sprečavanjem korištenja zajedničkih prostora u Bogovićevoj pokuša zaustaviti naš daljnji rad. Time je još više mobilizirao članstvo HKD Zagreb da se svim dopuštenim sredstvima suprotstavi toj nepravdi.

Što ste još poduzeli osim kaznene prijave?

- Činimo sve da dođe do rješenja. Održali smo sastanke s nadležnim crkvenim velikodostojnicima u Bosni i Hercegovini od kojih očekujemo da nam pomognu svojim utjecajem. Uputili smo dopise, kako tijelima Napretka sa sjedištem u Sarajevu, tako i crkvenim velikodostojnicima i njihovim organizacijama. U tom apelu tražili smo da se pokuša pronaći rješenje. Najvažniji ljudi u crkvenim krugovima pozitivno su ocijenili naš apel. Jer ako Napredak u Sarajevu ne prihvati poziv na suradnju, morat će preuzeti odgovornost za negativne posljedice. Ovo je posljednja prilika da se preokrene negativni trend djelovanja Napretka. Jer, nažalost, aktivan je sve manji broj podružnica, a tamo gdje formalno i postoje, djelovanje je sve manje prepoznatljivo.

Vi i dalje ne priznajete da ste raspušteni?

- To je kriva interpretacija onoga što se dogodilo stvarno. Upravni odbor Središnjice Napretka u Sarajevu pravno je neosnovano raspustio Upravni odbor HKD Napredak - Zagreb i smijenio tadašnjeg predsjednika Tomislava Dubravca. Imenovali su povjerenika za HKD Napredak - Zagreb Gorana Štrbca, zaposlenika u Napredak Futuri d.o.o., koji uopće nije bio član zagrebačkog Napretka. Osim toga, prema Statutu HKD Napredak - Zagreb, povjerenik udruge ne postoji. Takozvani povjerenik Štrbac trebao je, a nije, prema Statutu u određenom roku sazvati skupštinu HKD Napredak - Zagreb te izabrati novi Upravni odbor Napredak - Zagreb i novog predsjednika. Sukladno Zakonu o udrugama u Hrvatskoj, Upravni odbor HKD Napredak - Zagreb i predsjednik sazvali su skupštinu koja je jednoglasno potvrdila djelovanje i rad te potvrdila Upravni odbor i predsjednika Dubravca kao legalna i legitimna tijela, odbacivši sve napade Napretka iz Sarajeva i Franje Topića. Također je donijela odluku da se zatraži od Topića povlačenje s čela HKD Napredak kako bi se omogućio daljnji rad. Uslijedili su potom verbalni napadi kako bi se dobio dojam da zagrebački Napredak više ne pripada Napretku te da nemamo što prigovarati na eventualne nezakonite postupke. Ali nastavili smo raditi do kraja mandata, nakon čega je sredinom 2018. sazvana nova skupština na kojoj sam izabran za predsjednika.

Zašto su zapravo sarajevskom Napretku pripale sve nekretnine u Hrvatskoj?

- Povrat nekretnina Napretku donesen je odlukom Vlade Ivice Račana, i to je bio politički čin, ali zapravo nije sukladan zakonu o sukcesiji republika bivše države. No, ta odluka je provedena i nikad je nismo htjeli osporavati jer smatramo da je imovina ipak vraćena Napretku. Od nekretnina u Zagrebu, riječ je o neboderu i palači Napretka u Bogovićevoj, Boškovićevoj, Jurišićevoj i Ilici te više od 13.000 četvornih metara na Tuškancu. Sve to vraćeno je na upravljanje stranoj udruzi u Sarajevu sa sjedištem u Zagrebu, iako su zahtjev za povrat napisali i potpisali Napredak iz Zagreba te Napredak iz Sarajeva. Odluka tadašnje Vlade, kao i svaka, podložna je reviziji, ali nismo o tome ni razmišljali. Dosad smo se borili za transparentno upravljanje, a ne za nekretnine. Međutim, zanimljiv je dokument i odluka Franje Topića i tadašnjeg predsjednika akademika Berislava Topića o načinu zajedničkog upravljanja dotičnim nekretninama, ali gosp. Topić tog se dogovora nikad nije držao. Dapače, registrirao je tvrtku u kojoj je i sam na plaći. Ne želimo nekretnine, tražimo transparentno upravljanje njima, tražimo da dobit od najamnine ide za pomoć učenicima i studentima Hrvatima katolicima iz Bosne i Hercegovine.

Koje je stajalište Crkve u toj akciji protiv monsinjora Topića?

- Napredak nije crkveno društvo, no Crkva je sukladno svojoj hijerarhiji odgovorna za djelovanje i rad Franje Topića kao svećenika. Nažalost, nakon 28 godina predsjednik kulturnog društva monsinjor Topić ustrojio je upravljanje Napretkom onako kako to rade direktori gospodarskih kompanija, što je suprotno statutarnim ovlastima, a i ulozi društva. Zna se koja je uloga direktora u određenom poduzeću, kao i da zaposlenici ne mogu dovoditi u pitanje odluke direktora, no ovdje je riječ o povijesnom kulturnom društvu u kojem predsjednik ima ulogu okupljanja ljudi koji su spremni volonterski raditi na boljitku društva. Izgleda da se to u Napretku Sarajevo zaboravilo, pa je važnije, kao u političkim strankama, da su članovi podobni i podređeni. Da to nismo na sebi osjetili, u to ne bismo nikad povjerovali, posebno ne od nekoga tko nosi titulu monsinjor. Podrška Crkve, pak, svakim je danom sve veća kako istina o načinu upravljanja Napretkom monsinjora Topića izlazi na vidjelo.

Je li Topić samo sa Zagrebom u lošim odnosima ili i drugi ogranci imaju problema?

- Treba ovdje reći da smo svjesni zasluga Franje Topića, posebno u osnivanju i obnovi Napretka početkom 90-ih. Zahvaljujemo mu na njima, no godinama je u sukobu, ne samo sa Zagrebom, nego i s drugim gradovima u Hrvatskoj te u Bosni i Hercegovini, a to je dovelo do zatvaranja podružnica, smanjenja članstva i paušalnih potpuno netočnih brojki o broju članstva i podružnica koje se koriste za takozvanu samopromociju. Ako bolje pogledate, u dnevnim novinama svako malo se pojavi plaćeni PR članak koji su osmislili i napravili istomišljenici koji daju iskrivljenu sliku o radu Društva. Zalažemo se za to da se Napredak časno vrati na onaj kolosijek kojim je početkom stoljeća iz Mostara, zahvaljujući promišljanu svećenika i Crkve, krenuo vlak prosvjetiteljstva pod okriljem Hrvatskog katoličkog potpornog društva preko Sarajeva do Zagreba. U tom razdoblju stipendirano je oko 16.000 učenika i studenata, a među njima i dvojica nobelovaca.

Zar to nije osnovna misija Napretka - stipendiranje učenika i studenata?

- Naravno, stoga ako je društvo formirano ponajprije za pomoć učenicima, postavlja se pitanje je li osnovna zadaća Napretka podupiranje nogometnog kluba, je li uloga Napretka članstvo u sindikatima europskih kršćanskih radnika? Osobno nemam ništa protiv toga i gospodin Franjo Topić može kao privatna osoba biti što želi i gdje želi sa svojim novcem, ali Napretkov novac mora usmjeriti ponajprije na financiranje školovanja učenika. Isto tako, smatram da u svojstvu predsjednika Napretka ne može izlaziti u javnost i govoriti politička stajališta koja ne samo da nikad i nigdje nisu usuglašena s članovima, nego nisu svojstvena Napretku. Stajališta sam da je ‘kultura’ kao duhovna i stvaralačka skrb za temelj smislena života jedina politika koju Napredak treba njegovati.

Jeste li uspjeli realizirati neki projekt otkad ste zapravo na ‘ulici’?

- Jedan od projekata koji je odjeknuo u javnosti otkup je vrijednih pisama nobelovca Ive Andrića, među kojima su i ona upućena Eugeniji Gojmerac u Zagrebu. Članovi HKD Napredak - Zagreb prikupili su znatna financijska sredstva, otkupili pisma i rijetke fotografije te tako sačuvali hrvatsku baštinu. Na tom projektu smo radili više mjeseci u tajnosti jer nismo željeli da ti vrijedni zapisi eventualno završe izvan granica Republike Hrvatske. Naši članovi Franjo Marić i književnica Julijana Matanović ponudili su nam veliku pomoć u pronalaženju i istraživanju. Romantična i intrigantna priča koju vidite u tim pismima donosi neka nova saznanja o kompleksnosti odnosa između Krleže koji je, kako se navodi, bio naklonjen mladoj Eugeniji Gojmerac i Ive Andrića kojem je ona bila naklonjena, što je sigurno utjecalo na odnose između njih dvojice. O mnogočemu iz tih pisama doznat ćemo u knjizi koju priprema naša članica Julijana Matanović, a planiramo je izdati krajem 2019. Želja nam je da u suradnji s Gradom Zagrebom ta pisma i fotografije budu deponirana na neko mjesto koje bi odgovaralo statusu Ive Andrića.